Arsenio Bano “fase-liman” ba labarik Ambeno faan sasan iha Dili

DILI (TOP) — Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Arsenio Paixão Bano aplika politika fase-liman hanesan Pilatus nian ba labarik sira ne’ebé husi Oe-Kusi Ambeno kontinua faan sasan iha Dili laran.

Notisia relevante: Bano: labarik husi Oe-Silo no Pasabe mak faan pentolan iha Dili

Projetu pilotu ba Zona Ekonomia Espesial Sosial no Merkadu (ZEESM) ne’ebé lidera husi Sekretariu Jeral partidu FRETILIN Mari Alkatiri durante tinan lima (5) nia laran konsentra hari de’it infraestrutura fiziku sira iha suku ha’at (4) nia laran de’it, la’os hari iha Ambeno tomak. A’at liutan, haluhan total dezenvolve rekursu humanu ne’ebé nu’udar riku soin boot liu ba nasaun liliu ba rai-ketan Oe-Kusi Ambeno.

Problema labarik sira husi Ambeno nia kuantidade aumenta ba sasan iha kapital nasaun parte ida kauza husi inan-aman, no ida seluk mós projetu pilotu ZEESM nia mina no bokur ne’e habokur de’it grupu ki’ik balun iha rai-laran, no grupu boot liu maka lahetan. Faktu konkretu maka problema traballador infantil husi Ambeno kontinua aumenta kada tinan. Se projetu ZEESM maka lori duni benefisiu ba povu Ambeno karik, oras ne’e labarik sira husi Ambeno hamamuk ona Dili laran hodi fila ba buka osan iha sira nia rai-moris fatin, maibé lahetan benefisiu maka númeru labarik sira husi rai-ketan ne’e kontinua aumenta.

Molok tama ba implementasaun projetu pilotu Zona Ekonomia Sosial no Merkadu (ZEESM) iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), ema barak iha esperansa katak projetu ne’e sei rezolve problema sosial sira iha rai-ketan ne’e no sei sai nu’udar polu dezenvolvimentu nasionál, ikus mai faktu hatudu katak projetu ne’e durante tinan lima nia laran konsentra de’it ba projetu infraestrutura sira ne’ebé konsentra de’it iha suku 5 nia laran.

Faktu hatudu, projetu pilotu ZEESM durante tinan 5 nia laran lakonsege rezolve problema sosial lubuk ida iha Oe-Kusi Ambeno. Ida maka problema ki’ak ne’ebé aumenta ba bebeik hodi ikus mai inan-aman sira tenke husik oan sira ajuda sira la’o lemo-lemo buka osan hodi bele sustenta sira nia moris lorloron.

Labarik ki’ik sira mesak ho ida ki’ik de’it tinan-tinan tuir loloos tenke hela metin iha Oe-Kusi Ambeno hodi asesu ba edukasaun ka bele faan manu tolu no pentolan iha rai-ketan ne’e, maibé labele, tanba kondisaun maka la permite, no esperansa ba projetu pilotu ZEESM ne’ebé tuir loloos bele absorve problema hirak ne’e mós laiha. Nune’e kauza labarik sira kada tinan tenke halai nadodon hotu ba kapital nasaun hodi buka moris nune’e bele sustenta hikas inan-aman sira iha Oe-Kusi Ambeno.

Arsenio Bano uja boiña mean durante kampaña eleitoral iha tinan 2017. Foto media sosial.

Iha loron Kinta 08 Outubru 2020, Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA), Arsenio Paixão Bano katak, labarik sira husi sub-rejiaun (postu) Oe-Silo no Pasabe mak domina faan manu tolu, no pentolan iha kapital nasaun.

“Labarik barak iha Oe-Kusi Ambeno maioria ne’e husi Pasabe no Oe-Silo ba fa’an pentolan iha Dili,” hateten Bano bainhira partisipa iha seminariu ida ne’ebé halo husi IADE iha salaun alfandega, Palaban, Oe-Kusi Ambeno, Kinta 8 Outubru 2020.

Ho situasaun ne’e, Bano katak nia lakohi atu jerasaun husi Ambeno nian tenke ba Dili, nune’e nia promete katak sei halo esforsu atu halo atividade mikro-ekonomia tenke la’o di’ak iha Oe-Kusi Ambeno.

“Ita nia rai ita lakoi labarik sira ba Dili atu faan pentolan ita tenki halo ekonomia ki’ik tenki funsiona lalika hanoin bo’ot lai, ki’ik funsiona depois bo’ot sei mai. Tanba boot kuandu mai hare ki’ik ne’e rame ona,” Bano afirma.

Nia hatutan, planu no estratejia atu halo Oe-Kusi Ambeno tenke rame mak liu husi planu ordenamentu teritoriu no kadastro atu hahu identifika fatin konsentradu ba jogu sira, maibé atu mehi ne’e sai realidade, Bano ezije tenke hamutuk.

“Ita tenki hamutuk para halo Oe-Kusi rame, ordenamentu teritoriu define dehan daerah mana yang pada masa depan kita hanya boleh main judi disitu, bola gulin, kuru-kuru, futu manu halai kuda, ita bele hili sub-rejiaun Pasabe,” Bano esplika.

Nune’e, tuir nia katak, se maka hakarak halimar bola guling labele iha fatin-fatin, ba iha Pasabe de’it, maibé tenke presija estrada ba Pasabe.

“Se maka hakarak halai kuda, futu manu tenki ba Pasabe. Ida ne’e ita sei halo nia regulamentu atu labarik minoridade labele tama, modelu ida ne’e para labarik barak iha Oe-Kusi Ambeno labele ba fa’an pentolan iha Dili, bele buka osan iha ita nia rai de’it,” hateten Bano.

Dadus husi Komisaun Nasionál ba Direitu Labarik ne’ebé fó sai iha Marsu 2020 katak, labarik hamutuk 300 maka oras ne’e faan sasan iha Dili laran. Husi númeru ne’e, labarik sira husi Oe-Kusi Ambeno okupa 40% maka faan sasan iha Dili laran.

Arsenio Bano durante ne’e sempre ko’alia bebeik ba públiku katak, ninia serbisu durante ne’e la’os atu servi ba ema ida-rua de’it, maibé atu servisu ema hamutuk 85000 resin iha Ambeno. Ema hamutuk 85000 resin ne’e inklui ki’ik-oan sira ne’ebé la’o lemo-lemo faan sasan iha Dili laran, maibé oras nia ne’e fó moruk fali ba labarik sira nia inan-aman maka tolan mesak.

“Kuandu inan-aman husik nia oan mai la’os Prezidente Autoridade maka tenke sala, inan-aman tenke responsabiliza tanba ne’e maka iha Rejiuan Administrativa Espesial Oe-Kusi Ambeno ami halo diskusaun ba ida ne’e,” Arsenio Bano hateten ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Xefe governu Taur Matan Ruak iha Palasiu Governu Dili, Sesta 19 Novembru 2021.

Bano hatutan, Prezidente Autoridade halo eskola foun tinan ida ne’e, hamutuk projeitu 14 tama ona 80%  tanba kuandu diskuti asuntu ida ne’e. Iha Oe-Kusi sira dehan, falta eskola entaun autoridade harii eskola.

“Agora inan-aman sira, se de’it la’os iha Oe-Kusi Ambeno tenke responsabiliza no Timoroan sira hotu atu eskola. Labele sira maka husik sira nia oan depois Prezidente Autoridade RAEOA maka tenke sala,” nia argumenta.

Nia dehan, solusaun ne’e, labele iha Dili maibé ninia solusaun tenke iha inan-aman sira iha RAEOA.

“Ami nia kampaña diskusaun la’o nafatin inan-aman sira tenke involve haree oan sira. Labele husik ema seluk maka responsabiliza no labele ema ida tula fali todan ne’e ba sé de’it. Primeiru inan-aman familia uma laran tenke responsabiliza agora ita haruka fali ita nia oan sira maka buka fali osan ba ita ne’e ladun loos,” nia dehan.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter