PM Taur kontente PR Horta konsege hasoru Eurico Guterres no Francisco Xavier Lopes da Cruz

DILI (TOP) – Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak hateten, nia kontente tebes ho sorumutu entre Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos-Horta ho Vise-Komandante Milísia pró-Indonésia (Wakil Panglima Pro-Indonesia), Eurico Guterres iha kapital Kupaun foin lalais.

"Ha'u kontente loos, ne'e izemplu di'ak ba ita hotu liuliu ba imi joven sira," Xefe governu hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensial, Dili, Kinta 11 Agustu 2022.

Jeneral reformadu ho fitun rua ne’e dehan; "Ita iha prinsipiu ida, ema ne’ebé manan tenki jeneroju (hakaraik aan ka hakuak) ba sira ne’ebé lakon, ita jeneroju entaun tenki halibur no sua eselensia prezidente ninia inisiativa ne'e la'os buat foun ida."

"Ne'e bazeia ba politika ne’ebé maun Xanana uluk halo no ita hotu halo katak, funu hotu ona ita hotu mesak Timoroan halo nusa mak tenki hamutuk para dezenvolve rai ne'e," afirma PM Taur.

Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP) ne’e hatutan, bainhira Timoroan sira ba Indonezia, eis autonomista sira la duni, halo nusa mak sira mai fali ita duni fali sira.

"Hanesan ne'e la di'ak. Pas estabilidade ne'e mai husi ita nia kooperasaun ka rekonsiliasaun. Ida ne'e izemplu boot ida iha mundu, entaun se Timor ho Indonezia bele tanba saida mak Timor ho Timor labele hakuak malu fali."

Taur rekonese, hanesan jerasaun tuan tempu ba sira la naruk, tanba ne'e husu atu joven labele hanoin beibe'ik odiu iha fuan laran.

"Imi joven sira mai ne'e labele ba tuku malu fali, se imi tuku malu ne'e rai klo'ot ona ba imi."

"Ne’ebé ita elojia no izemplu di'ak ba joven sira aban bainrua tenki banati tuir ida ne'e. Ne'ebé tempu liu ona ne'e liu ona ita haree mak futuru, futuru ita nia oan sira nian ne'e mak importante," Taur hakotu.

Antes ne'e, hafoin fila husi vizita estadu iha Indonézia ba jornalista sira iha salaun VIP aeroportu internasionál Komoro-Dili, Segunda 25 Jullu 2022 katak, iha reuniaun ne'e hatudu ambiente amizade tebes tanba hotu-hotu ne'ebé partisipa hatudu vontade hakarak hakotu problema ne'ebé akontese iha pasadu.

"Iha Domingu kalan hasoru malu ho elementu Timorense, ko'alia ho Eurico Guterres, Joanico no barak tan ke ha'u la lembra sira nia naran, ne’ebé konsekuensia 1999 sei iha ne'eba, reuniaun la'o di'ak loos no hatudu ona ita hotu-hotu nia fuan no sentimentu la'os hanesan 1999 (sei odiu malu), maibe buat hotu-hotu muda, no sira kontente loos ho enkontru ne'e."

"Portantu, ha'u fiar ke ho ambiente nune'e iha tempu badak ita bele taka duni ona problema sira iha kotuk (Ne’ebé akontese 1975-1999)."

Vizita Estadu Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta bá Indonézia, foin lalais ne’e, konsege hasoru malu mós ho lider timoroan pro-autonomia sira iha Jakarta no iha Kupaun.

Hafoin halo vizita kortezia sira  tuir ajenda Estadu nian iha Jakarta, Ramos-Horta mós koloka tempu hodi hasoru malu ho timoroan lider pro-autonomia iha Jakarta, hanesan Francisco Xavier Lopes da Cruz ho Basílio Dias de Araújo, portavós pro-autonomia iha 1999 .

Iha hasoru malu ne’ebé taka bá públiku, inklui mídia sira, Ramos-Horta ho akompaña husi Martinho Germano da Silva Gusmão, nu’udár asesór bá asuntu Programa Fraternidade Umana,  introdús bá parte sira timoroan pro-autonomia ne’e kona-bá Dokumentu Fraternidade Umana liga oinsá mak ajuda timoroan sira ne’ebé namkari hela iha Indonézia atu bele fila bá nia rai moris fatin hafoin tinan barak husik hela nia knua no nia lisan sira.

 

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter