PM Xanana: Liberdade la’ós atu moris ki’ak

DILI (TOP) Primeiru  Ministru IX Governu Konstituisionál, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, liberdade la’ós atu moris iha ki’ak nia-laran, no lakon tiha esperansa, maibé tenke hetan moris di’ak ho dignu.

“Avó Ferik no avô katuas sira, Inan no Aman sira, joven nasaun ida ne’e nian, ita hotu hatene katak, liberdade la’ós moris iha ki’ak laran no lakon tiha esperansa. Liberdade ida ne’ebé estadu  uluk mehi, mak la’ós de’it moris iha paz no seguransa nia laran, maibé atu hetan asesu ba saúde, edukasaun, ba justisa no ba empregu, ne’e hotu katak, atu moris di’ak,” PM Xanana hato’o deklarasaun ne’e liu husi debate programa IX Governu nian iha sala plenaria Parlamentu Nasionál (PN), Dili, Segunda, 18 Jullu  2023.

Xanana hatutan, liberdade ne’e hotu-hotu mak tenki konkista, la iha Plano Estratéziku ida ka Programa Governu, ne’ebé bele implementa ho de’it esforsu exklusivu husi ema ida ka husi instituisaun ida. Loos katak, kabe (ka, pertense) ba ezekutivu, responsabilidade ne’ebé boot atu trasa planu sira no atu ezekuta, maibé esforsu ida ne’e presiza envolviment husi sidadaun hotu-hotu.

“Ha’u kompreinde katak ita-nia povu kole tiha ona no sente difikuldade atu fiar ba promessas no ba compromissos políticos, ne’ebé Povo rona beibeik iha ona tinan 21 nia laran. Ha’u mós kompreende katak iha duni desilusaun (ka, dezapontamentu), maibé ha’u tenki dehan fila-fali katak, ita-nia Estado sei joven hela no, tan ne’e duni, sei estadu frájil ida,” PM Xanana dehan.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia membru governu sira aprezenta ona programa governu iha Parlamentu Nasionál, Tersa 18 Jullu 2023. Credit: Media GPM.

Tanba ne’e PM Xanana husu dala ida tan, buat importante tebes ida husi sidaudaun hotu-hotu  konfiansa katak, bele mantén paz sosiál, bele hadi’a justisa no konsolida instituisaun Estadu. Ida ne’e nu’udar pilar fundamental atu atrai investimentu, hodi nune’e dezenvolve setor ekonómiku no sosial, husi dalan ne’ebé sustentável.

“Mai ita hotu hako’ak kauza nasional foun ida ne’e. Mai hamutuk, ita luta ba ita-nia Estado de Direito democrático: ho kilat ne’ebé naran vontade atu servisu, ho kilat-musan husi participação ativa no construtiva ida ke di’ak, hamutuk ho hanoin no vizaun ida de’it kona-ba liberdade no dezenvolvimentu”, katak PM Xanana.

Xanana dehan, vizaun ida ne’e la pertense ba IX Governo konstitusional, maibé pertense ba Povo Timor. Haree tuir katak, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, ne’ebé, regula  Estadu Direitu demokrátiku, Konstituisaun ne’e la pertense ba Prezidente Repúblika, ka ba Governu ka pertense ba membru Parlamentu Nasionál, pertense ba Timoroan hotu!

Timoroan sira foin daudauk iha eleisaun hodi uja sira-nia direiu lejítimu, fó sai momoos mensajen ida ne’e. Timoroan sira, dala ida tan, fó lisaun kona-ba kultura demokrátika. Agora, temi nu’udar governante, tenki buka aprende lisaun ida ne’e, hodi hala’o kna’ar ho responsabilidade atu kumpre misaun.

Marcelino Tomae
Author: Marcelino TomaeEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter