Kargu Kardeal ne’e ksolok ba sarani TL

DILI (TOP) – Hafoin simu investidura, Sua Eminênsia Reverendíssima kardeal, Don Virgilio do Carmo da Silva SDB konsidera ho kargu foun refere nu'udar ksolok foun ba povu no ba istoria igreja katolika Timor Lorosa'e hafoin selebra tinan 500 ezistensia doutrina katolika iha nasaun ida ne'e.

“Ksolok ida ne’e la’ós ba ha’u de’it,  maibé ba igreja no povu Timor Leste, mai ita agradese ba maromak ba ksolok bo'ot ne’ebé na’i haraik ba uma kreda no ba povu Timor," hateten Kardeal Virgilio.

Kardeal Virgilio fundamenta, ne’e duni kardeál ida ne’e orgullu ida ba povu Timor Lorosa'e nian tomak, tanba ne'e mai ita hotu kontente ba elevasaun ne'e.

"Hamutuk haksolok nafatin ba na’i maromak ninia bolu no  hodi hala’o ita hotu nia kna'ar nu’udar sarani ida di’ak."

Tempu no fatin hanesan, enviadu espesial xefe estadu, Kayrala Xanana Gusmao la haluha hato'o felisitasaun ba investidura Arsebispo Arkedioseze Metropolitano Dili, Don Virgilio do Carmo da Silva SDB, sai primeiru kardeal hodi nafatin husu ba povu Timor Lorosa'e atu nafatin agradese bo'ot ba maromak ne'ebe hili ona Timoroan ida sai kardeal foun ba rai ida ne'e.

“Ita hotu kontente atu bele partisipa iha serimónia simples ida ne'e, ohin ita hotu rona Amu Papa dehan ba kardeál foun sira hatudu ba mundu katak, ita hotu nia fe (fiar) sei iha, no ita hotu hanoin mensajen Papa katak, fraternidade umana ne’e tenki iha kardeál sira idak-idak hodi motiva joven sira atu harii kultura dialogu, kooperasaun no kultura armonia hodi bele halibur malu halo buat di’ak ba nia rain no ba ema seluk hodi kria paz no estabilidade,” Xanana akresenta.

Nune'e mos iha sorin seluk, reprezentante Madre kongregasaun SSpS, Joana Soares no Madre kongregasaun Franciscana iha Italia, Ana Paula Soares Correira ne'ebe hanesan mos reprezentante komunidade Timoroan sira ne'ebe partisipa serimonia konsistoriu ordinariu publiku (investidura) sente orgullu tanba hafoin liu tiha tinan atus 4 resin istoria igreja katolika foin primeiraves Timoroan ida sai kardeal.

“Parabéns ba sarani katolika no ba povu Timor Lorosa'e, ita hotu agradese tebes, depois tinan 500, ita hotu hetan kardeál ida, mezmu foin mak ukun aan tinan 20, maibé ho grasa maromak nian simu ita nia kardeál foun Don Virgillio,” Madre Joana hato'o agradesimentu ba elevasaun refere.

Alende ne'e, Madre Ines hanesan sidadaun Timoroan ida la haluha hato'o mos ninia parabens ba eventu istoriku ne'e no mos ba povu Timor Lorosa'e  tanba iha ona kardeal foun ne'ebe mak sei tau matan ba sarani katolika no em jeral ba mos povu Timor Lorosa'e hotu.

“Ami sente kontente tebes, tanba bele partisipa ita nia Bispu Don Virgilio sai kardeál reprezenta rai Timor Lorosa'e hodi haklaken dame ba mundu tuir na’i maromak nia hanorin.”

Nune'e mos, Frater Sebastiao dos Santos Monteiro orgullu tanba Santo Papa hili komunidade Salesiano Don Bosco Timor Lorosa'e ninia bibi atan di'ak ida hodi serbi la'os de'it ba povu Timor maibe bele hamutuk ho Santo Papa hakalaken domin no dame ba mundu tomak.

Iha biban ida ne'e sentimentu kontente hato'o mos hosi komunidade baibain Timoroan iha Italia, Ghaul Roberto sente kontente tanba Santo Papa bele nomea Timoroan ida sai ba kardeal hamutuk ho kardeal 20 hosi nasaun seluk.

Entretantu, hafoin simu investidura, kardeál foun sira hosi nasaun 20 inklui Timor Lorosa'e hetan oportunidade hodi ba kumprimenta sarani kada nasaun ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e.

La haluha sarani Timor Lorosa'e atus resin hamari'ik forma lori baindeira RDTL akompana ho hananu inu nasionál “Patria-Patria” no hakilar slogan rezistensia “Viva-Viva Timor Lorosa'e” hamutuk ho lider istóriku, Kay Rala Xanana Gusmão hakat hasoru hodi ba kumprimenta Kardeál Don Virgilio.

Kardeál na’in 21 ne’ebé hetan  investidura na'in-ualu (8) hosi Europa, neen (6) hosi Ázia, rua (2) hosi Áfrika, ida (1) hosi Amérika Norte, haat (4) hosi Amérika Sentrál no Amérika Latina nian.

Serimónia investidura hala’o iha igreja Basilika São Pedro Vatikanu Roma, ne’ebe partisipa direita hosi lider mundiál balun no Timor Lorosa'e reprezenta hosi enviadu espesiál prezidente repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão, padre, madre no sarani rihun hosi nasaun oin-oin.

Enkuantu, hosi kardeál 21 ne’e iha, na-in-16 mak idade menus ualu-nulu (80), no sira maka sai nu’udar kardeál eleitores ba eventuál konklave.

Tanba, prosesu nomeasaun ne’e tuir evolusaun istorika ho natureza juríka Kardeál sira sei hala’o sira nia funsaun atu hamutuk ho papa hodi hala’o servisu uma kreda nian hodi serbi sarani no igreja Katolika.

Kardeál sira, simu investidura hosi Papa Fransisco hodi fó kadeli kardinalísiu no halo sira nia juramentu no koloka barrete (chapeu com 3 ou 4 pontas) iha sira nia ulun, no chapéu (barrete) ne’e hola parte iha vestimenta litúrgika nu’udar sinal de dignidade kardinalatu ho nia signifikadu hala’o misaun Jesus Cristo nian, ho korajen no barani fakar nia raan hodi tane nafatin fe kristaun no doutrina sira hodi “sai roman ba sarani tomak Maromak nian”.

Tanba ne'e, Papa Fransisco iha nia lia menon husu ba kardeál sira atu servisu makas sai roman ba sarani katolika tomak iha mundu.

“Ita hamutuk reza atu kardeál foun sira tulun ha'u iha ha'u nia misaun nu'udar Bispu Roma nian ba povu tomak Maromak nian,” Santo Papa hato'o mensajen ba sarani liuliu ba kardeal nomeadu sira.

Ho nune'e, Santo Papa haraik ba sira idaidak ho titulu kardeál no hahú iha momentu ne’e mak sei bolu sira ho títulu apelativu "Sua Eminência Reverendíssima."

Entretantu, hosi Ponto de vista geográfiku, kardeais sira ne’ebé iha, mai hosi kontinente: Etimologia e evolução Histórica.

Tanba ne'e mak, liafuan kardeál mai hosi lian latin “Cardo” ho lian portugês karik hanaran “cerneira” ne’ebé sai hanesan sentru ba rotasaun ou sai hanesan pontu sentrál ba akordu ida.

Biografia kompleitu hosi Kardeal Virgilio do Carmo da Silva, SDB

Kardeál Virgílio moris iha loron 27 Novembru 1967, iha Venilale, Timor Lorosa'e. Kardeál hahú estudu dahuluk iha Eskola Primária to’o Sekundária iha Eskola Saleziana iha Fatumaka.

Ramata eskola, kardeal kontinua tuir formasaun iha kongregasaun saleziana, no halo ninia profisaun dahuluk iha loron 31 Maiu 1990 iha Komunidade Saleziana Fatumaka.

Depois halo ninia profisaun dahuluk, Kardeál Virgílio, hala’o mos ninia estudu filozófiku no teolójiku iha Manila, Filipina. Durante estudu iha Filipina, halo ninia profisaun perpétua iha loron 19 Marsu 1997.

No, simu ordenasaun prezbiterál iha loron 8 Dezembru 1998 iha Santuário Nacional de Maria Auxiliadora dos Cristãos Parañaque, Filipina depois remata ninia estudu teolójiku nian iha Don Bosco School of Theology (BDST) ne'ebé uluk hanaran Don Bosco Center of studies (DBCS).

Hahu hosi 1999-2002, nia tau matan ba aspirante sira iha Fatumaka. Hafoin muda ba Venilale tau matan ba pre-aspirante sira ho hala’o mós kna'ar nu’udar administradór komunidade nian.

Hosi tinan 2005-2007, Don Virgílio kontinua fila fali ninia estudu iha área espiritualidade nian iha Universidade Pontifícia Salesiana (UPS), Roma. Fila fali mai Timór, hosi tinan 2007-2014, komesa hala’o ninia kna'ar iha komunidade Saleziana Fatumaka nu'udar Mestre dos Noviços.

Nune'e mos, hosi 2009-2014, kardeál dezignadu hala'o mós ninia kna'ar nu’udar Diretór Komunidade Saleziana Fatumaka.

No, iha tinan 2015, Reitór-Mór Salezianu sira nian Don Ángel Fernández Artime, SDB hili Mons. Virgílio sai Provinsiál ba Vise-Provínsia ITM (Indonesia-Timor) nian.

Iha loron 30 Janeiro 2016, Mons. Virgílio hetan nomeasaun hosi Papa Francisco hodi sai Bispu Dioseze Dili no iha Setembru 2019 foti nia sai Arsebispu dahuluk ba Arkedioseze Metropolitana Dili nian.

Hosi istoria naruk sira ne'e hotu hafoin, iha loron 29 Maiu 2022, iha konkluzaun Regina Coeli nian, Papa Francisco fó sai naran hirak ne’ebé atu hola parte iha Koléjiu Kardeál sira nian hamutuk na’in Ruanulu Resin Ida, no entre sira ida mak kardeal Virgílio do Carmo da Silva, SDB.

Santo Papa Francisco hatudu komitmentu no ninia domin ba povu Timor no sarani uma kreda katoliku Timor Lorosa'e nian hodi hili na'i Arsebispu ba to’o iha koléjiu kardeál sira nian. Elevasaun ba koléjiu kardeál sira nian, ida ne’e nu’udar prezente ida ba kreda katoliku Timor Lorosa'e no ba povu tomak.

Tanba, Santo Papa Francisco iha ninia konkluzaun ba nomeasaun ida ne’e, husu ba sarani tomak iha mundu atu reza ba kardeál foun sira atu kolabora didi’ak ho nia, ne’ebé hala'o kna’ar nu’udar Bispo Roma nian no ulun kreda Katólika, hodi tau matan ba Maromak nia povu iha mundu tomak.

Kardeál foun sira ne'ebé Santo Papa Francisco sei nomea (Kardeál Eleitór Foun) tuir orden Kriasaun maka hanesan:

  1. Arthur Roche (Inglaterra), prefeito da Congregação para o Culto Divino e a Disciplina dos Sacramentos (Santa Sé)
  2. Lazzaro You Heung sik (Coreia do Sul), Prefeito da Congregação para o Clero (Santa Sé)
  3. Fernando Vérgez Alzaga (Espanha), Presidente da Comissão Pontifícia para o Estado da Cidade do Vaticano e presidente do Goveratorado do Estado da Cidade do Vaticano
  4. Jean-Marc Aveline (França), Arcebispo de Marselha
  5. Peter Okpaleke (Nigéria), bispo de Ekwulobia
  6. Leonardo Ulrich Steiner (Brasil), Arcebispo de Manaus
  7. Filipe Neri António Sebastião do Rosário Ferrão (Índia), Arcebispo de Goa e Damão
  8. Mons. Robert Walter McElroy (EUA), Bispo de San Diego
  9. Virgílio do Carmo da Silva (Timor-Leste), Arcebispo de Díli
  10. Óscar Cantoni (Itália), Bispo de Como
  11. Anthony Poola (Índia), Bispo de Hyderabad
  12. Paulo Cezar Costa (Brasil), Arcebispo de Brasília
  13. Richard Kuuia Baawobr (Gana), Bispo de Wa
  14. William Goh Seng Chye (Singapura), arcebispo de Singapura
  15. Adalberto Martínez Flores (Paraguai), Arcebispo de Assunção
  16. Giorgio Marengo (Itália), Prefeito Apostólico de Ulaanbaatar (Mongólia).

   Cardeal sira nebe nia otas liu 80

  1. Jorge Enrique Jiménez Carvajal (Colômbia), Arcebispo Emérito de Cartagena
  2. D. Lucas Van Looy (Bélgica), Arcebispo Emérito de Gent
  3. Mons. Arrigo Miglio (Itália),
  4. Arcebispo emérito de Cagliari Padre Gianfranco Ghirlanda, sj, (Itália),
  5. Professor de Teologia Mons. Fortunato Frezza (Itália), Cónego de São Pedro

Tanba, tuir dadus hosi Vatikanu katak, daudaun ne’e númeru kardeál iha tinan ida ne’e (27 de Agosto de 2022), uma kreda universál iha kardeál hamutuk 229 hosi númeru ne’e, 132 mak kardeál eleitores katak, kardeàl hirak ne’ebé iha voz ativa bainhira mosu eventu konklave ruma.

Nune’e mós, dadus kardeál ba nasaun Europa ho totál 107 (hosi númeru ne’e na’in 54 eleitores). Kardeál Amerikanu ho totál na’in-60 (hosi númeru ne’e na’in 38 eleitores), kardeál Azia ho totál na’in 30 (hosi númeru ne’e, 20 eleitores), kardeál Afrikanu ho totál 27 (hosi númeru ne’e na’in 17 eleitores), no ikus liu kardeal Oceânia hamutuk na’in 5 (hosi númeru ne’e na’in 3 eleitores). 

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter