Profile badak Cardinal George Pell husi Australia

The 400 Days Journey   

DILI (TOP) - Cardinal George Pell moris iha sidade Balarat, besik Melbourne iha tinan 1941. Nia hahu estudu seminario iha tinan 1960 to’o 1963 iha Australia, depois kontinua nia estudu iha Roma. Cardinal Pell simu ordenasaun nu’udar padre iha 1966 iha St.Pedro Basilica. Hafoin ordenasaun, nia kontinua estudu doutoramentu iha Oxford.

Iha tinan 1971, Cardinal Pell fila hikas ba Australia hodi hala’o knar hanesan amu-lulik ida. Iha tinan 1996, nia hetan promósaun atu sai nu’udar archbishop iha Melbourne. Iha tempo ne’eba, nia hamosu programa ida ho naran ‘Melbourne Response’ hodi responde ba kazu abuzu sexual; program ida ne’e nu’udar inisiativa primeiru ne’ebé Igreza Catolica halo hodi fo asistensia finanseiru ba vitima sira.

Iha tinan 2003, Amu Papa Joao Paul II bolu Cardinal Pell ba Roma atu halo servisu iha Colegio Cardinal iha Vatican; iha pozisaun foun ne’e, Cardinal Pell mós iha direitu atu hola parte iha eleisaun Amu Papa foun. Tanba iha scandal finanseiru iha Vatican laran, iha tinan 2014 Amu Papa Francisco kria pozisaun foun ida ba Cardinal Pell hodi jere finanseiru Vatican ninian.   

Akuzasaun abuzu seksual hasoru Cardinal Pell

Bainhira Cardinal Pell sei iha Roma, akuzasaun kona-ba abuzu seksual ba labarik sira komesa mosu iha komunidade reliziojzu sira Australia. Balu akuza Cardinal ne’e ninia desizaun atu muda amu-lulik ida husi parokia ida ba fatin seluk, tanba komete krime pedofilia. Balu mós kondena Cardinal ne’e katak nia tenta atu selu osan ba vitima ida hodi taka ibun. Maibe, Cardina Pell kontinua firme ho ninia pozisaun katak akuzasaun hirak ne’e la loos. Ikus mai, mosu akuzasaun katak nia rasik komete abuzu seksual ba labarik mane balu iha tinan 1996 iha Melbourne. Ho akuzaun sira ne’e hotu, Roma foti desizaun atu suspende Cardinal ne’e husi ninia servisu hahu fulan Juñu 2017, no iha fulan Dezembru Amu Papa hasai Cardinal ne’e husi Amu Papa ninia ekipa servisu iha Vatican.

Hafoin liu tiha prosesu investigasaun no julgamentu tribunal dala barak, ikus mai Tribunal Victoria hamonu sentensa tinan neen ba Cardinal Pell liga ba krimi abuzu seksual. Maibé, Cardinal la satisfeitu ho desizaun ne’e, nune’e nia kontinua ko’alia no hato’o rekursu ba Tribunal atu loke fali investigasaun kle’an liu-tan ba ninia kazu. Parte Tribunal mós responde positivu ba ninia rekursu, nune’e prosesu investigasaun mós ativu fila-fali. Hafoin tama iha prijaun durante loron 400, ikus liu Cardinal Pell manan nia kazu no livre husi nia sentensa prijaun tanba tribunal la hetan evidensia ne’ebé forte kontra nia.

Konkluzaun husi Tribunal Rekursu katak “ "a significant possibility that an innocent person has been convicted because the evidence did not establish guilt to the requisite standard of proof"" (posibilidade ne’ebé signifikativu maka ema inosente ida sai kondenado, tanba evidnesia ne’ebé uza la tuir padraun kona-ba evidensia).

Refle ba ninia kazu ne’e, Cardinal Pell hatete “I have consistently maintained my innocence while suffering from a serious injustice” (ha’u kontinua ho ha’u nia pozisaun katak la sala maske simu terus husi injustisa ne’ebé seriu).

Koresponde ho rezultado ida ne’e, iha loron 7 Abril 2020, Amu Papa Francisco hakerek iha ninia Twitter nune’e: ““In these days of #Lent, we've been witnessing the persecution that Jesus underwent and how He was judged ferociously, even though He was innocent. Let us #PrayTogether today for all those persons who suffer due to an unjust sentence because of someone had it in for them” (Iha tempo Quaresma ne’e, ita hare julgamentu ne’ebé Jesus rasik hasoru, Nia hetan akuzasaun oin-oin, maske Nia inosente. Mai ita reza ba ema sira ne’ebé terus tanba sentensa injustisa ne’ebé ema seluk tula hela ba sira).

Reasaun hanesan mós mai husi Primeiru Ministru Australia Scott Morrison; nia hateten “the High Court has made its decision and that must be respected" (Tribunal Rekursku foti ona ninia dezisaun, tanba ne’e tenke respeita desizaun ne’e).

Livre tiha ona husi prijaun, Cardinal Pell kontinua ko’alia maka’as kona-ba injustisa ne’ebé nia hasoru. Iha intervista ida ho televisaun RAI 1, Cardinal ne’e deklara katak akuzasaun ba nia ne’e manipulasaun husi figura senior balun iha Igreja Catolica tanba nia esforsu-an atu hamoos kazu finanseiru iha Vatican laran.

Nia hatutan, “every single one, with very few exceptions, has been publicly attacked in one way or another…Today, more often than not, they attack by destroying reputations.”” (Pesoal hotu-hotu, eseptu ba ema balu, maka hetan ataka publikamente liu-husi maneira oi-oin…ohin loron, sira ataka liu husi dalan atu estraga reputasaun).

Supozisaun ida ne’e tanba alegasaun hasoru Cardinal Pell mosu fulan rua de’it hafoin nia deskobre Cardinal senior ida iha Italia uja osan igreja nian atu selu sasin ba ninia kazu abuzu seksual.

La’os ne’e deit, media iha Italia mós relata katak deskonfia Giovanni Angelo Becciu haruka osan ba Australia hodi selu emu atu fó sasin forte hasoru Cardinal Pell ho razaun hanesan katak Cardinal Bacciu buka atu estragra Cardinal Pell tanba nia deskobre korupsaun ne’ebé Cardinal Bacciu komete. Bazeia ba ba evidensia hotu, Amu Papa Francisco ezonera/hasai Cardinal Bacciu.

Giovanni Angelo Becciu./Net.
Seidauk hatene pozisaun saida maka oras ne’e Cardinal Pell hala’o, maibe hafoin livre, nia planu atu visita Roma, karik atu hala’o nia peregrinasaun ne’ebé nia hanaran The 400 Days Journey’ tanba tuir nia, “It hadn’t ended there and also, I knew that if things went really bad in this life, I knew I could argue my case in the next life before God” (kazu ne’e la remata iha ne’eba, ha’u hatene katak bainhira buat hotu la’o la diak iha moris ne’e, ha’u hatene katak ha’u sei bele defende ha’u nia kazu ne’e iha mundu seluk iha Maromak Nia oin).

Husi fontes oioin.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter