Xanana simu vizita embaixadora Canada no Japaun

DILI (TOP) – Maske durante ne’e la assume kargu ofisial ruma iha governu laran, maibé diplomata sira ne’ebé akreditadu iha Timor-Leste kontinua hala’o vizita no halo enkontru ho Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão.

Iha loron Kinta 19 Janeiru 2023, Xanana simu no halo enkontru ho diplomata nain-rua kedas husi nasaun diferente. Vizita ba dahuluk mak embaixadora Canada, Nadia Burger, no vizita daruak mak embaixador Japaun nian.

Sorumutu Xanana ho diplomata nain-rua ne’e ida-idak hato’o sira nia kompromisiu kooperasaun bilateral ne’ebé lahanesan tuir sira nia estratejia politika externa ida-idak nian.

Durante enkontru minutu balun, embaixadora Nadia Burger hato’o komprimísu governu Canada nian hodi hametin liu-tan relasaun bilateral, explora oportunidade ba kooperasaun mutua iha fórum rejional no multilateral inklui ASEAN, no mós informasaun kona-ba Canada nia strategia foun ba Indo-Pacific nian.

Govenu Canada durante ne’e mós implementa no hala’o ona projetu agrikultura sira iha munisipiu balun hanesan iha Oe-Kusi Ambeno, Baukau no fatin balun tan.

“Ami deskute kooperasaun iha área saida mak Canada atu halo ba Timor-Leste, oinsa mak sira atu ajuda ita nia agrikultura hodi produs ai-han barak liu-tan no apoiu seluk tan ne’ebé sira bele oferese no implementa hela iha Baucau, Ermera no Oe-Kusi Ambeno,” Xanana hateten ba jornalista iha sede nasionál partidu CNRT iha Bairro dos Grilhos, Dili, Kinta 19 Janeiru 2023.

Embaixadora Canada ba Timor-Leste, Nadia Burger ho Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai foto famutuk iha sede nasionál partidu CNRT iha Bairro dos Grilhos, Dili, Kinta 19 Janeiru 2023. Foto TOP/Raimundos Oki.

Kona-ba assuntu kooperasaun iha área defeza entre nasaun Indo-Pasifiku, tuir Xanana katak, kooperasaun ne’e importante hodi hatudu mós pozisaun Timor-Leste nian tau importansia ba rejiaun Indo-Pasifiku ida ne’ebé nakloke no seguru no prósperu.

“Embaixadora mós ko’alia kona-ba kooperasaun Indo-Pasifiku liga ho serbisu Defeza nian, oinsa sira atu ajuda F-FDTL hodi halo preparasaun ba kontrolu iha tasi, liu-liu peska ilegál,” dehan Xanana.

Embaixadora Canada ba Timor-Leste, Nadia Burger ho nia ekipa sira hasai foto hamutuk ho Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hasai foto famutuk iha sede nasionál partidu CNRT iha Bairro dos Grilhos, Dili, Kinta 19 Janeiru 2023. Foto TOP/Raimundos Oki.

Durante reniaun, embaixadora Nadia hato’o komprimísu governu Canada nian hodi hametin liu-tan relasaun bilateral, explora oportunidade ba kooperasaun mutua iha forum rejional no multilateral inklui ASEAN, no mós informasaun kona-ba Canada nia estratejia foun ba Indo-Pasifiku nian.

Hafoin remata enkontru ne’e, Xanana hato’o agradesimentu ba embaixadora nia visita no apresia vontade di’ak governu Canada nian atu haklean liu-tan kooperasaun ho Timor-Leste.

Xanana mós reitera prontidaun no komitmentu atu reforsa liu-tan kooperasaun bilateral, bainhira partidu CNRT hetan fiar husi povo atu ka’er hikas ezekutivu iha eleisaun tuir mai.

Xanana konta, embaixadora Nadia mós nu’udar diplomata ida ne’ebé koñese no iha ona ligasaun ho Timor-Leste durante tempu rezistensia, no ohin nu’udar oportunidade di’ak ida reprezenta nia nasaun mai hala’o misaun diplomatika iha Timor-Leste.

“Povu Canada sira nia domin ba Timor-Leste ne’e dezde kedas ita sei luta too agora,” nia agradese.

Liu tiha minutu balun de’it, Xanana mós kontinua simu vizita husi embaixador Japaun mai Timor-Leste, Tetsuya Kimura.

Japaun mós kontinua hatudu nia kompromisiu atu hametin liu-tan lasu koperasaun bilateral ho Timor-Leste iha área oioin.

Antes ne’e, embaixador Kimura katak, ho laran kontenti nia simu kargu nu’udar embaixador Japaun nian ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha loron 4 fulan Dezembru 2022.

Embaixador Japaun ba Timor-Leste, Tetsuya Kimura hala'o enkontru ho Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão iha sede nasionál partidu CNRT nian iha Bairro dos Grilhos, Dili, Kinta 19 Janeiru 2023. Foto TOP/Raimundos Oki.

“Ha’u nia ligasaun ho Timor-Leste komesa iha tinan 2000 bainhira Administrasaun Transitória Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste (UNTAET) komesa hala’o operasaun, nebé despaixa mai hafoin referendum independensia nian, la’o ho di’ak. Iha tempu ne’ebá, Governu Japaun harií eskritório ligasaun ida iha Dili no ha’u nu’udar funsionáriu ida nebé servisu iha eskritóriu refere. Desde ida ne’e, ema Japaun barak inklui sira ne’ebe servisu iha JICA, ONU no ONG sira hola parte iha harií nasaun país ida ne’e nian nakonu ho paixão”.

Diplomata Japones ne’e dehan, Timor-Leste no Japaun fahe buat barak ba malu la’os de’it nu’udar nasaun insular no nasaun lorosa’e; ita valoriza tradisaun no apresia lasu ne’ebé forte iha familia no sosiedade. Baze ba relasaun entre país rua mak relasaun entre nia ema sira.

“Ha’u rasik espera katak ha’u bele vizita fatin oi-oin iha Timor-Leste no hasoru malu ho ema barak. Ha’u sei dedika ha’u nia a’an tomak hodi hametin liutan amizade entre país rua ne’e liu husi interkambiu entre ema-ba-ema iha kultura no desportu”.
Timor-Leste no Japaun mós nu’udar parseiru importante hodi avansa Indo-Pasifíku ne’ebé Livre no Nakloke (FOIP), partilha valor universal sira hanesan liberdade, demokrasia, estadu de direitu, no direitu humanu.

“Kooperasaun besik ho Misaun Permanente Timor-Leste nian ba Nasoens Unidas nebé ha’u hala’o ho kontenti durante ha’u nia mandatu servisu nu’udar Misaun Permanente Japaun nian, halo ha’u realiza katak importante tebes ba país rua ne’e hodi hametin kooperasaun nu’udar parseiru importante iha komunidade internasional”.

Embaixador Japaun ba Timor-Leste, Tetsuya Kimura hasai foto hamutuk hoPrezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão iha sede nasionál partidu CNRT nian iha Bairro dos Grilhos, Dili, Kinta 19 Janeiru 2023. Foto TOP/Raimundos Oki.

Durante tinan 20 resin desde restaurasaun independensia nian, Timor-Leste kontinua buras. Japaun sei serbisu hamutuk ho Timor-Leste ho sinseru no firme ba harií nasaun nu’udar “parseiru nebé la’o hanesan/hamutuk” iha seitores oi-oin, komesa husi desenvolvimentu infraestrutura, divefsifikasaun industria, no servisu sosial sira hanesan nutrisaun ba labarik sira to’o prevensaun ba dezastre, mudansa klimátika no ambiente. Timor-Leste mak país foinsa’e ida iha nebe joventude mak reprezenta mayoria populasaun. Há’u hakarak haluan liutan leque kooperasaun iha área edukasaun no formasaun professional iha Timor-Leste, programa bolsa estudu sira, interkambiu juventude, formasaun estajiarius tékniku iha kompania Japones sira, no kapasitasaun ba oficiais governu no militares, atu nune’e foinsa’e Timor Oan sira bele hetan motivasaun hodi bele buras iha Timor-Leste.

Foin lalais ne’e, ASEAN anunsia ona admissão ba Timor-Leste em princípio nu’udar membro ASEAN nian. Haktuir desenvolvimentu hirak ne’e iha Timor-Leste, há’u hakarak atu lori ita nia relasoens bilaterais iha área oi-oin hakat pasu ida tan ba oin, no hametin fiar no amizade nível ida ba leten. Há’u apresia ita nia konselhus no apoiu contínuos.

Reuniaun kortezia ne’e halo iha ambiente no espíritu ne’ebé nakonu ho respeitu mutua, amizade no solidariedade.

Sorumutu Kay Rala Xanana Gusmã ne’e akompaña mós husi Koordenador Klibur Profisional CNRT-Departamentu Politika Externa, embaixador Roberto Soares.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter