Ema ho defisiénsia matan sai asesor iha palásiu prezidensial

DILI (TOP) — Diretór ezekutivu ba Asosiasaun Halibur Difísiensia Matan Timor Lorosa’e (AHDMTL) Gaspar Afonso hateten, desde restasaun loron independensia Timor-Leste nian to’o ohin loron foin sente goza ukun aan ne’e loloos, tanba foin ba dala uluk órgaun estadu hanesan Prezidente Repúblika tau konsiderasaun ba ema ho defisiensia sira hodi assume mós kargu importante balun iha gabinete prezidénsial.

“Ha’u sei mai ativu iha ne’e dia 1 Juñu hanesan asesór prinsipal ba asuntu sosiais iha gabinete prezidente. Ida ne’e foin primeira vez, ida ne’e mak artigu 21 foin vale mak ida ne’e tanba iha tinan-tinan hahu husi 2002 restaurasaun independénsia mai to’o agora, orgaun soberania primeira vez involve ema ho defisiénsia direita atu fó kontribuisaun ba dezenvolve rai ida ne’e,” Gaspar hateten ba jornalista hafoin hala’o audiensia ho Prezidente Repúblika iha Palásiu Prezidensial Aitarak-Laran-Dili, Segunda 30 Maiu 2022.

Nia esplika, konstituisaun RDTL iha artigu 21 ko’alia kona-ba sidadaun ne’ebé iha defisiénsia iha aliena dahulukkatak, sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fiziku eh mental iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira nia defisiénsia.

Nune’e mós, tuir artigu 16 KRDTL ko’alia kona-ba Universalidade no Igualdade, iha alinea 2 katak, labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sívil, nia seksu, nia orijin etníku, nia lian, pozisaun sosiál ehekonomiku, hanoin politikuka ideolojia, instrusaun eh nia kondisaun fizika eh mental.

“Bazeia mós ba alinea 2 iha artigu 16 ne’ebé dehan la haree ba kor rasa no etniku sira fiziku mental mak ida ne’e (tau konsiderasaun ba ema ho defisiénsia), la’ós ba ko’alia no apoia karidade de’it maibé ema ho defisiénsia ne’e iha kapasidade no abilidade so ke la iha oportunidade ne’e mak ami labele halo buat ida hodi kontribui ba rai ida ne’e,” nia esplika.

Nia orgullu ba fuan boot ne’ebé mak Prezidente Repúblika José Ramos Horta halo hodi hatudu ba lideransa sira hotu katak, ko’alia kona-ba inkluzaun labele iha ibun tutun de’it maibé tenki liuhusi asaun konkreta katak involve direita ema ho defisiénsia sira iha prosesu konstrusaun estadu.

“Ha’u sei hamutuk ho kolega balun mai servisu hamutuk ho eselensia Ramos Horta durante tinan lima nia laran sai asesor prinsipal ba asuntu sosiais. Ha’u dehan de’it orgullu tanba prezidente ema ida koñesidu iha mundu no bainhira nia ko’alia ha’u sempre akompaña dehan katak sei lori ema ho defisiénsia matan mai iha gabinete prezidente repúblika,” nia esplika.

Nia hatutan, nia prezensa nu’udar asesor ba assuntu sosial iha gabinete prezidensial ne’e la’os de’it atu representa nia aan rasik, maibé reprezenta maluk difisiente sira hamutuk 38.118 iha rai-laran.

“Mai la’ós ba ha’u nia aan, maibé ba tanba ema ho defisiénsia 38.118 sira nia lian no direitu mak ha’u mai. Tanba ne’e, ha’u só fó agradese ba Maromak tanba fó ona oportunidade ba ha’u serbisu iha primeiru órgaun iha ita nia rain, no sua eselensia mós dehan bem vindu dia 1 ha’u no ekipa bele mai serbisu ona. Kolega igualdade jeneru entaun feto ho defisiénsia matan ida ho ha’u no ami sei iha pesoal asistente na’in rua hamutuk ami na’in haat (4) mak mai.”

Membru asosisaun ne’ebé nia lidera oras ne’e hamutuk ema nain 245, no nain 90 mak ativu (feto 45-mane 40) hala’o serbisu iha asosiasaun nian.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter