Odete nia inkapasidade rezulta ema nain 44 mate ona

DILI (TOP) — Governu atual ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru (PM) Taur Matan Ruak hamutuk ho nia Ministra Saúde (MS) Odete Maria Freitas Belo falla tebes hodi kombate no prevene moras dengue iha Timor-Leste.

Ho sira nain-rua nia inkapasidade governativa ne’e rezulta Timor-oan hamutuk nain 44 tenke mate ona durante ne’e, tanba kauza husi moras dengue.

Parte serbisu hospital sira hahu rezista ema mate tanba kauza husi dengue iha tinan 2021 nia rohan, maibé governu liu husi Ministériu Saúde foin mak bo’ok aan hodi halo sosializasaun no rega susuk iha fulan janeiru 2022.

Deputada CNRT, Virginia Ana Belo antes ne’e katak, sira ne’ebé mate ona tanba kauza husi moras dengue ne’e la’os labarik ki’ik-oan sira de’it, maibé inklui mós ema adultu sira.

Tanba ne’e, nia husu ba Ministéiru Saúde labele preokupa de’it ho  COVID-19 hodi haluha tiha moras sira seluk ne’ebé hamate ema liu-liu labarik sira-ne’e.

“Tuir loloos atividade rega susuk ne’e tenke hahu ona bainhira udan monu rai, labele hein ema mate ona mak foin bo’ok aan atu ba rega, maibé ema mate liu tiha ona,” hateten deputada Virginia.

Antes ne’e, Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosiál, Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Sara Maria Xavier, informa, durante Natál 2021 no Tinan Foun 2022, rejista ema na’in-rua mate tanba kauza husi moras dengue.

Iha parte seluk, Premiadu Novel ba Paz, José Manuel Ramos Horta atuál kandidatura Prezidente Repúblika (PR) ba periodu 2022 to’o 2027 lamenta ba kazu moras dengue ne’ebé sa’e ba 3713, no nain 44 mak mate ona iha Timor-Leste.

“Fallansu boot Ministériu Saúde tanba sá tinan ida liubá, serbisu metrolojia nasionál aviza ona katak, hahu iha fulan Outubru to’o Novembru sei udan bo’ot no anin boot, se hatene ne’e, kuandu epoka udan sei iha moras dengue hanesan kada tinan iha,” Premiadu Novel da Paz, José Manuel Ramos Horta hateten kestaun ne’e ba jornalista sira, hafoin hasoru malu ho apoiante sira, iha salaun Novel da Paz, Fárol, Dili, Tersa 29 Marsu 2022.

Horta dezafia Minitériu Saúde halo kedas kampaña limpeza jerál hodi prevene komunidade sira ses husi moras dengue, halo edukasaun saúde ba komunidade sira ne’e.

“Maibé ministériu saúde la halo ida ne’e, devia tau orsamentu bo’ot ba moras denque oho duni ema kada tinan entaun ne’e fallansu husi husi ministériu saúde hau la kritika primeiru Ministru Taur Matan Ruak tanba kada Ministru iha nia funsaun Ministra Saúde maka devia halo planu previzaun antisipada hodi lori ba governu, governu tau orsamentu extraordinariu urjente ba moras denque ne’e. Sé maka responsavél ba labarik sira lubuk ida mate ne’e”.

Entretantu Diretóra Jerál protesaun Saúde Odete da Silva viegas hateten iha tersa 29 Marsu  2022. Total moras dengue sa’e ba na’in 3713 no mate nain 44 ne’e maioria husi kazu Dengue.

“Ohin loron loron 29 fulan marsu  tinan  2022 kazu dengue hamutuk 3713 no kumulativu mate na’in 44,” dehan Diretora Jerál Prestasaun Servisu iha Ministeriu Saude, Odete Viegas ba jornalista sira, liu husi nota konferensia imprensa,  iha tersa kalan  29 Marsu 2022.

Diretóra Jerál protesaun Saúde konta, maioria kazu ne’e deteta husi munisipiu  Dili ho total 2465 kazu, Munisipiu Ermera ho kazu 90, Munisipiu Manatutu ho kazu 169,  Baucau ho kazu 236, Munisipiu Manufahi kazu 155, Munisipiu Covalima ho kazu 126,  Munisipiu Bobonaro ho kazu 44, Munisipiu  Likisa kazu 106, Lautem 126, Ainaro ho kazu 45, Munisipiu  Aileu ho kazu 85, munisipiu Viqueque 61, RAEOA 5, ein jeral  kazu dengue espalla ona iha teritoriu timor laran tomak.

Nia esplika, husi gráfiku ne’e hatudu katak husi fulan Dezembru 2021 kazu komesa aumenta ho total 225,  maibé iha fulan fevereiru  2021, kompara ho fulan fevereiru 2022  kazu barak liu ho total 1275 kazu.

No idade mais afetadu  mak husi idade menus husi tinan 14 mai kraik ho grupu idade tinan 5 too 14 ho porsentu 42,2%  no idade 1 too 4 ho persentajen 35,7%. Ho ida ne’e Attack Rate (AR) idade 1-14 no  nivel nasional ho 0.65%.

Husi grafiku ida ne’e idade mais afetadu mak 1-14, iha grafiku ne’e relata mos kazu mortalidade aas tebes husi idade refere ho total mate na’in 39 husi total komulativu nain 44 mak mate.

Entretantu, MS apela ba populasaun iha Dili laran no mós iha Munisipiu sira seluk, atu aprezenta-an iha fasilidade públiku saúde (Sentru Saúde ka Ospitál) ne’ebé besik, bainhira sente isin-manas, ka sente laran sa’e, liman-ain no sikun moras hodi bele hetan atendimentu husi profisionál saúde sira.

Apela mós ba populasaun iha Dili laran no mós iha Munisipiu sira seluk liuliu husu ba Autoridade Munisipál no Autoridades lokál atubele orienta komunidade halo limpeza jerál iha suku no bairru, fase tanke, bidon ka balde tau bee semana ida dala ida.

Hamoos sasan ka limpeza hanesan roda aat, bazu ai-funan atu susuk labele tau tolun, haloot ropa ho di’ak iha ita nia uma laran, uza ropa ne’ebé liman naruk, karik toba iha tempu loron, uza aimoruk hanesan repelente ka autan, uza muskitéru karik toba iha tempu loron no soe lixu iha nia fatin.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter