Durante dekada rua, empreza Santos kontribui billaun $ 21 ba TL

DILI (TOP) – Chief Executive Officer (CEO) ka Diretor Ezekutivu empreza Santos Limited, Kevin Gallagher hateten, durante ne'e empreza ne’e kontribui ona osan hamutuk billaun $21 ba Timor-Leste.

“During the past two decades, the Bayu-Undan project has played a critical role in the financial independence of the Timorese people with over US$21 billion contributed to the Timor Leste nation,” hateten Kevin ba jornalista sira iha palasiu prezidensial Dili, Tersa 14 Juñu 2022.

Diretor Ezekutivu empreza Santos Limited, Kevin Gallagher./Net.

"Ha'u kontente bele mai iha Timor Lorosa'e hasoru prezidente, ohin hasoru ne'e hato'o asuntu kona-ba Bayu Undan nia produsaun ne’ebé maizumenus atu hotu ona tinan ida ne'e,” Kevin afirma.

Nia informa mós ba Prezidente Repúblika kona-ba planu desmantelamentu (sobu) ekipamentu sira ne’ebé durante ne’e kompañia ne’e uja halo serbisu iha mina-matan Bayu Undan.

Nia dehan, maske mina-matan Bayu Undan atu mohu ona, maibé empreza ne’e mós prontu atu halo investimentu iha oportunidade sira seluk ne’ebé bele lori reseitas mai Timor-Leste.

"Depois haree mós kona-ba oportunidade seluk, investimentu em relasaun ho Bayu Undan ninian, se produsaun ita hasai gas ba li'ur, agora husu ita hanoin kona-ba Carbon. Entaun iha hanoin ida ita bele uza Bayu Undan atu bele lori Carbon hosi fatin seluk mai, ne’ebé bele lori reseita ba Timor Lorosa'e," Kevin esplika.

Diretor Ezekutivu empreza Santos Limited, Kevin Gallagher akompaña ho nia Country Director José Lobato ba hasoru Prezidente Repúblika José Manuel Ramos-Horta iha palásiu prezidensial, Dili, Tersa 14 Juñu 2022./Net.

Nia mós dehan, iha sorumutu ne'e hato'o hotu kestaun sira sobre rendimentu hosi fatin seluk kuandu avansa ka implementa, rona ida ne'e xefe estadu mós kontente, no husu se projetu ne'e avansa maka servisu didi'ak para lori benefisiu ba povu, labele hanesan projetu ida hotu mósu projetu seluk la fo benefisiu maibe prejudika ka fo de'it prejuiju ba estadu no povu.

"Prezidente ohin interese tebes-tebes ho saida mak aprezenta ka hato'o, prezidente mós husu kona-ba ninia rezerva ne'e hela kle'an hira, no husu se projetu Carbon avansa ba oin bele fo pontu pozitivu hodi ajuda projetu sira seluk. No, se projetu Carbon ne'e mak akontese duni, entaun dala-ruma ita la'os desmantela (sobu) hotu, tanba fasilidade balun ita sei uza nafatin ba projetu Carbon ninian”.

Santos iha Timor-Leste

Santos nu’udar parseiru fundasaun ida iha Bayu-Undan

  • Iha tinan 2020 Santos sosa ConocoPhillips nia partisipasaun iha Bayu Undan no agora sai nu’udar Operadór no asionasita ho partisipasaun boot liu
  • Janeiru 2021 halo investimentu millaun US$235 atu halo perfurasaun ba mina-matan foun tolu hodi hanaruk vida útil Bayu-Undan nian to’o 2023
  • Buka oportunidades atu hanaruk liutan vida útil Bayu-Undan, nune'e mós ho oportunidades kreximentu nian seluk iha TimorLeste
  • Konklui estudu ida ba área plantasaun Timor-Leste nian no sai pré-kualifikadu atu partisipa iha liberasaun ba área iha 2021
  • Iha paralelu, Santos planeia daudaun ba dezmantelamentu eventuál ba Bayu-Undan, ne’ebé nu’udar projetu boot ida ne’ebé sei realiza iha tinan balun nia laran

Iha loron 25 Maiu 2021 kompañia Santos anunsia serbisu faze 3C husi programa perfurasaun mina-matan nian inisia ona iha kampu Bayu-Undan, iha parte tasi-klaran Timor-Leste nian. Programa ne’e, hetan tiha desizaun finál ba investimentu nian iha fulan Janeiru liuba, kompostu husi mina-matan tolu ba produsaun nian no sei dezenvolve rezervas adisionál ba gás natural no líkidu, hodi hanaruk vida útil kampu nian no mós produsaun husi instalasaun sira iha tasi-klaran no planta LNG iha Darwin.

Ba serbisu ne’e, Santos soi partisipasaun operada 43.4% iha Bayu-Undan. Partisipasaun restante pertense ba SK E&S (25%), INPEX (11.4%), Eni (11%), JERA (6.1%), no Tokyo Gas (3.1%).

No iha fali loron 14 Setembru 2021, empreza Santos Limited, hanesan operador husi Bayu-Undan Joint Venture, anunsia asina Nota de Entendementu (MOU) ho regulador Timor-Leste nian, Autoridade Nasionál Petróleo no Minerais (ANPM) hodi halo progresu ba Kaptura no Armazenamentu Karbonu ou Carbon Capture and Storage (CCS) iha kampu Bayu-Undan lokaliza iha Tasi Timor.

Santos iha 43.4% interese operasaun iha Bayu-Undan. Interese restante husi SK E&S (25%), INPEX (11.4%), Eni (11%) no Tokyo Timor Sea Resources (9.2%).

Entretantu, antes ne’e iha loron 18 Jullu 2019 Xefe Negosiadór Prinsipál ba Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, mina-matan iha kampu Bayu-Undan seidauk maran hanesan saida mak durante ne’e públiku sempre espékula, maibé lisensa ba atividade petrolífera mak sei ramata iha tinan 2022.

“La’ós dehan Bayu-Undan atu maran iha 2022. Lisensa mak atu hotu,” Xanana ko’alia asuntu ne’e hodi responde preokupasaun públiku iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi debate no votasaun ba Pakote Lejizlativa Tratadu Fronteira Marítima, kinta 18 Jullu 2019.

Komandante em Xefe das FALINTIL ne’e esplika, bainhira Tratadu Fronteira Marítima ratifika ona, Timor GAP mak sei jere produsaun iha kampu Bayu-Undan.

Nia hatutan, Timor-Leste presiza iha estratéjia ba investimentu nune’e bele fó retornu oioin ba estadu.

Bayu Undan./Net.

Durante ne’e, Xanana haktuir, produsaun petrolífera iha kampu Laminaria, Austrália sei hetan %10 no Timor-Leste hetan %90, maibé hafoin ratifikasaun tratadu tama iha vigór, Timor-Leste sei hetan %10.

Ho razaun hirak ne’e mak Negosiadór Prinsipál husu atu konsidera alterasaun ba proposta lei númeru 6/V-primeira alterasaun númeru 8/2008, 30 juñu (lei tributária), primeira alterasaun lei númeru 3/2003, 1 jullu, kona-ba Tributasaun ba Kontratante iha Bayu-Undan, tanba lei ne’e sei regula empreza ne’ebé fó serbisu ba traballadór timoroan.

Nune’e mós alterasaun ba proposta lei númeru 7/V kona-ba Rejime Laborál no Migratóriu Espesiál Aplikável ba Projetu Bayu-Undan, ho razaun tanba lei ne’e sei fó tratamentu dignu ba traballadór timoroan sira.

“Durante kompañia sira iha ne’ebá tama sai tuir sira-nia hakarak iha Bayu-Undan, maibé bainhira Tratadu Fronteira Marítima tama iha vigór, ita sei kontrola sira nia dokumentu hotu-hotu,” Xanana esplika.

Historikamente, kompañia Australianu sira komesa buka mina iha Sunrise iha inísiu 1970, hafoin Australia no Indonézia fahe ita nia rekursus tasi laran nian, la inklui Portugal. Iha 1989, sira taka “Timor Gap” atu fahe ilegalmente rekursu okupadu sira iha Área Dezenvolvimentu Konjunta nian.

Tratadu CMATS 2006 bandu diskusaun fronteira maritima ba tinan 50. Nia fahe reseita produsaun husi Sunrise nian ba 50-50. Australia tau uluk ninia “kaan-ten” ba mina duke ninia respeitu ba viziñu sira nia soberania ka direitu internasionál.

Bazeia ba UNCLOS, TL mak na’in ba area hotu iha norte husi liña median nian. In Janeiru 2017, Australia simu Timor-Leste nia pedidu atu kansela Tratadu CMATS tomak. Negosiasaun sira ba fronteira nian oras ne’e daudaun la’o hela.

Projetu oras ne’e halo atraza hela tanba Timor-Leste no kompañia sira seidauk konkorda kona-ba oinsá atu dezenvolve area ne’e. Woodside no nia parseiru sira Shell, ConocoPhillips no Osaka Gas fiar katak planta LNG namlele iha tasi laran mak fó lukru boot liu.

Timor-Leste hakarak atu lori kadoras husi Sunrise ba Beaçu atu hetan liután reseita husi impostu no asegura projetu Tasi Mane. Tuir kontratu no tratadu sira, kompañia bele hili dalan ne’e, maibé governu rua tenke aprova ida ne’e.

RETIFIKASAUN:

Mosu sala iha notisia ne'e. Sala mak durante tinan rua. Loloos ne'e mak durante dekada rua ka tinan 20 empreza Santos kontribui osan hamutuk billaun $21 ba TL. Ba sala ne'e redasaun hadia tiha ona no husu deskulpa ba le'e nain-sira.

Redasaun. 

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter