KHUNTO hakarak ona hapara operasaun “besi-tua” TRANSHIP II

DILI (TOP) — Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) iha Parlamentu Nasionál (PN) oras ne’e ezije ona ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hodi desidi hapara operasaun no kontratu ro “besi-tua” TRANSHIP II ne’ebé aluga husi Ministériu Transporte no Komunikasaun, maibé durante ne’e hasoru difikuldade hodi atraka ba portu sira iha Timor-Leste hanesan iha portu Dili no Atauro.

Vise-Prezidente PN husi bankada KHUNTO, deputadu Luis Roberto ezije ba governu atu hapara operasaun no kontratu bar o “beso-tua” TRANSHIP II, tanba tuir nia katak, ro “besi-tua” ne’e bele hamosu impaktu negative ba povu sira iha tempu ruma.

“Karik Ró TRANSHIP II ne’e nia kondisaun labele ona, hapara operasaun. Nu’udar bankada governu mós husu para atu hapara tiha ro ne’e. Se ita aluga ro ahi TRANSHIP II ho kondisaun a’at mós ita ko’alia buat ne’ebé maka loos ne’e la dun di’ak ne’e kria impaktu negativu ba ita ba povu no mós ba ita nia nasaun,” deputadu Luis Roberto hato’o ezijensia ne’e ba xefe governu Taur Matan Ruak iha sesaun plenaria PN, Tersa 13 Jullu 2021.

Nia dehan, relasiona kolega deputadu sira ko’alia ro TRANSHIP II komesa horseik to’o agora, bankada KHUNTO hakarak lori nafatin governu katak, kona-ba ro TRANSHIP II agora iha hela prosesu investigasaun nia laran.

“Husik ba, fó kompetensia ba KAK para halo sira nia serbisu. Ha’u nu’udar bankada governu, ha’u apoiu bainhira ro ahi TRANSHIP II ho kondisaun la di’ak atu halo operasaun hapara tiha kontratu prosesu investigasaun la’o ona. Ro TRANSHIP II ne’e mós tenke hapara hodi hein desizaun halo oinsa maka bele hala’o operasaun fila-fali,” nia afirma.

Iha fatin hanesan, deputada husi bankada CNRT, Maria Gorumali Barreto katak, nia haree ba iha ro ahi TRANSHIP II falla atraka iha portu Dili ne’e.

“Ha’u hanoin kolega deputadu sira nia intervensaun liu-liu husi bankada CNRT  durante ne’e halo favor governu konsidera ba, ou governu hein dalaruma ema mate iha tasi laran maka foin hapara ro ahi TRANSHIP II ne’e. Pior liu tán maka iha ro TRANSHIP II nia laran iha bebe, inan isin rua ne’ebé maka halo viajen dook husi rai ketan Oe-Kusi Ambeno mai iha kapital Dili”.

Nia dehan durante kalan no loron tomak ida sira la han depois kastigu tan to’o iha Portu Dili, tun tuir dalan emerjensia ka  hatur eskada ba maka foin pasajeiru sira bele  tun mai rai maran.

“Ha’u hanoin katak lakohi rona oposisaun ninia intervensaun durante ne’e, entaun hanesan situasaun ne’ebé maka akontese hein ema mate maka foin bele hapara Ró ahi TRANSIHIP II ne’e más kuandu ema seidauk mate kontinua lao nafatin ida ne’e maka hakarak ita boot sira nia hanoin tanba ne’e maka lakohi rona intervensaun ne’ebe maka durante ne’e oposisaun levanta”.

Iha loron loron hirak liuba mós Movimentu Estudante Oe-Kusi Ambeno (METO) hato’o oa ezijensia ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hodi hapara tiha de’it operasaun ro “besi-tua” ne’e molok hamosu dezastre ba povu sira.

Notisia relevante: METO ezije governu hapara operasaun “besi-tua” TRANSHIP II

Entretantu, antes ne’e Komisaun ba Anti-Korupsaun (KAK) husu on aba governu hodi hapara tiha lai movimentu ro “besi-tua” ne’e, maibé realidade ro “besi-tua” ne’e kontinua hala’o nia operasaun nafatin.

KAK mós submeter ona prosesu ro “besi-tua” ne’e ba ona iha nain ba asaun penal (Ministériu Públiku) hodi prosesa ba oin.

Antes ne’e, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak hamutuk ho nia membru governu balun inklui Konseleiru mazimu partidu Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) ho Vise-Ministru Interior, António Armindo nadodon sa’e hamutuk ro TRANSHIP II ba inagura projetu ida ne’ebé halo husi Police Development Program (TLPDP) iha loron Sesta 11 Juñu 2021 iha aldeia Akrema, suku Bikeli, postu administrativu Ataúro, munisipiu Dili.

Husi Dili ba hamutuk, maibé fila husi Ataúro sira la’o namkari, fila ketak-ketak, ida-idak la’o ninian. Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak fila sa’e ro Kay Rala Xanana Gusmão, no Konseleiru mazimu partidu KHUNTO, José dos Santos 'Naimori' Bucar ho Vise-Ministru Interior, António Armindo ho laran ksolok no kontente tebes fila ho aviaun ki’ik ne’ebé partense ba emprezariu Lourencio Atauro nian.

Notisia relevante: Ba ho ro TRANSHIP II, fila ho aviaun  

Ro Berlin Nakroma no SUCCESS normalmente lori de’it oras rua husi Dili ba Ataúro, maibé ro TRANSHIP II ne’ebé aluga husi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva ho folin kada fulan $220.000 tenke lori oras 4 nia laran maka foin to’o Ataúro, no bainhira to’o ne’eba susar atu atraka, tanba tuir informasaun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu katak ro ne’e tuan loos ona, no tuir loloos labele ona atu halo viajen.

Hafoin problema ne’e mosu, Ministru Agustinho fó sala fali ba natureza ka anin boot loos iha tempu ne’eba maka halo ró besi-tua ne’e susar atu atraka. Maibé, ikus mai nia fó ona orientasaun ba Diresaun Nasionál Transporte Maritma (DNTM) atu halo investigasaun, nunee bele hatene tuir kondisaun loloos husi ro ne’e.

Problema ne’e halo Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak tenke fila-fali ba Dili ho ro Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé antes ne’e governu minoritarian hamoos tiha naran iha tinan 2017, no ikus mai monta fali.

Entretantu, antes ne’e Komisariu Adjunto Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis de Oliveira Sampaio orienta ona ekipa prevensaun korrupsaun hodi halao inspeksaun ba Roo Tranship II Gresik Indonesia ne’ebé governu liu husi Ministerio Transporte no Communicação (MTC) aluga atu troka Roo Berlin Nakroma no Sukses ne’ebé avaria.

Maibé, iha prosesu inspeksaun ne’e Komisaun rekomenda ba Ministro MTC José Agostinho husi partidu KHUNTO atu temporariamente suspende operasaun tamba iha prosesu aprovizionamentu aluga Roo Tranship II hamosu duvidas no fatal tebes ne’ebé bele prejudika funsionariu publiku MTC sira wainhira governu kontinua desidi halo operasaun ba roo ne’e.

BAZE LEGAL ne’ebé guia CAC rekomenda ba MTC atu suspende temporarimente operasaun Roo Tranship II Gresik mak CAC nu'udár instituisaun independente ne'ebé hala’o nia knaar atu prevene no kombate krime korrupsaun tuir mandatu ne'ebé hatur ona iha Lei Nú. 8/2009 kona-ba Kriasaun CAC.

Iha artigu 5 Lei Kriasaun CAC, define katak Komisaun iha kompeténsia atu halibur (rekolla) no análiza informasaun hirak ne'ebé relasionadu ho kauza sira ba korrupsaun no fó-hanoin (akonsella) ba kualker instituisaun ka entidade públika sira kona-ba oinsa prevene no luta hasoru hahalok korrupsaun.

Iha artigu 9 Dekretu Lei Nú. 23/2015 kona-ba Estrutura Organika CAC, defini katak Unidade Inspesaun no Monitorizasaun (UIM) responsável ba apoiu partisipasaun no sensibilizasaun sosial no emprezarial nomós monitorizasaun situasaun indikadu korrupsaun iha administrasaun direita no indireta Estadu.

Aleinde ne’e, iha Lei Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC), partikularmente iha artigu 7 kona-ba publisidade no transparénsia servisu aprovizionamentu iha setór públiku no artigu 8 kona-ba aprovizionamentu ne’ebé justu no efisiente, fó espasu ne’ebé boot ba servisu prevesaun CAC atu interven no asegura prosesu sira tuir prinsipiu sira ne’ebé lei defini tiha ona.

Bazeia ba legalidade ida ne’e CAC halao prosesu inspeksaun roo foun ne’e semana kotuk ho ninian deskobrementus sira revela iha relatoriu katak iha duni irregularidade prosesu aprovizionamentu.

Maske nune’e, MTC liu husi Diresaun Nasional Transporte Maritima (DNTM) nu’udar autoridade ne’ebé ezekuta mandatu bazeia ba nomeasaun husi Diretor DNTM ho númeru ofisio: MTC/098/DNTM/VI/2021 – data 01/06/2021 ho asuntu nomeasaun inspesaun teknika ba Ro-ahi Success no MTC/100/DNTM/VI/2021, datada 02/06/2021 ho asuntu nomeasaun inspesaun teknika ba Transip II.

Rezultadu inspeksaun MTC nian kontrariu ho sa mak CAC hetan iha terenu. CAC lori ona dadus ba kruza verbalmente ho Diretor Nasional ba Transporte Maritima. CAC rekomenda ona atu halo komparasaun no MTC halo re-inspeksaun fali tuir dadus CAC nian.

“CAC estuda hela no kruza informasaun sira ne’e. Tamba prosesu sira lao dadauk ne’e buat hotu sira halo tiha (lori tiha ro ne’e mai Timor halo tiha kontratu ho ro ne’e) depois mak foin halo prosesa selebra kontratu. Kontratu halo tiha ona mak foin orienta halo prosesu aprovizionamentu. Ida ne’e mak fatal liu,” Katak Komisariu Adjunto Luis Sampaio.

Tuir dadus ne’ebé iha hatudu rezultadu inspeksaun MTC nian revela totalmente kontrariu ho rezultadu inspeksun CAC nian. MTC fo buat diak deit! Afinal, CAC no media mos iha oin hotu. “Entaun sira (MTC) koko ita (CAC)! Mais, ita ninian temuan (inspeksaun) ne’e kontrariu. Liu-liu buat ida substansia liu mak iha prosesu aprovizionamentu ne’e,” Komisariu Adjunto Sampaio afirma.

Informasaun addisional ne’ebé ekipa inspeksaun prevensaun CAC nian hetan iha terenu revela Roo Tranship II Gresik ninian produsaun tinan 2007 no Roo Sukses ne’ebé halao tiha ona ninian operasaun iha Timor tinan hirak nian laran fabrikadu iha tinan 2017.

Iha ro ne’e rasik oli suli hela iha ne’ebé perigu tebes ba roo no pasajeirus sira nian salvasaun vida. Lampu sira mos kesi ho tali rafia no AC roo nian aat hodi uza fali AC ne’ebé atu instala deit ba iha uma nian.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter