PM Xanana mata-been sulin hafoin programa governu passa ho unaminidade

DILI (TOP) — Primeriu Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão mata-been sulin hafoin bankada hotu iha Parlamentu Nasionál fó votu apresiasun ho unaminidade ba programa IX Governu konstiuisionál.

Xefe Governu ne’e hatete, ida ne’e primeiru vez akontese iha nasaun direitu demokrátiku ida ne’e la iha votasaun ba programa governu nian ne’e hatudu ona maturidade polítika ne’ebé di’ak ba povu no rai ne’e.

 Xefe Governu ne’e haktuir, dala barak tebes mai iha uma fukun ida ne’e, ohin  bele dehan katak, ho tempu ne’ebé la’o daudauk iha konstrusaun estadu no konstrusaun no nasaun ho dezafiu no difikuldade ne’ebé  hotu-hotu ultrapasa to’o agora. Povu bele fiar katak bainhira temi re-afirmasaun estadu direitu demokrátiku, ho pozisaun ne’ebé diferente maibé  governu  ho hanoin ida de’it katak, hakarak hadi’a rai ida ne’e.

“Karik ida ne’e mak nafatin ita ka’er hodi la’o ba oin ita nia nasaun no povu sei la’o ba oin, obrigadu, no obrigadu la’ós tanba ita inimigu ba malu maibé, tanba povu ne’e mak halo ita hamutuk hodi hanoin hodi halo konstrusaun ba nasaun, liu husi krítiku konstrutivu hotu, tanba ne’e ha’u hakarak deklara iha ne’e governu dada nia pedidu ho votu konfiansa tanba imi fó ona, imi nia lia-fuan vale liu surat tahan ida,” hateten Xefe Governu, Kay Rala Xanana Gusmão ho matan-been sulin iha Parlamentu Nasional, Kuarta 19 Jullu 2023.

Primeriu Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão mata-been sulin hafoin bankada hotu iha Parlamentu Nasionál fó votu apresiasun ho unaminidade ba programa IX Governu konstiuisionál. Credit: Media GPM.

Ambiente Iha Parlamentu Nasionál ida ne’ebé mak la espera  entre husi períodu ba períodu,  no iha períodu ida ne’e hatudu sinál pozitiva tebes liu-liu husi entidade no partidus polítiku hotu ne’ebé hetan asentu iha uma fukun Parlamentu Nasionál.

Deklarasun Xefe bankada FRETILIN, deputadu Aniceto Longuihos Guterres hatete, hafoin hetan anunsiu husi rezultadu eleisaun lejislativu tinan ida ne’e, lideransa FRETILIN deklara ona públikamente katak, FRETILIN sei sai opozisaun ida, ativa, pozitiva no konstrutiva.

“FRETILIN Sei la dezempeña governasaun biar la ka’er ukun ba, hela iha opozisaun hanesan FRETILIN hatudu bebeik no prova ona nuudar forsa politka ida ne’ebé sempre interesadu no defende interese povu tomak nian,” deklara Aniceto.

Nia dehan, ba interse sira hanesan ne’e FRETILIN sempre buka dalan hotu-hotu ne’ebé posivel atu kontribui ho honestidade, mentalidade no objetividade ho sentidu estadu ne’ebé   karakteriza aan iha FRETILIN nia aktu sira durante ne’e.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho matan-been hakuak malu ho deputadu sira husi bankada FRETILIN hafoin programa governu pasa ho votu unaminidade iha Parlamentu Nasionál, Kuarta 19 Jullu 2023. Credit: Media GPM.

“Hanesan ha’u hato’o ona iha insiu debate apresiasaun ida ne’e, ha’u hakarak re-afirma pozisaun bankada FRETILIN  katak FRETILIN laiha objesaun ba programa IX governu konstituisionál ne’ebé ohin ita konklui ita nia debate apresiasaun,” esplika Aniceto.

Aniceto esplika, laiha objesaun signifika, enkuantu opozisaun FRETILIN hakarak kolabora implementasaun programa IX  governu ninian desde hetan baze husi entendimentu politika ruma, no fó importansia ba estadu no povu nia bem comun husi estabilidade politka governativa  atu garantia paz.

“Husi fatin ida ne’e ha’u konvida ita hotu, lider nasionál sira, lider partidu politku sira hotu, ita deputdu sira hotu iha uma fukun ida ne’e, politiku sira hotu mai ita respeita konfiansa povu nian iha eleisaun lejislativu 21 Maiu 2023, nu’udar konfiansa prevalese ba interese ita hotu  nian. Ho ida ne’e mak hahu ho kultura demokrátika foun,” katak Aniceto.

Nune’e mós Xefe Bankada PLP, deputada Maria Angelina Sarmento hateten, bazeia ba K-RDTL artigu 109, Parlamentu Nasionál bele aprezenta mosaun rejeisaun eh governu bele husu votu konfiansa ida.

Nia hatutan, eleisaun 2023 hatudu momoos katak, partidu CNRT hetan votu maioria husi povu, ida ne’e nudar konfiansa ne’ebé povu fo ba partidu CNRT atu ukun durante tinan 5, ukun ne’e nu’udar alternativa katak, kada tina 5 povu mak desidi atu fó fali fiar ba partidu seluk, laiha partidu ida mak ukun to’o rohan.

“Ami haree programa IX governu nian refleta mós prioridade sira ne’ebé balun fo kontinuadade ba programa sira husi governu sesante nian, maibé balun sei la kontinua, balun foun no balun atu halakon,” nia hateten..

Nai afirma, programa setor sira leno aan mós ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030, embora metas barak mak dezatualizadu no rejultadu barak mak la alkansa, no asiste katak impase politika mós kontribui hodi la alkansa meta sira iha PEDN. Nune’e programa IX governu nian, fó prioridade 6 nu’udar komprimisiu politiku IX governu nian. 

Primeriu Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão mata-been sulin hafoin bankada hotu iha Parlamentu Nasionál fó votu apresiasun ho unaminidade ba programa IX Governu konstiuisionál. Credit: Media GPM.

Nia subliña, Bankada PLP agora pozisiona aan hanesan bankada opozisun, no sei atua ho kritiku maibé konstrutivu, hanesan salienta mós husi lider masimu PLP nian katak, laiha objesaun atu fó apiu ba IX governu ida ne’e.

Nia hatutan, nune’e mak ho jestu ne’ebé PM sesante hatudu liu husi ho termu de intrega husi VIII governu nian serbisu, ba IX governu ho profisionalizmu no responsabilidade, hodi hatudu kultura pozitivu katak, ukun to’o rohan no jestu ikus liu mak entrega ho responsabilidade ba IX governu, tanba misaun ne’ebé durante tinan 5 ukun.

“PLP ninia pozisaun hanesan opozisaun, nafatin fó apoiu konstrutivu ba IX governu konstituisaional,” hakotu nia.

Nune’e Prezidente Parlamentu nasionál Maria Fernanda Lay dezeiza ba IX Governu konstituisioál, no fó agradesimentu ba bankada hotu iha parlamentu tanba, fó ona konfiansa apresiasaun liu-husi unaminidade.

“Agradese ba deputadu bankada sira hotu iha debate programa IX Governu pasifiku maibé, konstrutivu embora iha diferensias maibé, ita iha objetivu komun mak bem estar povu Timor-Leste. Bom traballho ba Primeriu Ministru ho membru governu tomak ne’ebé reprezentate povu iha VI lejislatura depozita ba ita boot  sira”, deklara Prezidente Fernanda Lay.

Nia hatutan, Timor-Leste sei iha faze konstrusaun ne’ebé rezultadu auditoria korije eru edukasuan Orsamentu Jeral Estadu iha futuru atu labele repete tan.

Muito obirgado dezeja bom trabalho ba IX Governu konstiutisionál ba deputadu sira hotu ih VI  lejislatura. Hodi nune’e ita remata ita nia sesaun ida ne’e  kontente maibé, ita hotu hein serbisu governu ninian”, dehan Fernanda Lay.

Nia esplika, votasun ba apresiasun ba programa governu nian tanba, votu retira tiha ona.

“Ita la vota tanba, vota konfiansa retira ne’ebé aklamasaun por unaminidade husi bankada sira hotu”, nia deklara.

Aprezentasaun programa IX governu konstitusionál, debate loron rua lidera  husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão, hetan lejítimu forte husi kuadrus partidus polítiku sira ne’ebé hetan asentu iha uma fukun parlamentu nasionál ho sira nia idea konstrutivu, krítiku ne’ebé pozitivu tebes ba governu rasik.

Lejítimu husi bankada sira nian ne’ebé fó ba programa governu nian atu fó hanoin ba governu hodi implementa programa tuir seriedade no vontade husi governu rasik ba nesesidade povu Timor-Leste.

Iha parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru Xanana kontinua hatudu nia maturidade hodi kumprimenta membru deputadu parlamentu nasionál ne’ebé iha ona seriedade ba desizaun ida ne’ebé forte tebes ba iha polítika governu nian.

Ambiente iha Parlamentu Nasionál, iha diskusaun forte iha aprezentasaun planu programa, maibé iha finais kuaze maioria membru parlamentu nasionál hatudu maturidade polítika forte, maduru tebes ba iha desizaun tomak hodi responde ba situasaun atuál no nesesidade povu Timor-Leste nian.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter