KHUNTO la fiar ema “peñor” oan ba uma nain, no FRETILIN ezije tenke kriminaliza

DILI (TOP) — Deputada Olinda Guterres husi partidu KHUNTO katak, nia la fiar sidadaun ida garantia hela nia oan ba uma nain ba osan ho osan montante $35 hodi selu uma aluga iha sidade Dili, maibé sidadaun ne’e rekoñese katak nia ferik-oan konsege ko’alia duni garantia nia-oan, tanba durant fulan hirak nia laran osan laiha duni hodi selu kuartu ne’ebé sira aluga durante ne’e.

“Ha’u la fiar ema ida peñor nia oan ba uma aluga ne’e, ha’u la fiar tanba ha’u moris tinan naruk ona, malae mutin nia tempu ami seidauk lolo liman ba malae mutin iha tinan 1975, ami la’o iha ai-laran ami seidauk lolo liman ba ema ida,” lamenta Deputada Olinda iha sesaun plenaria Parlamentu Nasionál, Segunda 17 Maiu 2021.

Esperiensia deputadau Olinda nian ne’e kontraditoria tebes ho realidade moris ne’ebé familia Rozalito de Jesus hasoru durante Estadu emerjensia iha rai-laran.

Tanba molok Estadu emerjensia hahu iha Marsu 2020, Rozalito serbisu iha empreza China ida iha Bebonuk, Dili no ladun hasoru problema finanseiru hodi selu kuartu ne’ebé sira aluga, maibé hafoin tama ba Estadu emerjensia, serka sanitaria, konfinamentu obrigatoriu no konfinamentu domisiliariu lori dezastre boot tebes ba familia ne’e, tanba lakon serbisu, lakon rendimentu. Nune’e, to’o difikulta familia ne’e lakonsege selu uma aluga ne’e desde Janeiru to’o Abril 2021.

Maibé, ho tulun ema barak nia konsege selu ona uma ne’ebé durante ne’e familia ne’e aluga hela.

“La’os ho intensaun atu fó ha’u nia oan ba uma nain ne’e, maibé ferik-oan maka durante ne’e kala hanoin barak ikus mai nia ko’alia duni hanesan ne’e. Nia ko’alia hanesan ne’e, tanba uma nain ne’e ezije maka’as loos ona iha fulan Abril liuba,” hateten Rozalito ba The Oe-Kusi Post iha nia hela fatin iha Komoro, Dili Segunda 17 Maiu 2021.

Maske nune’e, deputadu Olinda la fiar situasaun ne’e akontese ba Rozalito ho nia familia. Deputadu Olinda konta fali nia esperiensia durante tempu rezistensia nian hodi kompara ho situasaun ohin loron ne’ebé iha diferensa.

“Ha’u nia hanoin ne’e, iha tinan 1975 ami iha ai-laran han modo tahan, ai-tahan ami han buat sira ne’e daan ai-tahan. Ami han ida ne’e di’ak hela to’o malae mutin nia tempu mos seidauk tane liman ba malae mutin to’o malae mutin sai fali husi Timor Leste,” deputada Olinda komenta hodi la fiar tiha situasaun ne’e akontese ba familia Rozalito.

“Ha’u lafiar ema ida lori nia oan gade fali ba ema seluk atu gade fali ba ema nia uma ne’e, kada fulan ida $35 lojika ne’e iha ne’ebé ema ne’e nia tinan boot ona, nia moris toman indonezia nia ukun ne’e,” deputada Olinda afirma hodi kondena fali kobertura media nian kona-ba problema ki’ak iha rai laran.

“Ha’u lakohi media sira hala’o serbisu la ho imparsial labele foti ba foti mai, fila ba riba mai depois ami iha ne’e han malu, media kuidadu didiak ita boot sira nia lia-fuan hato’o lia-fuan ida ne’ebé maka justu ba ema hotu kontente,” nia informa.

Deklarasaun hanesan mós hato’o husi Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes katak inan ka aman ne’ebé maka peñor oan ba uma aluga ne’e krime seriu.

“Ha’u hakarak hatete informasaun kona-ba inan peñor nia oan ba ema, atu hetan buat ruma ka atu hetan hahan ba moris ne’e krime seriu,” hateten deputadu Aniceto ne’ebé bankada CNRT sira durante ne’e konsidera nia nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál ilegal.

Nia dehan, ema ne’ebé inan ka aman ne’ebé peñor nia oan. Nia mós komtete krime i ida ne’ebé mak simu peñor ne’e mós komete hotu krime.

“Ha’u sei husu ba governu, Ministru Interior ba PNTL atu investiga loos ka la’e, sei loos nia ne’e tenke prosesa, sei la loos mós tenke deklara ne’e krime,” deputadu FRETILIN ne’e ameasa fali Rozalito ho nia familia ne’ebé durante ne’e hasoru problema boot, tanba kauza husi pandemia Covid-19 iha rai-laan.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter