Ministériu Públiku alega arguidu RD tinan 18 ba prijaun, defeza husu absolve total

AMBENO (TOP) – Alegasaun Ministériu Públiku nian ne’ebé reprezenta husi Prokurador Nasionál Matias Soares hahu iha loron Kinta, 25 Novembru 2021 iha Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno iha oras tuku 11:30 dadersan husu ba Tribunal Ambeno atu kondena arguidu RD minimu tinan 18 tama prijaun bazeia ba faktu ne’ebé Ministériu Públiku aprezenta durante ne’e, maibé parte defeza mós husu ba Tribunal atu absolve total arguidu husi kazu ne’e, tanba durante prosesu produsaun provas iha Tribunal nia oin, labarik sira la hatudu sira nia sofrementu kona-ba violasaun sexual.

“Alegasaun horseik oras 11:30, Ministériu Públiku husu ba Tribunal atu kondena arguidu minimu tinan 18 pena prijaun. Tuir defeza nia alegasaun husu ba Tribunal atu absolve tiha kazu ne’e tanba, data no tinan la apuradu iha produsaun prova iha prosesu julgamentu ne’e, tanba vitima sira haluhan ona,” katak fonte ofisial ida ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno, Kinta 25 Novembru 2021.

"Data ho tinan ne’e mós labarik sira lahatudu sira nia sofrimentu iha momentu ne’eba. Liu tiha tinan 5, balun tinan 10, no balun tinan 20 maka sira foin hatudu sira nia sofrimentu katak, arguidu halo violasaun sexual hasoru sira. Ho produsaun prova ne’e, kazu ne’e la priense elementu subjetivu no objetivu ne’e ha’u rona defeza husu ba Tribunal atu absolve arguidu husi prosesu ida ne’e,” afirma fonte ne’e.

TOP mós obrseva prosesu julgamentu ba kazu ne’e, parte defeza mós sempre aprezenta testamuña ocular sira hanesan Mama Asrama sira ho labarik sira ne’ebé hela ho arguidu iha ne’eba durante tinan 10 balun to’o tinan 20 sira ba reforsa katak, arguidu nunka halo violasaun sexual ba sira. Testamuña ocular katak, ema sira ne’ebé hela duni iha fatin akontesimentu, no hela hamutuk ho arguidu durante tinan barak nia laran, no sasin sira husi parte Ministériu Públiku nian ne’e nu’udar sasin indireita, la’os sasin ocular ka sasin ne’ebé hare rasik ho nia matan, rona rasik ho nia tilun ka ka’er rasik ho nia liman. Sasin ka testamuña indireita ne’e maka sira ne’ebé hela iha Estadus Unidus Amerika, iha Australia, iha Dili no fatin seluk tan ne’ebé ‘nunka’ hatene klean kona-ba lala’ok uma mahon Topu-Honis ne’e la’o oinsa.

“Sira la’os testamuña ne’ebé faz parte husi Topu-Honis. Testamuña ocular sira ne’ebé hela ho arguidu durante tinan 16 to’o tinan 20 durante ne’e deklara iha fatin barak no deklara mós iha Tribunal katak, arguidu ne’e nunka halo violasaun sexual ba labarik sira,” fonte ne’e esplika.

Faktu balun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu, maioria labarik feto sira ne’ebé hela iha uma mahon Topu-Honis ne’e la’os hetan violasaun sexual, maibé hetan fali detensaun, no teste virjinidade ho forsadu iha tinan 2020.

Hafoin parte rua, Ministériu Públiku no parte defeza ida-idak hato’o sira nia alegasaun final, ikus mai juiz koletivu sira iha Tribunal Ambeno ne’e foti desijaun atu fó sai desijaun final ba kazu ne’e iha loron 21 Dezembru 2021.

Tuir JU,S Jurídico Social Consultoria, Lda katak, eis padre RD oras ne’e sai nu’udar arguidu, tanba hetan akuzasaun kriminal husi Ministériu Públiku kona-ba kazu krime abuzu seksuál, pornografia labarik, no violénsia doméstika hasoru labarik feto nain 14 iha uma mahon Topu-Honis iha Oe-Kusi Ambeno iha tinan hirak liuba kotuk.

Vitima balun ba kazu ne’e mós deklara tiha ona ba públiku katak, labarik feto sira hotu-hotu hetan violasaun sexual husi arguidu eis padre RD ne’e. Deklarasaun vitima kazu pedofilia ne’e falun metin nia a’an hanesan sei kontinua subar nia oin no identidade, tanba konsidera aa’n nu’udar vitima, no mós hafalun a’an iha lejislasaun balun ne’ebé proteje metin vitima ba kazu sira hanesan ne’e labele fó sai ba públiku, eseptu ba Tribunal de’it.

Deklarasaun vitima kazu pedofilia ne’e hahu mosu ona kontraditoria basa iha mós labarik feto balun ne’ebé ho aten brani deklara ona públikamente, la subar nia oin no nia identidade ba públiku katak, sira kuaje nain 30 durante tinan barak hela iha uma mahon Topu-Honis nunka hetan violasaun sexual husi eis padre RD, maibé sira hetan fali detensaun illegal no visum obrigatoria maka iha. Nune’e, vitima ba detensaun illegal no visum obrigatoria sira formalmente no ofisialmente hatama ona keixa ba iha Prokuradoria Distrital Oe-Kusi Ambeno hodi prosesu ema hamutuk nain 12 ne’ebé deskonfia involve iha kazu detensaun illegal no visum obrigatoriu iha uma mahon Pradet Oe-Kusi Ambeno iha tinan 2020.

Notisia relevante: Xanana: provas prokurador ho ONG sira ba kazu Topu-Honis ne’e immoral no iregularidade

Vitima detensaun illegal no vitima visum obrigatoriu Matilda Coa (24) hateten, durante tinan 17 hela iha uma mahon Topu-Honis nunka hetan violasaun sexual husi eis padre RD, maibé ikus mai tenke hetan detensaun no visum obrigatoriu husi Ministériu Públiku ho nia parseiru serbisu sira hanesan Polisia Investigasaun Kriminal, Pradet, no ALfela iha Oe-Kusi Ambeno.

Notisia relevante: Matilda Coa: durante tinan 17 iha Topu-Honis amo nunka ka’er ha’u nia isin

Nune’e mós, vitima detensaun illegal no vitima visum obrigatoriu Ermelinda Elu katak, durante prosesu investigasaun ne’ebé hala’o husi Ministériu Públiku Oe-Kusi Ambeno nakonu ho ameasa oioin, no maske konfesa katak, nunka hetan violasaun sexual, maibé autoridade sira obriga loos nia tenke ko’alia dehan hetan violasaun sexual. Tanba deklara dehan nunka hetan violasaun sexual, ikus mai autoridade sira tenke halo detensaun ba nia ho nia alin feto ki’ik sira seluk hodi halo visum obrigatoriu ba sira iha tinan 2020.

Notisia relevante: Sulan labarik feto sira durante semana ida maka foin halo visum obriga iha Ambeno

Maria Magdalena Suni ne’ebé mós hamutuk ho nia oan feto ki’ik nain-rua durante tinan barak hela iha uma mahon Topu-Honis katak, nunka hetan violasaun sexual husi arguidu eis padre RD, maibé ikus mai nia oan feto nain-rua ne’e mós ema sulan sira hotu no halo visum ba sira ho forsadamente to’o nia-oan feto rasik hatete ba nia katak, hafoin visum ne’e nia so’e bee-ki’ik (mii) kahur malu ho ran.

Notisia relevante: Ami sente ami nia fatin-lulik moras to’o mii-ran

Kazu pedofilia ne’e iha vitima kuaje nain 14, maibé vitima ba detensaun illegal no vitima ba visum obrigatoriu kuaje nain 30 ne’ebé hato’o ona sira nia keixa iha Oe-Kusi Ambeno foin lalais.

Notisia relevante: Vitima visum obrigatoriu keixa ona ema nain 12 iha Ambeno

Iha loron 17 Outubru 2018, ajensia Organizasaun Nasões Unidas (ONU) nian hanesan UN Women, UN Human Right, no WHO fó sai ona sira nia deklarasaun hodi bandu prátika teste virgnidade (visum) ba feto sira, tanba prátika ne’e nu’udar immoral no violasaun direitu umanu, maibé infelizmente prátika immoral ne’e sei kontinua akontese iha Timor-Leste liliu iha Oe-Kusi Ambeno ne’ebé rezulta labarik feto kuaje nain 30 desde tinan 2020 sai vitima ba prátika immoral ne’e, maibé nunka hetan atensaun mazimu husi ativista ka defensor direitu umanu sira iha Timor-Leste.

Antes ne'e, ONG lubuk ida iha Timor-Leste defende aan katak prátika teste virjinidade (visum) ne’e nunka hamate ema, no nunka provoka moras sira seluk ba labarik feto sira, maibé faktu hatudu katak, Febriana Bana (14) mate hafoin hetan visum obrigatoriu ka teste virjinidade ho forsadamente iha tinan 2020 iha Oe-Kusi Ambeno.

Notisia relevante: Deklarasaun solidariedade ba Pradet

Kazu arguidu eis padre RD ne’e rejistu iha tribunál ho Nú. Prosesu : 0022/19.PGGCC ne’ebé prezide husi juis koletivu maka hanesan juiz Yudi Pamukas, juiz Hugo da Cruz Pui no no juiz Evangelino Belo.

Ministériu Públiku reprezenta husi Prokuradór Matias Soares, no Prokurador Ambrosio Rangel Freitas. Vitima sira hetan akompañamentu husi JU,S (Jurídiku Sosiál) hanesan Olivio Barros, no Hildegardis Wondeng.

Entretantu arguidu hetan defeza husi advogadu privadu no defensoria públiku. Advogadu privadu mak Pedro Aparicio, Miguel Acasio Faria, João Dunn, Eusebio Soares, no Defensór Públiku mak Marcelino Marques Coro.

Juiz koletivu sira iha Tribunal Distrital Oe-Kusi Ambeno deklara ona sei fó sai desijaun final ba kazu ne’e iha loron 21 Dezembru 2021.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter