Rona atu sai ona husi Ambeno, Bano fó tan projetu rua ba nia kamarada Eurico da Rosa

AMBENO (TOP) – Hafoin Prezidente Repúblika dekreta loron ba eleisaun parlamentar, governu tomak inklui Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) laiha ona poder ka kompetensia legal atu halo rekrutamentu ba funsionariu sira, no halo ajudikasaun ba projetu sira, maibé situasaun ne’e la akontese iha Oe-Kusi Ambeno.

Prezidente Autoridade ba RAEOA, Arsenio Paixão Bano maske nia mandatu sura de’it ona loron atu remata, maibé nia hatene jere no aproveita didi’ak ninia mandatu rohan ne’e hodi kontinua fó projetu ba nia kamarada emprezariu sira ne’ebé antes ne’e maske fakar osan barak atu halo FRETILIN tenke manan maioria iha rai-ketan Oe-Kusi Ambeno, maibé ikus mai hetan de’it votu validu 15000 resin.

Projetu ne’ebé Bano fó ba nia kamarada emprezariu iha mandatu rohan mak atu halo manutensaun ba estrada sira iha sub-rejiaun Passabe, Oe-Silo, no Nitibe.

Rezultadu tenderizasaun ne’ebé fó sai husi parte aprovizionamentu iha loron 29 Maiu 2023 ho númeru tenderizasaun RAEOA-ZEESM-TL SRF/UAL/2023-014 kona-ba rehabilitasaun estrada rural no ponte sira iha Ambeno.

Rezultadu tenderizasaun ne’e rezulta kompañia rua de’it mak manan projetu sira ne’e mak hanesan kompañia Lifau Indah Unipessoal, Lda (Fernando Mak) ne’ebé durante ne’e mak domina projetu sira iha Ambeno, inklui kompañia kamarada Am-Lhichoe Unipesiál, Lda (Eurico da Rosa).

Kompañia Lifau Indah Unipesoál, Lda sei halo manutensaun ba suku rua de’it husi suku Usitasa’e iha sub-rejiaun Oe-Silo ba suku Lela-Ufe iha sub-rejiaun Nitibe ho nia valór kontratu mak US$ 735,776.66. No kompañia Am-Lhichoe Unipesiál, Lda sei halo manutensaun ba estrada no ponte iha suku rua mós, maibé projetu rua hanesan halo manutensaun ba estrada husi suku Abani ba suku Malelat de’it iha sub-rejiaun Passabe, ho nia valór kontratu hamutuk US$ 1,114.140.

Manán primeiru sei reabilita estrada no ponte sira iha sub-rejiaun Pássabe hahú husi suku Abani to’o suku Malelat, ho distánsia kilometru ho nia kontratu hamutuk rihun US$ 491,895.57.

Manán fatin daruak hanesan de’it sei rehabilita tán estrada rurál inklui ponte sira iha iha sub-rejiaun Passabe ba suku rua de’it, husi suku Abani ba suku Malelat, ho nia valór kontratu hamutuk US$ 622,244.44.

Nune’e Diretór Diresaun Rejionál Infraestrutura Oe-Kusi Ambeno, Candido Dos Reis Amaral hateten,  prosesu tenderizasaun la’o tuir avaliasaun lubuk, maibé Am-Lhichoe no Lifau Indah mak valór aas liu kompañia sira seluk.

Diretór Diresaun Rejionál Infraestrutura Oe-Kusi Ambeno, Candido Dos Reis Amaral./Net.

“Ida-ne’e ba kontuasaun estrada iha sub-rejiaun Pássabe, husi suku Abani ba suku Malelat, avizu públika ona iha segunda 29 maiu 2023 ne’e, kompañia rua ne’e mak manán,” Candidu Amaral, dehan ba jornalista sira iha Oe-Kusi Ambeno, Kuarta foin lalais.

Mane-foun Ambeno ne’e hatutan, serbisu seluk daudaun ne’e la’o hela, prosesu tenderizasaun lubuk aviza balun públika ona, balun sei iha hela prosesu avaliasaun.

“Ita hein katak prosesu sira-ne’e la’o ho di’ak, laiha obstaklu ruma, entaun iha tinan 2023 ne’e, ba serbisu infraestrutura nian, konsege ezekuta ona infraestrutura barak, liu-liu iha área rurál sira”.

“Agora Pássabe Oésilo no Nítibe balun de’it, seidauk estrada husi Oe-Baha iha suku Bobometo liga ba ponte Bitopa iha suku Usitasa’e, no husi ponte Bitopa ba Kuat-Enes iha Nítibe nian, iha tempu badak aviza sei sai se mak manán, agora prosesu avaliasaun la’o hela,” diretor Candido esplika.

Bano izola ema CNRT no kompañia ho bandeira CNRT

Kamarada Arsenio Paixão Bano atual Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) durante nia mandatu iha Oe-Kusi Ambeno la’os de’it hasai funsionariu kontratadu sira ne’ebé mai husi partidu politika seluk, maibé izola mós kompañia sira ne’ebé la’os tama iha filleira kamarada ka FRETILIN.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa, kompañia sira ne’ebé durante ne’e sempre hetan projetu barak liu mak kompañia sira ne’ebé iha sumbriña FRETILIN nia mahon hanesan kompañia Am-Lhichoe Unipessoal no seluk tan.

Iha loron 20 Outubru 2022, Arsenio Bano ne’ebé akompaña husi nia diretor rejionál infraestrutura, Candido dos Reis Amaral ba hatuur fatuk dahuluk ba projetu konstrusaun ponte Bitopa Hau-Ana Aldeia Buki, suku Usi-Tasa’e Sub-rejionál Óe-Silo.

Bano konsidera lansamentu ne’e nu’udar istoria ida importante ba projetu konstrusaun ponte Bitopa ne’ebé sei rezolve preokupasaun komunidade nian iha tempu udan.

Prezidente Autoridade ba RAEOA, Arsenio Paixão Bano hamutuk ho nain ba kompañia Am-Lhichoe Unipessoal, Eurico da Rosa Lalisuk vizita projetu konstrusaun ponte Bitopa ne'ebé hahu dadauk ona./Net.

Bano dehan, ninia mandatu nu’udar Prezidente Autoridade durante tinan ida ne’e nia laran konsege aprova ponte estratéjiku rua mak ponte Bitopa no Noetoko atu liga movimentu suku ba sub-rejionál sira.

Estrada rural husi aldeia Oe-Baha ba Bitopa antes ne’e loke gratuitamente husi IGE, no atu halo tan ponte foun ne’e mak Bano desidi hodi aprova ba kompañia Am-Lhichoe Unipessoal ne’ebé durante ne’e sempre hetan projetu barak durante Bano nia mandatu, tanba nain ba kompañia ne’e nu’udar mós emprezariu FRETILIN ida.

“Nain ba kompañia ne’e mak antes ne’e organiza no mobiliza juventude FRETILIN sira iha Oe-Kusi Ambeno hodi ezije José Luis Guterres tenke sai husi Oe-Kusi Ambeno, no ikus mai akontese duni relasiona ho politika viabilizasaun,” esplika emprezariu ida ne’ebé husu ba TOP atu labele públika nia identidade iha notisia ne’e nia laran, tanba tauk Arsenio Bano bele uja nia poder hodi halo “black list” ba nia projetu ida ne’ebé oras ne’e sei iha hela faze konstrusaun.

Iha fulan hirak liuba, emprezariu ne’e konsege hetan netik projetu oan ida husi autoridade RAEOA, no projetu boot sira seluk tuir nia katak, durante ne’e maioria manan husi kompañia kamarada sira.

Emprezariu ne’e hatutan, durante atividade kampaña eleitoral ba eleisaun prezidensial husi ronde dahuluk no daruak nian, nain ba kompañia Am-Lhichoe Unipessoal mós sempre ativu fó kontribuisaun finanseiru maka’as ba ekipa susesu kandidatu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo nian iha Oe-Kusi Ambeno, maibé ikus mai Lú Olo kontinua hetan derrota iha rai-ketan ne’e.

“Juventude FRETILIN sira ne’ebé maioria nu’udar funsionariu kontratadu iha Bano nia gabinete ne’e durante ne’e sempre halo atividade politika door to door maka’as tebes, no hetan apoiu finanseiru husi emprezariu FRETILIN sira ne’ebé durante ne’e hetan projetu barak, maibé ha’u hanoin ita nia povu ne’e matenek ona ne’e mak Lú Olo konsege lakon iha ne’e no iha teritoriu nasionál,” emprezariu ne’e esplika.

Nia dehan, maske Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta seidauk anunsia no dekreta eleisaun parlamentar, maibé atividade politika iha Oe-Kusi Ambeno kalan-loron sempre la’o maka’as. Liliu funsionariu kontratadu ka funsionariu apontamentu politika sira ne’e kontinua hala’o sira nia atividade politika hanesan iha fulan hirak liuba.

Nia dehan, la’os emprezariu sira de’it mak lahetan projetu, maibé inklui mós juventude CNRT nian tomak kuaje lahetan serbisu bainhira Bano ba troka fali José Luis Guterres iha tinan hirak liuba.

Notisia relevante: Bano tebe sai ona funsionariu nain 83 iha Ambeno

Nia esplika, situasaun hanesan ne’e sei kontinua da’et ba se de’it mak ukun iha tempu oin mai.

“Se aban bain rua CNRT mak manan eleisaun parlamentar no haruka ema CNRT ida mak mai ukun iha ne’e mós emprezariu sira husi CNRT mak sei maioria hetan projetu sira ne’e, tanba durante ne’e emprezariu CNRT sira nunka hetan projetu ruma husi Bano nia mandatu.”

Kona-ba konstrusaun ponte Bitopa, tuir diretor rejionál infraestrutura RAEOA, Candido dos Reis Amaral informa katak, ponte ida ne’e sei fasilita asesu ba merkadu, saúde no administrasaun públiku, husi suku ualu, no ponte ne’e ho nia naruk metru 64 kompleta ho protesaun moru gabiaun metru 170.

Projetu ne’e realiza tanba hetan aprovasaun husi Prezidente Autoridade hodi preve iha orsamentu ba ponte Bitopa. Obra ne’e manan husi kompañia Am-Lhichoe Unipessoal. Lda ho valor kontratu $ 406. 945.00 ba durasaun fulan haat.

Kompañia Am-Lhichoe Unipessoal, Lda antes ne’e iha loron Kuarta 17 Novembru 2021 mós manan projetu liña distribuisaun eletrisidade Lot-2 iha bairo Nitas, Katu’i iha suku Usi-Takeno, no bairu Tua-Penu, Oe-Noah iha aldeia Oe-Baha, suku Bobometo, Sub-Rejional Oe-Silo ho nia valor kontratu mak $ 328.450.07.

Antes ne’e, iha fulan Jullu liuba, Komisaun ba Anti-Korupsaun (KAK) konsege deskobre osan ne’ebé aloka ba projetu pilotu Zona Espesial ba Ekonomia Sosial no Merkadu (ZEESM) ne’ebé hahu implementa iha Oe-Kusi Ambeno nia rezultadu “tatidik-malu” ka la han malu ho rezultadu dezenvolvimentu iha rai-ketan ne’e basa halo de’it iha suku 4, maibé suku 14 seluk nia kondisaun desde tempu okupasaun to’o ohin loron la iha mudansa.

Komisariu KAK Sergio Hornai akompaña husi Komisaru Adjunto ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio ho estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) Unidade DRBI nian iha loron daruak halo vizita offisial iha Postu Administrativu Passabe, Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno iha loron Tersa 5 Jullu 2022.

Notisia relevante: KAK deskobre osan ne’ebé aloka ba ZEESM la balansu ho dezenvolvimentu iha Ambeno

Vizita ofisial ne’e, Komisariu KAK ho delegasaun akompaña husi Sekretariu Jeral RAEOA ba Asuntu Administrasaun Martinho Abani Ellu durante loron tomak hala’o sorumutu kortezia serial ho estrutura Postu Administrativu Passabe no Postu Administrativu Oe-Silo ne’ebé iha ninian fronteira rai-maran ho Repúblika Indonézia.

Iha parte dadersan delegasaun hala’o sorumutu ho Administrador Postu Administrativu Passabe Antão Ulan ho reprezentante liña ministerial sira ne’ebé haknar an iha Passabe no Oe-Silo.

Durante viajen husi Pante Makassar to’o iha Passabe no Oe-Silo hala’o sorumutu Tersa ne’e revela mai iha KAK kondisaun real iha terenu ne’ebé hatudu orsamentu ne’ebé boot aprova husi governu sentral Dili aloka ba iha RAEOA durante tinan ualu nian laran halo nabilan de’it suku ha’at mós la hotu iha Postu Administrativu Pante Makassar no Postu Administrativu tolu seluk hanesan, Oe-Silo, Passabe no Nitibe sira nia dezenvolvimentu fiziku sei hakdasak hela to’o ohin loron.

Prezensa Komisariu no Komisariu Adjuntu KAK nian iha Passabe ho objetivu atu lori instituisaun KAK besik liu ba komunidade munisipal liliu ba Oe-Kusi Ambeno hodi hatene klean liutan kona-ba instituisaun ne’e nia papel.

“KAK nia interse mai iha RAEOA alem de atu ko’alia ba malu husi fuan ba fuan ho servidor povu sira iha RAEOA! Hakarak atu hare’e ho matan rasik kondisaun real povu nian iha goja orsamentu boot aloka mai iha RAEOA iha tinan 8 nian laran. Ha’u haree ho matan mudansa fiziku infra-estrutura konsentra de’it iha Pante Makassar maibé, estrada mai iha Passabe aat tebes. Tanba sa la iha mudansa estrada enkuantu orsamentu mai iha RAEOA boot tebes kompara ho munisipiu sira seluk? Ahi mós ohin ha’u haree sei piska-piska iha Passabe,” Komisariu Sergio kestiona durante sorumutu liu husi komunikadu imprensa ne'ebé TOP asesu.

RAEOA ne’ebé hetan tratamentu spesial husi governu sentral hahu husi tinan 2014 to’o tinan 2022, progresu infra-estrutura fiziku konsentra de’it iha kapital Ambeno Pante Makassar maibé, ho OJE montante boot kada tinan ba RAEOA goja seidauk ba too iha suku 14 nia laran iha Ambeno.

Komisariu Sergio afirma ba lider principal PA Passabe durante sorumutu ohin katak Senior Management CAC ho estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) iha RAEOA mai too nivel postu administrative atu haree ho matan rasik hodi hetan verdade no faktus ne’ebé RAEOA goja nudar munisipiu spesial.

KAK deskobre katak, total osan ne’ebé aloka ba RAEOA durante tinan 8 nia laran hamutuk millaun US$ 80, maibé “mout-lakon” de’it iha Pante Makassar, no postu tolu seluk hanesan Oe-Silo, Passabe no Nitibe nia kondisaun desde tempu okupasaun to’o ohin loron seidauk iha mudansa.

Orsamentu boot governu sentral aloka ba iha RAEOA hahu iha tinan 2015 maibé, povu Ambeno foin goja elektrisidade, no estrada no dezenvolvimentu ekonomia povu nian barak mak sei moris miseria laran tanba estrada seidauk di’ak atu fasilita populasaun Passabe bele faan sira nia produtu agrikula ba iha kapital RAEOA Pante Makassar ne’ebé hetan dezenvolvimentu fiziku signifikativu.

“Ohin ha’u mai iha Oe-Kusi no la’o to’o mai iha Passabe hodi hemu café hamutuk ho autoridade sira maibé, bainhira jere povu nian osan ha’u tau aas liu ha’u nia sentimentu nasionalizmu hodi defende buat ne’ebé ba povu nia prosperiedade iha jere orsamentu povu nian. Se Administrador Passabe mak komete irregularidades iha jere orsamentu povu nian! KAK sei firme kriminaliza maske ohin loron ita hemu café hamutuk,” Katak Komisariu Adjunto.

Iha fatin hanesan Komisariu Adjunto Luis de Oliveira Sampaio ba lider Passabe hateten, orsamentu boot ne’ebé governu sentral aloka mai iha RAEOA boot tebes maibé, populasaun Oe-Kusi Ambeno seidauk goja orsamentu boot ne’ebé aloka mai iha RAEOA kompara ho munisipius seluk.

Faktu sira ne’ebé delegasaun hetan iha terenu liu-liu kondisaun estrada husi Passabe ba Pante Makassar aat tebes la iha mudansa hafoin tinan 22 Timor-Leste ukun rasik-an.

“Ida ne’e la refleta realidade orsamentu boot tebes ne’ebé governu aloka mai iha RAEOA iha tinan ualu nian laran,” Katak Komisariu Adjunto Luis Sampaio.

KORESAUN:

Diretor kompañia Lifau Indah Unipessoal, Lda tuir loloos mak Fernando Mak, la'os Julio Mak.

Ba sala ne'e, redasaun TOP halo ona koresaun, no la haluha husu deskulpa ba le'e-nain sira hotu.

REDASAUN.

João Caunan
Author: João CaunanWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista The Oekusi Post iha Ambeno, Oekusi, RAEOA. Bandu atu hetan envelope ka sasan ruma husi fontes informasaun sira.

Online Counter