Estranjeiru mai Dili, governu diskrimina komunidade

DILI (TOP) — Eis reitor Dili Institute of Technology (DIT), Estanislau Saldanha preokupa tebes kona-ba  implementasaun serka sanitária durante ne’e iha rai-laran, basa hamósu politika diskriminasaun entre sidadaun sira iha rai-laran ho sira husi tasi-balun.

“Ema sira mai husi estranjeiru ita para lai,  tanba saida makaa ha’u dehan ita para lai, tanba ita nia komunidade sira husi munisipiu mai de’it Dili ne’e mós ita trava tanba ita iha serka komunitaria. Sei konsisitensia ita para, komunidade mós ita trava atividade sira seluk mós ita para hotu para hatudu sinan konsistensia politika governu nian kona-ba serka sanitária se la’e la fó implikasaun di’ak ba komunidade sira nia psikolojia,” katak Estanislau ba jornalista sira, iha DIT, Domingu 21 Marsu 2021.

Dosente DIT ne’e, hanoin iha serka sanitária ne’e, hodi hatudu sinal konsistensia govgernu nian ba komunidade. Governu hapara lai movimentu husi liur.

“Movimentu sira mai husi liur hanesan aviaun, ró lori hahan sasan ne’ebé prevene ita nia saúde no ai-moruk ba ita nia komunidade sira no ita nia nasaun,” nia sujere.

Nia preokupa ema estrajeiru ka husi nasaun seluk bele mai Timor-Leste, governu halo hanesan ne’e,  keta halo tanba agora dadauk iha isu barak kona-ba moras Covid-19 ne’e  komunidade balun fiar no komunidade balun la fiar ba moras Covid-19 iha duni Timor-leste.

Nia dehan, maibé liuhusi konsistensia governu nian, hatudu modelu ida ne’ebé maka di’ak para komunidade sira fiar katak governu nia mekanizmu rezolve problema moras Covid-19 maka ne’e, serka sanitária ho konsistensia hala’o, ema ida-idak iha uma governu fó asistensia para atividade la’o.

“Aviaun tula estrajeiru mai Timor-Leste, ha’u hanoin desizaun ne’e parese govenu iha razaun, maibé afeita psikolijika ba komunidade sira la di’ak ba desizaun governu nian hodi implementa serka sanitária liu-liu kona-ba ita nia komunidade sira,” nia hateten.

Iha parte seluk, vise reitor I asuntu akademiku IOB, António Soares Martins, haree, sei governu implementa serka sanitária ka konfinamentu obrigatoriu, maibé iha parte balun governu halo fleksibilidade, entaun nia hanoin katak governu la konsistensia iha desizaun.

“Governu la imparsialidade sidadaun Timoroan tantu estrajeiru, sei serka sanitária ka komvinamentu obrigatoriu hotu-hotu tenke kumpri, labele iha balun maka ita trata espesial iha ita trata ladun la espesial ne’e ha’u sente triste hanesan ha’u nia estudante sira labele asesu ona ba foho sira iha ne’e hela iha kos foti hahan hetan husi ne’ebé,” nia afirma.

Nia sujere, sei hanesan ne’e governu bele halo fleksibilidade hanesan semana ida estudante sira tenke ba foho ka munisipiu dala ida, maibé tenke kontrola ne’ebé maka seguru. Odamatan ida sai tenke teste no prova duni katak ema ne’e laiha duni moras Covid-19. Tanba nesesidade obriga ema nia dalaruma bele halo buat ne’ebé maka la di’ak.

“Tanba ita hatene tuir loloos ne’e dalan illegal ne’e labele mósu, tanba sa sei ita taka total nesesidade obriga ema nia tenke hatama sasan illegal mate laiha problema tanba nesesidade maka obriga”.

“Ita bele loke maibé importante maka Ekipa protokolu tenke kontrolu ho seguru. Tenke halo teste, halo dezinfekta, sukat mana uza termometru, tenke halo para ema bele halo movimentasaun, maibé tenke iha koridor prevensaun Minsitériu Saúde nian,” nia esplika.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter