DILI (TOP) - Uma kain 30 resin iha bairro Upmetan iha tinan hitu liu ba sente kontente tebes ho prezensa projetu produsaun bee-moos ho naran Oé-Domin, tanba bele lori benefisiu direta ba sira. Sentimentu kontente ne’e la’o durante fulan tolu (3) nia laran de’it mosu fali sentimentu tristeza desde tinan 2017 to’o ohin loron.
Povu maioria iha Upmetan ne’ebé tama ba área geografia Aldeia Mahata, suku Kutete, Postu Pantai Makassar inklui uma kain-balun iha mota sorin parte suku Nipani nia mós hatene hotu kona-ba projetu Oé-Domin ne’ebé inisiu atu lori grasa boot ba sira, maibé ikus mai nakfilak ba desgrasa boot ida to’o ohin loron.
Legadu loloos ita ema nian mak legadu morál no influénsia sosiál ne'ebé sei la lakon ho ita nia isin ba ema kriatura seluk.
Kona-ba kestaun ne’e, Nai’in ba Asaun Penál ka Ministériu Públiku rezista ona ema nain-tolu mak sai nu’udar arguido ba projetu bee-moos ne’e iha tinan 10 liu ba. Arguidu nain-tolu ne’e mak eis Primeiru-Ministru no eis Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Mari Bin Amude Alkatiri no eis Prezidente Autoridade RAEOA husi tinan 2018 – 2023, Arsenio Paixão Bano no Dahlia Guterres Bernardo nu’udar Ex-funcionária Scope Asia Timor Lda.
Ministériu Públiku akuza arguidu sira tuirmai ne’e iha prosesu ordináriu ba julgamentu hosi painél juis nian, tuir artigu 236 no 14 hosi Kódigu Prosesu Penál.
Projetu bee-moos iha Upmetan ne’e abandonado desde tinan 2017 to’o ohin loron. Fasilidade lubuk ida mak oras ne’e sai dodok ona iha uma ida nia laran, no makina ida ne’ebé atu produz Oé-Domin (Àqua de Oe-Cusse) mós abandonado hela iha uma ne’e nia laran. La’os projetu Oé-Domin de’it mak sai abandonado, maibé kolam ikan iha Upmetan mós sai maran dekor desde tinan 2017 to’o ohin loron. Maran kuaje tinan hitu (7) ona husi 2017 to’o 2025.
Domingos Queno, nu’uda nain-ba rai Upmetan hateten, iha tinan hirak liu-ba nia sente kontente no konvensidu tebes ho ekipa husi RAEOA ne’ebé promete buat barak mesak nafunan midar rebo-rebo katak, bainhira nia prontu atu oferese nia rai-Upmetan ba projetu produsaun bee-moos no aqua galong ne’e, nia sei hetan benefisiu oioin.
“To’o ohin loron la hetan buat ida, no projetu ne’e abandonado tiha desde tinan 2017 to’o ohin loron,” hateten Domingos Queno ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha Upmetan, Aldeia Mahata, Suku Kutete, Postu Pantai Makassar, Oe-Kusi Ambeno iha loron Tersa, 02 Fevereiru 2025.
Queno hatutan, promesa sira iha tempu ne’eba mesak midar de’it no midar liu fali bani nia been hodi halo komunidade sira iha Upmetan ne’e fiar metin kedas katak, kala sira nia moris ne’e sei iha ona mudansa maka’as ho prezensa projetu produsaun aqua galong ne’e.
“Maibé, realidade hatudu promesa midar ne’e sai tiha fali promesa moruk mai ami durante tinan hitu ona,” Queno afirma.
Queno hatutan, iha tinan 2025 ne’e parte husi orgaun segundu soberanu liliu Komisaun Parlamentar ne’ebé responsavél ba bee moos no infraestrutura ba halo ona fiskalizasaun ba projetu produsaun bee moos Upmetan, maibé to’o oras ne’e seidauk iha sinál mudansa ruma.
Projetu produsaun bee moos iha Upmetan ne’e iha uma rua, uma ida nia kakuluk anin sobu rahun tiha ona, no uma ida seluk sei di’ak no nakonu ho fasilidade sira ne’ebé ligadu ba produsaun bee moos no aqua galong ne’e.
Projetu ne’e mós iha kolam ikan hamutuk 8, kompostu husi kolam tradisional hamutuk ha’at no kolam halo ho simentu iha ha’at ne’ebé sai maran dekor hotu to’o ohin loron, tanba tanki rua ne’ebé konstroi tiha ona atu fornese bee ba kolam hirak ne’e mós maran hotu kleur ona.
“Ha’u ko’alia la’os tanba interese polítika, la’e tanba kintál ne’e ha’u nian rasik mak oferese hodi konstrui projetu ne’e, no ha’u rasik mak agora sai seguransa. Ami nia rekomendasaun se bele kontinua, labele husik hanesan ne’e, tangki sira maran, uma sira mós anin sobu hotu, sasán sira iha edifisíu laran atu prodús bee-galon ho água mós balu aat ona, tanba tinan hitu ona, husik de’it nune’e,” esplika Queno.
Iha parte seluk, Xefe aldeia Mahata Vebronia Colo mós husu no ezije ba Prezidente Autoridade RAEOA atual no Governu Sentrál atu tenke kontinua projetu produsaun bee moos alias Oe-Domin ne’ebé mai husi ninia inisiativa iha tinan 2017.
“Ami husu se bele tenke kontinua projetu ne’e, nune’e komunidade bele asesu bee, tanba projetu ne’e gasta ona osan barak ba projetu ne’e,” hateten Xefe Aldeia Vebroina Colo ba The Oe-Kusi Post iha edifisiu Sekretariu Rejional assuntu Edukasaun nia oin iha Santa Rosa, Oe-Kusi Ambeno iha loron Tersa, 02 Setembru 2025.
Hatan ba nia legado no obra abandonadu ne’e, eis Sekretariu Rejional Agrikultura atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu kontinua promete sei halo esforsu atu kontinua projetu produsaun aqua galong ne’e iha tempu badak.
“Ha’u hakarak esklarese katak, iha momentu ne’ebá, nia prosesu ne’e tama iha prosesu administrasaun legál, portantu ha’u sei loke fali tanba autoridade sesante, halo ona auditória interna, maibé saida mak akontese, tanba ita hakarak asegura duni katak, osan povu nian tenki uza ho didi’ak, maibé ita seidauk bele hateten katak, ne’ebá laloos ka loos, ita sei to’o tempu iha ne’ebá, maibé investimentu ne’ebé uluk autoridade halo, ne’e investimentu Estadu ba povu no ba rejiaun Oe-Kusi Ambeno bazeia ba lei númeru 3/2014, ita sei haree katak, buat ne’e la so’e no estraga,” Eis Sekretariu Rejional Agrikultura 2017 atual Prezidente Autoridade RAEOA, Regio da Cruz Salu hateten ba jornalista sira iha gabinete Autoridade RAEOA iha Oe-Bau, Oe-Kusi Ambeno, Kuarta, 03 Setembru 2025.
Antes ne’e, responsavél ekipa auditoria interna husi Gabinete Prezidente Autoridade RAEOA iha Juñu 2025, Alvaro Freitas esplika, unidade auditoria interna halo ona inspesaun ba projetu engarrafar água potavél, iha área Upmetan deskobre katak, projetu ne’e konstrui iha tinan 2017, ne’ebé autoridade anterior lidera husi Mari Bin Amude Alkatiri, selebra akordu ofisiál ida ho kompañia Scope Asia, no delega kompeténsia ba Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu konsege desloka tékniku funsionáriu na’in-tolu ba partisipa formasaun iha nasaun Suisa (Genebra) durante fulan tolu, hodi sai responsavél ba investimentu engarrafa água potavél ne’ebé hanaran Oé-Domin, no pagamentu 100% ona, maibé ninia benefisiu ne’e 0% ba komunidade Upmetan durante tinan hitu ona to’o ohin loron.
Informasaun balun husi Serbisu Agua no Saneamento (SAS) RAEOA katak, tuir loloos projetu bee moos ka projetu produsaun bee galong iha Upmetan ne’e teknikamente tenke entrega ba SAS mak bele jere, maibé faktu hatudu prosesu inisiu kedas nunka involve SAS.
“Agora sira la’o to’o dalan klaran projetu ne’e falla ona mak sira foin hakarak entre fasilidade sira ne’e mai ami, maibé iha tempu ne’eba kedas ami lakohi simu, tanba prosesu inisiu ne’e sira nunka involve ami,” esplika pessoal SAS ida ne’ebé hatene itoan kona-ba inisiu projetu produsaun aqua galong ne’e iha tinan 2017.
Pessoal SAS ne’e hatutan, iha tempu ne’eba Autoridade RAEOA mós haruka ema nain-tolu mak ba tuir formasaun durante semana tolu iha Switzerland (Jenebra).
“Maibé, ema nain tolu ne’e mós sira hili malu de’it, tanba tuir loloos tenke hili ema husi SAS mak bele ba tuir formasaun ne’e, maibé hili fali funsionariu agrikultura sira mak ba tuir formasaun no depois fila mai nunka kontribui hodi hadia projetu ne’e,” pessoal SAS ne’e argumenta.
Ema nain-tolu ne’ebé iha tempu ne’eba ba tuir formasaun mak Amisto Pinto nu’udar pessoal media Sekretariu Rejional Agrikultura no Carlito da Conceição Salu mós nu’udar funsionariu Sekretariu Rejional Agrikultura iha tinan 2017, inklui ema nain ida tan.
Haruka fali funsionariu agrikultura mak ba tuir fali formasaun kona-ba produsaun bee-domin alias Oé-Domin ne’e mak kontribui ba projetu ne’e paradu no abandonadu kleur ona.
Tuir loloos, komentariu husi pesoal SAS RAEOA nian katak, tenke haruka ema tekniku sira husi SAS nian mak bele ba tuir formasaun kona-ba bee-moos nian, atu nune’e bainhira fila husi formasaun ne’e bele halo supervizaun no tau matan di’ak liu-tan ba sustentabilidade projetu produsaun bee moos ne’e.
Tuir informasaun balun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu katak, montante orsamentu ba projetu produsaun aqua galong ka Oe-Domin iha bairro Upmetan ne’e mak U$ 850,638.00 ho nia prosesu pagamento 100%, maibé realidade hatudu projetu ne’e ninia benefisiu ba komunidade sira iha Upmetan ne’e mak 0%, tanba abandonadu desde tinan 2017 to’o ohin loron.
Nakait ba projetu bee-moos ne’e, Eis-Primeiru Ministru nu’udár mós eis-Preizdente Autoridade Rejiaun Administrativu Oe-Kusi Ambeno (PA-RAEOA), Mari Bin Amude Alkatiri iha loron Segunda, 25 Maiu 2026 oras tuku 09:36 dadersan ba presta ona deklarasaun iha Ministériu Públiku, iha Colmera, Díli relasiona ho alegasaun ba kazu krime Administrasaun Danosa, Partisipasaun Ekonómika no Negósiu kona-bá projetu produsaun no engarrafamentu bee (água) potável iha Oe-Kusi Ambeno no Ataúro.
Prezensa Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN Mari Bin Amude Alkatiri hodi hatan ba notifikasaun Ministériu Públiku nian iha loron 15 Maiu 2026, ho Númeru Úniku Krime (NUC) 0036/25.
Tuir dokumentu iha auto inkéritu no akuzasaun Ministériu Públika nian ne’ebé The Oe-Kusi Post asesu husi media online Hatutan.com katak, Ministériu Públiku akuza iha prosesu komum no ba julgamentu husi Tribunál kolektivu, tuir artigu 236.º no artigu 14.º husi Kódigu Prosesu Penal, kontra arguidu sira hanesan Mari Alkatiri, Arsénio Paixão Bano, ho arguida Dahlia Guterres Bernardo.
Iha prosesu ne’e, Ministériu Públiku akuza katak iha loron 22 Abríl 2016, arguidu Mari Alkatiri hanesan Prezidente Autoridade RAEOA-ZEESM, ho autorizasaun n.º OP-00216, autoriza debitasaun husi konta bankária RAEOA-ZEESM TL iha BNU Timor ho montante US$13,513.00 atu selu ba Scope Asia AG kona-bá insurance police (apólice de seguros) VP 16-8905/1 no VP 16-8940/1 ba projetu produsaun no engarrafamentu bee potável iha Oé-cusse no Ataúro.
Dukumentu elagasaun MP nian ne’e kontempla mós katak iha loron 19 Janeiru 2016, Mari Alkatiri asina kontratu adenda ho Dahlia Guterres Bernardo, reprezentante autorizadu husi Scope Asia AG no Scope Asia Timor Lda., ba akizisaun bens, obras no servisu destinadu ba projetu kaptasaun (captação) bee potável iha Ataúro no Oé-Cusse iha programa “Sustainable Drink Water Solution”.
Arguidu Mari Alkatiri hasai osan US$ 13.513,00 atu selu kompañia seguru naran Swiss Export Risk Insurance ba transportasaun makina no material sira ba bee potável iha Upmetan Oé-Cusse no Ataúro, maibé Ministériu Públiku konsidera katak despeza seguru ne’e tenke selu husi kompañia ne’ebé manan projetu, la’ós husi Estadu.

Akuzaun mós refere katak arguidu Mari Alkatiri aloka osan US$120.000,00 ba formasaun kona-bá makina engarrafamentu bee potável iha Oécusse no Ataúro ba ema na’in 3 iha Suiça durante loron 21. Testemuña sira simu de’it perdiem US$ 200,00 kada ema ida.
Projetu bee potável ne’e atu fornese bee-moos no saudavel ba eskola, sentru saúde no merkadu, maibé projetu la realiza no abandona, nune’e Ministériu Públiku konsidera fó prejuízu ba Estadu no RAEOA-ZEEMS.
Mari Alkatiri autoriza pagamentu adiantamentu 100% bá projetu bee potável iha Upmetan Oé-cusse no Ataúro, antes Scope Asia AG no Scope Asia Timor Lda. sosa makina no material sira iha Suiça.
Iha loron 23 Outubru 2017, arguidu Mari Alkatiri ho Arsénio Paixão Bano asina Kontratu-Promesa Compra no Venda ba kompleksu rezidensiál Fulolo iha Pante Macassar, Oé-Cusse, ne’ebé pertense ba Estadu, ho folin US$556,889,04.
Kontratu ne’e refere bá terrenu ho superfísie 26.630m² no arguidu sira husu Notariadu Públiku-RAEOA atu halo escritura pública ba transferénsia imóvél Estadu nian, maibé notáriu públiku rezeita tanba konsidera objetu kontratu viola Lei n.º 13/2017 kona-bá Regime Espesial Definisaun Titularidade Bens Imóveis. Tanba ne’e, Ministériu Públiku akuza katak arguidu sira ho forma livre, deliberada no konsiente asina kontratu ho CEO Scope Asia AG no administradora Scope Asia Timor Lda. kona-bá akizasaun bens, obras no servisu bá konstrusaun bee potável iha Upmetan Oécusse no Ataúro, ne’ebé viola prosedimentu aprovizionamentu públiku kona-bá ajusta direta no pagamentu.
Akuzaun refere katak pagamentu halo uluk 100%, inklui selu seguru no formasaun, ho montante hamutuk US$ 92,638.00.
Ministériu Públiku konsidera katak arguidu sira la halo administrasaun, fiskalizasaun, kontrolu no jestaun di’ak ba bens públiku RAEOA-ZEESM nian, nune’e kauza prejuízu patrimonial ba Estadu ho montante US$925,638.00.
Tuir akuzaun, arguidu sira hatene katak hahalok ne’e proibidu no hetan punisaun tuir lei penal, maibé kontinua pratika. Tanba ne’e, Ministériu Públiku konsidera katak arguidu Mari Alkatiri, Arsénio Paixão Bano no Dahlia Guterres Bernardo konstitui nu’udár ko-autór material ba krime, Administrasaun Danosa; no Partisipasaun Económika no Negósiu.
Krime sira ne’e previstu no punível tuir artigu 30.º, 274.º no 299.º husi Kódigu Penal.
Ministériu Públiku mós akusa Mari Alkatiri no Arsénio Paixão Bano kona-bá alegadu krime Abuso de Poder tanba utiliza sira nia kargu hanesan Prezidente Autoridade RAEOA-ZEEMS no Primeiru Ministru VII Governu Konstitusionál atu asina kontratu-promesa compra no venda ba kompleksu rezidensiál Fulolo ne’ebé pertense ba Estadu.
Akuzaun refere katak hahalok ne’e viola Lei n.º 13/2017 kona-bá titularidade bens imóveis no konstitui krime Abuso de Poder, previstu no punível tuir artigu 297.º husi Kódigu Penal konjugadu ho artigu 85 husi Lei n.º 7/2020 kona-bá Medidas Prevenção no Kombate Korrupsaun.
Iha kazu projetu bee potável RAEOA no Atauro, Estadu RDTL hanesan lezadu aprezenta prova hamutuk 22, ne’ebé inklui dokumentu kontratu, autorizasaun transferénsia osan, invoice, garantia bankária, fotografia makina, no inspeksaun ba lokal projetu abandonadu.
Prova dahuluk maka auto partisipasaun ba Prokurador Distritál Oé-cusse no dokumentu suporta sira ba auto ne’e.
Iha dokumentu seluk, Ministériu Públiku aprezenta kontratu aquisição de bens, obras e serviços entre Mari Alkatiri ho CEO Scope Asia AG no Administradora Scope Asia Timor, Lda., ho númeru C:01/XI/2015-OP.00214-Gab.RAEOA e ZEEMS.TL.
Dokumentu datada 19 Janeiru 2016 hatudu katak Mari Alkatiri asina kontratu adenda ho arguida Dahlia Guterres Bernardo hanesan representante autorizadu husi Scope Asia AG no Scope Asia Timor, Lda., ba projetu bee potável iha Atauro Island no Oecusse, iha programa “Sustainable Drink Water Solution”.
Prova dokumental seluk inklui formulariu OP-00214, OP-00215 no OP-00216, ne’ebé fó autorizasaun debitu no kreditu bankária husi RAEOA ho montante US$388,725.00, US$403,400.00 no US$13,513.00.
Iha mós invoice nú. D-16-8905/1 + PA-16-8905/1 ba projetu bee Oé-cusse no invoice nú. D-16-8904/1 + PA-16-8904/1 ba projetu bee Atauro, hotu-hotu husi Scope Asia no datada 2 Fevereiru 2016.
Dokumentu seluk maka karta nú.026/RAEOA e ZEEMS-TL/VI/2016 no karta nú.26/RAEOA e ZEEMS-TL/VI/2016, ne’ebé Mari Alkatiri haruka ba Diretor-Geral CGD-BNU Timor kona-bá autorizasaun debitu no kreditu bankária.
Iha dokumentu datada 23 Outubru 2017, Mari Alkatiri ho arguidu Arsénio Paixão Bano asina “Contrato-Promessa de Compra e Venda” ba Kompleksu Residensial Fulolo iha Pante Macassar ho folin US$556,889.04.
Prova sira seluk inklui contrato de trabalho a termo certo ba testemunha Francisco Colo atu hein projetu água potável iha Bairro Upmetan, Aldeia Mahata, Suco Costa, Pante Makassar.
Dokumentu banku ANZ nú.ref. GL68918950 datada 1 Marsu 2016 hatudu garantia nú.30GA-G10680-7KWM husi UBS AG Zurich ho montante US$369,289.00 husi Fundo Especial Desenvolvimento RAEOA.
Iha mós dokumentu iha lian inglês ne’ebé tradús ona ba portugués no junta iha auto fls.185-236.
Ministériu Públiku aprezenta billete aviaun KLM ne’ebé utiliza husi testemuñ na’in tolu ba viajen ba Suiça atu partisipa treinamentu kona-bá operasaun makina produsaun bee.
Fotografia sira hatudu makina marka Trunz no material produsaun água potável Ataúro ne’ebé guarda hela iha kontentor ida iha Aldeia Zero 5, Suku Fatuhada, Praia Coqueiros, Díli.
Prova seluk maka akta inspeksaun no fotografia kona-bá projetu água potável abandonadu iha Bairro Upmetan, Aldeia Mahata, Suku Kutete, Oé-Cusse.
Ministériu Públiku mós aprezenta Kontratu Aquisição de Bens, Obras e Serviços nú. C:01/XI/2015-OP.00214 no nú. C:01/XI/2015-OP.00215.
Iha prova ikus, dokumentu datada 5 Marsu 2021 hatudu entrega makina no material produsaun água potável iha Ataúro, no dokumentu ne’ebé testemuña entrega relasiona ho ekipamentu sira ne’e.
Hafoin presta derklarasaun iha Ministériu Públiku, Mari Bin Amude Alkatiri ne’ebé notifika hanesan arguido, hateten katak nia preznsa iha Ministériu Públiku atu respeita instituisaun judisiariu sira.
“Ha’u mai iha ne’e tanba ha’u respeita institusaun judisiáriu, la’ós hanesan ema balun ne’ebé bainhira bolu, la mai. Ha’u respeita institusaun judisiáriu, ne’e maka ha’u mai”.
Eis-Prezidente RAEOA/ZEESM ne’e afirma katak nia hakarak hametin independénsia judisiáriu no husu públiku atu akompaña prosesu ne’e.
“Ha’u hakarak hametin judisiáriu sai independente. Saida maka iha laran ne’e segredu justisa. Ha’u sei prontu, imi akompaña de’it, luta ne’e foin hahú,” Mari Alkatiri hateten.
Iha oportunidade ne’e, Mari Alkatiri mós afirma katak nia prontu atu enfrenta prosesu legál iha Tribunál no Ministériu Públiku.
“Ha’u nunka hanoin atu halai husi Tribunál no Ministériu Públiku hanesan ema balun,” Alkatiri afirma.

