CNRT preokupa governu atraza esplika AstraZeneca ba públiku

DILI (TOP) — Deputada Virginia Ana Belo husi bankada (Congresso Nacional de Reconstrução de Timor (CNRT) konsidera governu liu husi Ministériu Saúde ho nia parseiru sira atraza tebes hodi halo sosializasaun ba povu kona-ba vasina Covid-19 AstraZeneca, tanba tuir deputada ne’e katak vasina ne’e iha nia impaktu negativu mós ba sidadaun sira ne’ebé foin simu.

Deputada Virginia ko’alia kona-ba impaktu husi maluk sira ne’ebé maka foin simu vasina, CNRT lakohi taka matan ba ida ne’e.

“Iha duni impaktu balun sasan sira ne’e podia ser Ministeriu relevante esplika ba públiku antes sira halo atividade sira hanesan ne’e, antes obriga populasaun sira simu vasina,” deputada Virginia hato’o kestaun ne’e iha plenaria Parlamentu Nasionál, Segunda 28 Juñu 2021.

Depois iha impaktu sira hanesan ne’e, iha duni impaktu ba sira ne’ebé maka simu vasina iha terenu. Ministra Saúde defaktu rasik foin maka ko’alia más kuandu hahu mai iha Parlamentu Nasionál katak hotu-hotu tenke simu vasina ida ne’e,” deputada Virginia lamenta.

Nia hatutan, agora sai problema, problema ne’e sai pior liu kuandu Ministru Prezidensia Konsellu Ministru nia hatete konfuzaun ne’e,  tanba nia dehan simu vasina maka mate bele hetan osan dolar amerikanu rihun 10.

“Que pena membru governu ida rekoñese fali vida povu ninian ho montante $10 mill saida maka governu hanoin sé o ba fo $10 mill depois nia mate sé maka goza osan ho montante $ 10 mill ida ne’e,” nia husu.

Nia dehan, nusa maka osan sira ne’e la buka took meius seluk ida , fó took alternativu seluk ida ba povu sira ho oferese ba vasina oi-oin para depois povu bele iha diretu eskolla la’os dehan fali situasaun ida ne’e maka foin hasai fali deklarasaun ida katak kuandu ema mate governu sei fó rihun $10.

“Ha’u hanoin povu la husu osan 10 mill ida, povu husu ba ita boot sira, sei ita boot sira hakarak atu proteze populasaun sira husi moras Covid-19 ne’e sira presiza vasina ho direitu hodi eskolla tau vasina oi-oin iha ne’e para sira bele eskolla hodi povu bele hakarak hili ida ne’ebé ?".

“Tanba ida ne’e, maka ami kestiona ne’e ha’u hanoin bankada CNRT hahu kedas ami hatete buka vasina ida ne’ebé ke bele fo vasina ida ne’ebé ba ema hotu-hotu sé ida ne’e ita simu deit. Ita laiha osan ka hodi simu deit. Ita iha osan, osan aprova iha Parlmantu Nasional ne’e aprova fundu Covid-19 ne’e iha tanba saida maka ita boot sira la halo hanesan ne’e hodi fó direitu ba sira hodi eskolla saida maka hili tuir sira hakarak”.

Hatan ba preokupasaun ne’e, Ministru ba Assuntu Parlamentar no komunikasaun Sosial (MAPKOMS) Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo hateten kona-ba vasina desde primeiru mai iha Parlamentu Nasional koalia kona-ba 20% no 80 %. vasina Covax maka atinji 20% ba alvu 60 anos ba leten sira ne’ebé maka iha liña Frente.

“Ha’u hanoin saida maka Minstra Saúde esplika ne’e tuir situasaun ne’e, 80% tuir fali mai ita atu distina ba populasaun sira ne’ebé maka seidauk hetan primeiru sira ne’ebé maka hetan moras no sira ne’ebé maka iha liña Frente. Vasina primeiru ita la’o tanba ida ne’e mai husi Covax 20% ninia politika la’o nafatin hanesan ne’e,” nia dehan.

Governante ne’e dehan, la taka dalan ba populsaun sira ne’ebé maka menus husi idade 60 la taka dalan husi parte primeiru. Parte Minsiteriu saude no Organizasaun Mudial Saúde sira esplika ba iha deputadu sira. No ikus mai sinovax ba estudante sira iha Timor-Leste maibé la taka dalan ba populasaun sira seluk katak sé maka atu simu la taka dalan ba sira ne’e maka politika governu nian governu komunga nafatin saida maka la’o ona ne’e.

Tuir dadus governu nian ne’ebé fó sai iha reuniaun Konsellu Ministru sira iha semana kotuk katak, to’o agora, nasaun ne’e simu ona vasina hamutuk rihun 294, no husi numeru ida-ne’e vasina hamutuk 144.380 maka sona ona ba sidadaun sira no totál ne’ebé agora iha stock maka 149.620.

Iha loron 30 fulan-juñu mai ne’e, vasina hamutuk rihun 20 maka sei to’o tan mai, ne’ebé oferese husi Austrália no Timor-Leste buka hela atu hetan, liuhusi sosa ka doasaun, husi entidade no parseiru sira, vasina barak liután ba populasaun sira seluk, liuliu ba sidadaun sira ho idade tinan 18 ba kraik.

Konsellu Ministru sira mó aprova ona alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian ne’ebé define objetivu ba kampaña vasinasaun no orientasaun atu asegura kumprimentu ba medida preventiva hirak ne’ebé vigora hela. Ho alterasaun ne’e define ona nu’udar objetivu, alkansa, iha kampaña vasinasaun nian, númeru 10.000  kada loron husi ema ne’ebé simu vasina, iha nivel nasionál, hodi orienta departamentu relevante sira atubele kria mekanizmu hirak ne’ebé presiza atu halais ritmu vasinasaun nian.

Ho objetivu atu insentiva vasinasaun, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei ba kriasaun sorteiu “Lotaria Vasina kontra COVID-19”, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes. Sorteiu ne’e konsiste iha atribuisaun prémiu sira sein kritériu definidu ba ema singulár sira ne’ebé validamente partisipa iha sorteiu ne’e. Bele partisipa iha “Lotaria Vasina kontra COVID-19” ema sesé de’it maka simu ona vasina kontra COVID-19 iha territóriu nasionál, hahú husi fulan-jullu. Kada prémiu iha ninia valór dolar amerikanu 100 no sorteiu ne’e sei hala’o kada fulan iha suku ida-idak, to’o loron 20 kada fulan.

Totál prémiu ne’ebé atu fó iha kada sorteiu depende ba númeru ema ne’ebé maka vasina ona iha área suku nian. Ba ema 50 to’o 150 ne’ebé vasina ona iha fulan ne’e sei fahe prémiu ida. Ba ema 151 to’o 300 maka simu ona vasina iha fulan ne’e sei fahe prémiu tolu; husi ema 301 to’o 500 ne’ebé simu ona vasina iha fulan ne’e sei fahe prémiu neen; no Ba ema 501 ba leten ne’ebé simu ona vasina fulan ne’e sei fahe prémiu sia. Sei la halo sorteiu iha fulan ne’ebé totál ema abilitada atu partisipa la to’o 50, no ema hirak ne’e sei integra fali grupu ne’ebé sei partisipa iha sorteiu iha fulan tuirmai.

Bazeia mós ba proposta husi Ministru Finansas, aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Kriasaun kompensasaun ba kazu mate ka inkapasidade ne’ebé bele akontese nu’udar rezulta ho vasina kontra COVID-19 ne’ebé sona ba ema. Maske risku husi efeitu sekundáriu grave ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 ki’ik tebes, ne’ebé kompensa maka’as tebtebes ho benefísiu husi vasinasaun ba populasaun einjerál, inisiativa lejizlativa ida-ne’e ho objetivu atu prevene situasaun ne’ebé ninia efeitu sekundáriu sira grave liu no atu preve kompensasaun tenke fó ba ema ne’ebé hetan efeitu sekundáriu hirak ne’e.

Dekretu-Lei ne’e define katak iha kazu inkapasidade ki’ik liu 30% ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 sei simu kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun ida, karik inkapasidade ne’ebé iha entre 30% no 70% sei simu valór dolar amerikanu 2100 no iha kazu vasina provoka inkapasidade boot liu 70% sei simu dolar amerikanu rihun 7. Iha kazu mate ne’ebé bele akontese tanba simu vasina, sei simu kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun sanulu.

Haree ba Vasina AstraZeneca (AZ) ne'ebé fornese ona doze millaun 500 ba nasaun hamutuk 165 iha mundu, inklui nasaun hamutuk 100 liuhusi Mekanizmu COVAX, no haree ba evidénsia sientífika ne’ebé revela katak Vasina AstraZeneca (AZ) doze da-1 iha efikásia média 71% (51-83) no Doze da-2 92% (75-97) efetivu, Timor-Leste kontinua sente konfiante no seguru kona-ba desizaun atu administra AstraZeneca ba populasaun ho idade tinan 18 ba leten, tuir rekomendasaun husi peritu sira husi OMS. Aleinde ne'e, data husi Reinu Unidu (UK) hatudu katak AstraZeneca (AZ) iha efetividade hanesan ho Vasina Pfizer hasoru Variante foun Delta husi Índia.

OMS rekomenda katak "ba nasaun sira ne'ebé iha tranzmisaun COVID-19, benefísiu husi vasina sei proteje hasoru COVID-19 no importante atu labele hetan risku. Maibé konxiente katak nasaun idak-idak tenke konsidera situasaun nivel risku epidemiolojia ba ema indivíduu no populasaun, disponibilidade vasina nian ho alternativa vasina ne'ebé sai opsaun ba risku mitigasaun".

Ipóteze ba ema ne'ebé lakon vida husi "Blood Clotting" <1 (menus husi 1) ou la iha ne'e bazeia ba índise Fatalidade iha Austrália 1 husi iha kazu "Blood Clotting" 60. Bazeia ba análize husi NITAG no OMS, iha Timor-Leste, estimativa risku ema ho reasaun adversa grave ka kazu thromboembolic tanba hetan vasina AstraZeneca limitadu tebetebes (karik 21.3 husi populasaun millaun 1.3) no risku ba mate <1 (menus husi 1).

Populasaun Timor-Leste hamutuk 143.502 mak simu ona vasina AstraZeneca, no to'o agora ita rejista kazu 21 iha ne’ebé Ema hetan Reasaun Adverse depoizde simu vasina AstraZeneca maibé maioria kaman, la grave. Ikus mai, Timor-Leste iha ai-moruk no espesialista ne'ebé treinadu atu jere kazu thromboembolic, no hahú iha loron 27 fulan-maiu 2021, kazu COVID-19 hatudu redusaun signifikativu loron ba loron tanba 45% resin husi populasaun Munisípiu Dili nian maka simu ona Doze dahuluk Vasina nian.

Tanba ne'e, Ministériu Saúde, hamutuk ho parseiru sira hanesan OMS, UNICEF, Embaixada Austrália no NITAG, rekoñese katak sistema nasionál farmakovijilánsia tenke haforsa akompañamentu ba kampaña vasinasaun, ekipa vasinadór no profisionál saúde nian sira iha fasilidade saúde nian hotu-hotu tenke hasai nivel alerta hodi deteta no notifika lalais bainhira suspeita reasaun adversa tanba vasina ka eventu tromboembóliku ruma.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter