Xanana simu ona vasina SINOVAC

DILI (TOP) – Eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão simu ona vasina Covid-19 ho naran SINOVAC husi Repúblika Popular China iha klinika Maternidade Fatumeta, Dili iha loron Kinta 24 Juñu 2021.

Hafoin vasina, Xanana husu ba sidadaun sira atu simu ba vasina hodi hasa’e imunidade isin nian atu bele satan moras Covid-19, tanba moras ne’e hamate ona ema barak iha mundu.

“Husu ba ema hotu atu vasina, tanba Covid-19 hamate ona ema barak,” apela Xanana.

Bainhira surtu Covid-19 hahu tama iha Timor-Leste, Xanana la’o haleu teritoriu nasional hodi sosializa medidas prevensaun Covid-19 ba povu, no iha tempu ne’eba Xanana prefere husik livre povu iha rai-laran, maibé taka de’it fronteira rai-maran, fronteira tasi no aeroportu, tanba moras ne’e importadu la’os mosu husi Timor.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa, adversariu politika Xanana nian durante ne'e halo akuzasaun ba Xanana katak, nia la fiar Covid-19 ne'e nu'udar moras ida real no eziste ona iha Timor-Leste. Pozisaun politika Xanana kona-ba moras ne'e klaru hela katak, se ema ruma mate, tanba asidente ruma tenke hatete loloos ba povu katak, ema ne'e mate tanba kauza husi asidente, la'os mate tanba Covid-19 ka mate ho Covid-19. Ho pozisaun ne'e maka iha fulan Abril liuba, Xanana halo asaun pasifika hodi hadia politika governu nian kona-ba oinsa hadia no sosializa medidas prevensaun Covid-19 ba povu hodi bele hado'ok aan no proteze aan di'ak liutan husi virus ne'e. Ho asaun pasifika Xanana nian, ikus mai governu mós hapara kedas atu halo'ot Timoroan sira ne'ebé mate ho Covid-19 ka mate tanba Covid-19 labele halo'ot ona iha semiteriu ketak ida iha Metinaro. Ohin loron sira ne'ebé mate iha oras pandemia ne'e bele halo'ot ona iha semiteriu sira ne'ebé familia matebian sira prefere.

Ekipa eskoltu Kay Rala Xanana Gusmão nian mós simu ona vasina SINOVAC.

Antes ne’e iha loron 19 Abril, partidu CNRT iha Parlamentu Nasionál hatudu sira nia pozisaun politika hodi rejeita vasina AstraZeneca, no ezije ba governu tenke sosa vasina Pfizer’s ne’ebé seguru liuba Timor-oan sira duke sosa vasina AstraZeneca ho folin ki’ik, maibé iha posibilidade boot lori dezastre mate ba povu iha rai-laran.

Vasina Pfizer’s bele aplika ba sidadaun ho kategoria idade hotu-hotu ho nia folin maka $20 enkuantu AstraZeneca nia folin maka $4 de’it, maibé la seguru ba sidadaun Timor ne’ebé maioria joven.

Nasaun barak maka suspende ona vasina AstraZeneca ba sidadaun sira ne’ebé ho otas 50 mai karaik, maibé governu Timor-Leste oras ne’e ezije hela sidadaun sira hodi simu vasina ne’e.

Ho politika ne’e, bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál preokupa tebes ho politika governu atual no Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) kona-ba vasina ne’e, tanba la’os la’os 100%.

Bankada CNRT buka hatene benefísiu no risku husi vasina AstraZeneca ne’e, no ikus mai hetan informasaun katak nasaun barak maka suspende tiha ona vasina AstraZeneca refere.

Razaun prinsipál ne’ebé dudu nasaun sira ne’e hodi suspende vasina AstraZeneca maka hanesan, regulador Europeia no Inglaterra konfirma katak iha posibilidade ligasaun entre vasina AstraZeneca ho koágulu ran ka hamosu ran kafuak iha isin lolon. To’o iha loron 4 Abríl 2021, Ajénsia Europeia ba Medikamentu simu ona relatóriu kona-ba kazu koágulu ka ran kafuak hamutuk 169, no kazu ne’e maioria akontese ba feto ho idade menus husi tinan 60.

Nasaun Europeia barak maka suspende uza vasina AstraZeneca ka limita aplikasaun vasina AstraZeneca ba de’it ema ne’ebé nia idade liu ona 55 ka 60. Iha Inglaterra rasik, Governu rekomenda atu labele uza vasina AstraZeneca ba sidadaun sira ho otas ka tinan 30 mai kraik.

Nasaun viziñu Australia rasik iha loron 8 Abríl 2021 rekomenda ba sidadaun sira ne’ebé iha tinan 50 mai kraik atu uza vasina Pfizer’s husi Estadu Unidus Amérika, la’ós uza vasina AstraZeneca. Nasaun sira hanesan; Australia, Inglaterra, Canada, Estonia, Fransa, Finlándia, Jeórjia, Alemaña, Irlanda, Italia, Olanda, Korea du Sul, no España, suspende uza vasina AstraZeneca ba nia sidadaun sira ne’ebé ho otas 50 mai kraik.

“Nasaun sira ne’ebé hapara total atu uza vasina AstraZeneca maka hanesan; Kamorun, Dinamarka, no Noruega. Bankada CNRT konsidera faktu sira ne’e hotu hatudu katak vasina AstraZeneca la’ós 100 porsentu seguru atu aplika, inklui ba Timor-Leste ne’ebé nia sidadaun maioria joven maka barak liu. Tuir dadus husi sensu population 2015 hatudu katak, husi total populasaun 1.2 millaun, sidadaun ne’ebé ho idade 60 ba leten iha de’it na’in 96,942, karik oras ne’e ita bele dehan por-volta 120,000,” deputada Vírginia Ana Belo fó sai deklarasaun politika bankada CNRT nian liu husi konferensia ba imprensa iha salaun bankada CNRT, iha Parlamentu Nasionál Segunda, 19 Abril 2021.

“Bankada CNRT preokupa liután bainhira Organizasaun Mundial ba Saúde ka OMS deklara katak atu nasaun ida bele hetan imunidade hasoru Covid-19 maka kada nasaun tenke aplika vasina ba porsentu 70 husi nia sidadaun tomak. Problema ne’ebé Bankada CNRT hare maka ne’e, bazeia ba sensu population 2015 hatudu katak populasaun ho idade liu 60, ne’ebé elejivel atu simu vasina AstraZeneca maka iha de’it porsentu 8 husi total populasaun. Se nune’e, será ke vasina AstraZeneca maka solusaun ba Timor-Leste atu bele livre husi Covid-19?”.

Bankada CNRT lamenta ho desizaun ne’ebé governu de faktu foti ona hodi hili no aplika vasina AstraZeneca ba Timoroan sira. Governu de Faktu la halo estudu ruma maibé ansi liu atu foti desizaun, no ikus mai, Timoroan balun ne’ebé nia idade seidauk to’o 50 mós simu hotu vasina AstraZeneca ida ne’e. Governu de Faktu halo Timoroan sai fali hanesan “kelinci percobaan” ka “teste” ba vasina AstraZeneca, enkuantu nasaun Australia ne’ebé fó doasaun vasina refere ba Timor-Leste rasik mós, la aplika vasina AstraZeneca ba nia sidadaun sira ne’ebé nia otas ka tinan menus husi 50.

“Será ké Governu de Faktu aplika vasinasaun tuir duni polítika ida ne’e? Tanba Bankada CNRT rona informasaun katak populasaun sira iha Munisípiu Baucau, Viqueque, no Lospalos mós rona katak sira atu simu vasina, maske sira rasik ta’uk no la fiar ba vasina AstraZeneca ne’e”.

Bazeia ba estudu sientífiku husi nasaun avansadu sira iha Europeia kona-ba vasina AstraZeneca ne’e, maka Bankada CNRT rekomenda ba governu de faktu atu hili fali Vasina seluk ne’ebé adekuadu no aplikavel ba populasaun Timor-Leste ne’ebé maioria ho otas joven.

“Bankada CNRT kondena governu de faktu nia polítika ne’ebé atu aplika vasina AstraZeneca ba sidadaun hotu-hotu, inklui ba joven ho idade menus husi 60, maske iha ona estudu ne’ebé hatudu katak vasina ida ne’e fó perigu ba ema ho kategoria idade menus husi 60”.

Maibé, Australia oras ne'e desidi ona hodi sona vasina AstraZeneca ba nia sidadaun sira ne'ebé liu ona tinan 60, tanba sira nia prova médiku hatudu laiha problema ida.

Aleinde ne’e, iha loron 17 Abríl 2021, mídia Channel News Asia (CNA) relata katak ajente saúde na’in 40 iha Malázia teste pozitivu ba Covid-19 maske sira simu tiha ona vasina AstraZeneca. Ajente saúde na’in 9 hetan pozitivu Covid-19 liu semana rua hafoin simu tiha vasina, enkuantu na’in 31 seluk hetan pozitivu menus husi semana rua hafoin simu vasina.

“Faktu ida ne’e hatudu katak vasina mós la’ós garantia ida katak ema ne’ebé simu ona vasina sei livre husi virus Covid-19. Mezmu nune’e governu de Faktu ezije ema hotu atu simu vasina AstraZeneca, enkuantu Governu rasik laiha kapasidade atu halo estudu ruma antes foti desizaun kona-ba ema nia vida ka ema nia moris”.

“Laiha razaun ba governu de Faktu atu dehan laiha osan tanba povu Timor-Leste tomak hatene katak Parlamentu Nasionál aprova ona osan Biliaun 1.895 ba Orsamentu Jerál Estadu 2021”.

Entretantu, antes ne’e iha loron 15 Abril liuba, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak katak governu iha ambisaun boot atu vasina hotu sidadaun sira hotu iha tinan 2021 nia rohan. 

"Ha’u mós informa ba Prezidente kona-ba esforsu vasinasaun nian, hanesan ita-boot sira hatene, ita primeira vasina hetan 24.000, komesa ona halo vasinasaun, ha’u halo pedidu ida ba Primeiru-Ministru Austrália i resposta pozitivu, Austrália bele fó três em três semana ou depende ita-nia kapasidade uja no implementa,[..] três em três semana 10 mil doze, por um lado ita mantein regra para labele hetan COVID mas por outro lado ita mós vasina porké ita-nia objetivu, ate 2021 remata, populasaun sira tenke vasina hotu, i ne’e ita-nia ambisaun, maibé realidade ita tenke haree se ita bele to’o iha ne’ebá? Tanba vasina ne’e mundu tomak hadau malu la’ós ita Timor mesak de’it".

Faktu balun hatudu,sidadaun Timor-oan balun ne’ebé kompleta ona simu vasina AstraZeneca dalarua, maibé bainhira ba halo teste swab positivu nafatin, no oras ne’e tama hela izolamentu iha Tasi-Tolu.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter