Empreza petróleu 3 husi Japaun planeia hamutuk ho Santos iha projetu CCS Bayu Undan

DILI (TOP) – Empreza enerjia tolu husi Japaun planeia ona atu serbisu hamutuk ho empreza petroleum no gas husi Australia Santos Limited hodi halo explorasaun ba projetu Kaptura no Armazenamentu Karbonu ka Carbon Capture and Storage (CCS) iha kampu Bayu-Undan. Empreza enerjia tolu ne’e mak hanesan JERA, Tokyo Gas no Inpex ho sira nia total investimentu ne’e bele besik Yen billaun 100 ka millaun US$ 748, katak reportazen Nikkei Asia.

Santos, hanesan operador husi Bayu-Undan Joint Venture, anunsia rezultadu asina ona Nota de Entendementu (MOU) ho regulador Timor-Leste nian, Autoridade Nacional do Petróleo e Minerais (ANPM) hodi halo progresu ba Kaptura no Armazenamentu Karbonu ou Carbon Capture and Storage (CCS) iha kampu Bayu-Undan lokaliza iha Tasi Timor iha loron 14 Setembru 2021.

MOU ne’e deskreve klean kona-ba área sira ne’ebé mak Bayu-Undan Joint Venture no ANPM, ho suporta husi governu Timor-Leste, sei serbisu koloborativu hodi halo teste viabilidade husi aproveita fila-fali fasilidade Bayu-Undan mak ejiste ona no uza rezervatóriu Bayu-Undan ba fali CCS bainhira produsaun remata. Ne’e inklui fahe informasaun ba malu kona-ba asuntu tékniku, operasional no komersiu, avalia enkuandramentu regulatoriu, oportunidade ba kapasidade lokal no estabelese tempu hodi halo desijaun.

Santos Managing Director no Chief Executive Officer Kevin Gallagher hateten: “Ami fiar katak rezervatoriu no fasilidade Bayu-Undan iha potensia hodi sai hanesan líder mundial ba projetu CCS no ami kontente hodi servisu hamutuk ho ANPM no Governu Timor-Leste hodi halo progresu ba oportunidade ida ne’e.

“CCS hetan rekuinesimentu husi International Energy Agency and the Intergovernmental Panel on Climate Change hanesan teknolozia kritiku ida hodi alkansa metas mudial sobre mudansa klimatika. Santos ninia esperensia kompetetivu-mundial ho projetu CCS Moomba iha area rezional parte Sul Australia nian sei lori esperensia inestimável mai projetu ne’e.

CCS iha Bayu-Undan iha kapasidade potensial hodi rai maizoumenus 10 milhões toneladas CO2 kada tinan no bele hamosu kampu trabalho foun no kria industria hodi jere retornu ba Timor-Leste.

“Ida ne’e iha potensia hodi sai win-win; diak ba meiu-ambiente, diak ba industria no loke oportunidade emocionante ba Timor-oan sira, ne’eduni ami hein hodi halo progresu ba MOU ne’e ho parseria hamutuk ho ANPM.

“Presidente ANPM Florentino Soares Ferreira dehan: “Ida ne’e hanesan pasu importante ba Timor-Leste. Asinatura MOU ba CCS entre Santos ne’ebe reprezenta ninian konsorsiu iha Bayu-Undan no ANPM prova katak Timor-Leste pro-ativu tebes hodi lidera no integra ninia seitor mina no gas liu husi komprimisiu hodi aselera dekarbonizasaun no atinzi ONU ninian net zero iha tinan 2050.

“Mesmu Timor-Leste hanesan pais ki’ik oan no emisaun ki’ik tebtebes iha mundo, no Akordu Paris fo incentivu ou konsesaun ba pais ne’ebe dezenvolve hela no menus desenvolvidu sira hanesan Timor-Leste; ami komprende katak negosiu karbonu no kreditu karbonu ninia merkadu mak parte integradu ida husi ekonomia futuru nian. Ami lakohi lakon oportunidade ida ne’e; no hau fiar katak ida ne’e sei sai hanesan projetu CCS ida bo’ot liu iha hemisfériu Sul. Ne’e sei hamosu oportunidade ida ba Timor-Leste no Australia hodi esplora ninia rekursu mak seidauk bo’ok durante ne’e hodi alkansa demande enerjia nomos kompensa emisaun karbonu no halo tranjisaun ba ekonomia ne’ebe neutru karbonu.”

Santos iha 43.4% interese operasaun iha Bayu-Undan. Interese restante husi SK E&S (25%), INPEX (11.4%), Eni (11%) no Tokyo Timor Sea Resources (9.2%).

Ho situasaun ne’e mak, oras ne’e mosu tan ona empreza enerjia tolu husi Japaun planeia atu armazena carbon dióxidu (CO2) ne’ebé emite durante produsaun gas natural likiferu (LNG) iha projetu sira iha Australia norte, no sira mós espera katak, bele transporta CO2 husi Japaun ho ró. Empreza Japoneza, inklui JERA, Mitsubishi Heavy Insdustries, no mós Mitsui O.S.K. Lines, oras ne’e sei konsidera hela dezenvolve ró espesial atu transporta CO2 likidu.

Empreza JERA ho Tokyo Gas oras ne’e kalkula hela kustu transporta emisaun husi sira nia planta enerjia eletrisidade no terminal LNG hodi avalia serake projetu CCS Bayu Undan bele komersializa. Kustu hodi prosesa CO2 tonelada ida ne’ebé proposta iha hub CCS Bayu Undan besik 8.000 (US$ 59.3) to’o 10.000 (US$ 74) Yen, haktuir reportazen Nikkei komersial.

JERA nu’udar empreza enerjia boot ida iha Japaun, no komprador LNG boot iha mundu nu’udar parseiru serbisu ho empreza Santos iha dezenvolvimentu gas Barossa ne’ebé lidera husi Santos iha Australia norte ne’ebé sei ense fali fabrika exportasaun LNG Darwin. Tanba konteudu CO2 iha kampu Barossa a’as, Santos planeia atu ka’er karbon no haruka ba kampu Bayu Undan hodi rai (armaneza).

Tokyo Gas no Inpex sai nu’udar parseiru iha terminal LNG Darwin ne’ebé opera husi Santos.

Entretantu, tuir reportazen husi media Energy Voice katak, iha inisiu tinan ida ne’e, Inpex Japaun (TYO:1605konfirma nia intensaun hodi lidera konstroi instalasaun fasilidade CCS ida besik Darwin, Australia, tanba esforsu atu halakon karbon (dezcarboniza) iha nia negósiu.

Empreza Santos ne’ebé nu’udar produtor boot daruak ba petróleu no gas iha Australia, planeia atu foti desijaun final investimentu ida iha sentru (hub) CCS offshore iha Timor-Leste iha tinan 2023. Analista sira espera fasilidade CCS sei presiza gasta osan hamutuk billaun US$ 1,7.

Timor-Leste espera atu sai nu’udar uma-nain ba skema komersial CCS ba dahuluk iha Ásia Pasífiku. Na verdade, bele sai boot ida iha mundu. Zivaun prinsipal mak sentru infraestrutura ho multi-usuáriu hodi bele simu no rai (armaneza) karbonu dióxidu husi fonte oioin no indústria iha rejiaun tomak.

“Hanoin katak posu no instalasaun sira instala tiha ona iha fatin, CCS Bayu Undan bele sai nu’udar projetu komersial skala boot ida ho kustu ki’ik ne’ebé bele armaneza CO2 husi projetu rejiaun inklui kualker dezenvolvimentu Timor-Leste iha futuru,” haktuir Santos iha loron Tersa ne’ebé TOP sita husi media Enegy Voice.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter