MOP sei sobu projetu sira laiha kualidade

DILI (TOP) Governu liu husi Ministériu Obras Públika (MOP) ne’ebé lidera husi Samuel Marçal durante ne’e haruka ona ninia tekniku sira hodi halo verifikasaun ba projetu sira ne’ebé laiha kualidade iha rai-laran sei sobu rahun tiha iha tempu badak hodi hadia fila-fali.

Eis Diretor Jeral Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) ne’e esplika, projetu sira ne'ebé mak MOP realiza ona hanesan estrada, ponte sira ne'ebé iha baze, maibé ho mudansa klimatika  ne'ebé agora akontese, governu fó prioridade emerjensia, liu-liu barajen protesaun moru gabiaun hodi proteze komunidade sira nia-uma, no natar sira.

Kona-ba projetu sira ne'ebé la iha kualidade, tuir MOP, Samuel Marçal katak MOP nia projetu rasik foin mak komesa, seidauk hotu.  Tanba ne'e  labele ko'alia uluk kualidade, maibé serbisu  tiha lai mak foin halo inspesaun hodi hatene iha kualidade ka la’e.

"Imi ko'alia ona kualidade, buat hotu foin komesa ita labele ko'alia uluk kualidade, kuandu hotu ona mak ita halo testing ida depois mak ita dehan katak, kualidade ka la kualidade. Maibé klaru katak, husi Ministériu Obras Públika, depois Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) ne'e rasik, bainhira atu selu tenke halo isnpesaun final, la iha kualidade tenke sobu hodi hadia, tanba ne'e ha'u imforma nafatin liu-husi media hotu-hotu, katak labele hanoin obras públika ida agora,  hanesan sira seluk. Obras públika sei hamutuk ho ADN, haree obra ne'ebé ita bele dehan katak,  la iha kualidade tenke sobu," Ministru Obras Públika (MOP), Samuel Marçal hateten kestaun ne’e ba Jornalista sira hafoin termina enkontru ho komisaun E  iha Parlamentu Nasionál foin lalais.

Nia hatutan, sobu la'ós tanba hirus ka odiu-vingansa, maibé ho hanoin ida orsamenttu povu nian no Estadu nian, tenke gasta ho didiak. Sobu ne'e hanesan edukasaun ida atu hahú obra ne'e ho di'ak,  ho kualidade atu nune'e labele tinan-tinan ta’u de'it osan iha fatin hanesan.

"Ita hotu hatene ita nia Nasaun ne'e la'os riku hanesan nasaun seluk, ita tenke gasta ho kuidadu  ita nia orsamentu povu ida ne'e nian, ne'e para ita poupa osan ne'e ba tinan sira seluk fali."

Nia hatutan, durante nia la'o haleu Timor laran tomak, iha fatin barak hetan estragus husi dezastre naturais, estrada barak mak kotuk, balu atende dadauk ona, no balu presiza dezeñu halo didi’ak.

"Hanesan iha munisípiu Vikeke ne'e, ita presiza halo didi'ak, tanba rai ne'e la'os normál, rai ne'e dodok, ita presiza estudu ida, hodi ita halo komunikasaun ida mós bele uza ba tempu naruk se la’e ita halo la to'o fulan, monu fali ne'e mós la di'ak."

Iha Logatoi munisípiu Vikeke nian, Ministru Samuel rekoñese estrada ne'e monu, maibé se presiza estudu klean, tanba iha parte kraik ne'e mota.

"Logatoi ne'e loos duni estrada monu, tanba iha kraik ne'e mota ka la’e, ita loke alternativa bai-loron mak komunidade sira liu, tempu udan sira la liu. Agora atu liu husi ne'ebá dalan ne'e ema bolu dehan rai manu-teen ne'ebé tempu udan sira tenke pasiensia hein," Ministru Samuel esplika.

Nia dehan, governu halo ona asaun iha ne'ebá, kompañia ida hala'o hela serbisu, espera udan menus bele finaliza lalais obra ne'e, atu nune'e bele fasilita komunidade sira kontinua halo movimentu.

Tanba ne'e, nia husu ba komunidade sira ne'ebé hasoru hela situasaun ne'e, governu kontinua haree hela, tekniku sira prepara hela relatóriu ho dezeñu, no prepara orsamentu hodi ezekuta konstrusaun. Iha fatin hotu-hotu daudaun ne'e Ministériu Obras Públika prepara dezeñu, no prepara orsamentu para ezekuta iha tinan ida ne'e nia laran.

"Ha'u ba to'o ona Viekeke, Suai, Manatuto-Natarbora, estrada iha fatin barak mak kotu,  la'ós ida ne'e de'it fatin barak kuaze kotu, ne'ebé balu ita atende dadaun ona, balu ita sei presiza estudu halo di'ak," nia hakotu.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter