Diskursu PM Taur iha aprezentasaun OJE 2020

Exelénsia,

Prezidente Parlamentu Nasionál;

Exelénsias,

Vise-Prezidente sira, Sekretária no Vise-Sekretáriu sira Parlamentu Nasionál nian;

Exelénsias,

Senhora no Senhor Deputadu sira husi Bankada Polítika hotu-hotu;

Exelénsias, Karu Kolega sira,

Membrus Governu Konstitusionál VIII;

Distintu Konvidadu sira;

Senhora no Senhor sira:

Povu Timor-Leste

Permite ha’u, bainhira hahú liafuan badak hirak-ne’e, hodi kumprimenta Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál no Distintu Deputadu Nasaun nian hotu-hotu, iha momentu ida-ne’ebé, ba datoluk no lori Governu Konstitusionál VIII nia naran, ha’u iha onra atu, ho haraik an no sentidu futuru nian, aprezenta no husu, dala ida tan, aprovasaun ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan fiskál 2020.

Ami halo aprezentasaun ida-ne’e iha sirkunstánsia sira ne’ebé exesionál tebes, bainhira pasa fulan sanulu ho ezekusaun orsamentál iha rejime duodésimu, durante períodu ne’ebé ita hasoru teste ida, nu’udar Povu no hanesan Nasaun Soberana, ne’ebé unida no independente.

Dala ida tan Timoroan sira hatudu ba Mundu sira-nia kapasidade atu reziste hasoru krize no adversidade, hodi reaje ba dezafiu no obstákulu sira, ba difikuldade no mudansa sira, ho aten brani, firmeza, konjugasaun entendimentu no mobilizasaun husi vontade no esforsu sira.

Ida-ne’e duni mak akontese bainhira, hafoin rejeisaun ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian daruak, mosu tuir kedas períodu inserteza no impase polítiku iha nivel nasionál.

Ita hotu, nu’udar nasaun, bele sente orgullu, tanba ita-nia diferensa polítika oin-oin ita rezolve ho dame, maibé, naturalmente, katak, husi natureza polítika nian ne’e rasik, mak ita iha hanoin la hanesan. Ne’e maka forma oinsá ita diskute, ho respeitu, no partilla ita-nia mehi ne’ebé boot tebes atu transforma Timor-Leste sai país ida ne’ebé justu, modernu, ekuitativu, prósperu no dezenvolvidu liután, ho rendimentu médiu-aas.

País ida-ne’ebé haree liubá ema sira, ne’ebé hatuur ema nia dignidade iha sentru dezenvolvimentu nian, hodi fó kondisaun moris-di’ak sosiál no ekonómiku, asesu ba saúde, edukasaun, abitasaun, eletrisidade, bee no saneamentu báziku, ne’ebé nesesáriu atu kria oportunidade konkreta no reál ba realizasaun familiár, profisionál no edukativa ita-nia sidadaun sira-nian.

Kondisaun no biban hirak ne’ebé ita hotu rekoñese hanesan buat ne’ebé nesesáriu no esensiál atu kumpre promesa oin-oin ne’ebé governu hotu-hotu repete ona durante tinan sanulu-resin-ualu nia laran atu halakon hamlaha, hamenus moris-kiak, kria empregu dignu no husik hela, hanesan liman-rohan ida ba ita-nia jerasaun foun sira, País ida-ne’ebé prósperu, pasífiku, tolerante, inkluzivu, sensivel ba kestaun jéneru no, maske preokupa ho ninia sidadaun sira-nia moris haksolok, la haluha no la husik hela ita-nia maluk ida ba kotuk.

Entendimentu amplu no luan ida-ne’e ita hetan iha trimestre dahuluk tinan ida-ne’e nian, ho intervensaun husi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika, ba ida-ne’ebé ita agradese tebes, no ho kolaborasaun husi partidu oin-oin, órgaun soberania sira no forsa viva sira ne’ebé integra ita-nia sosiedade sivíl ne’ebé dinámika.

Entendimentu ida-ne’ebé garante ona, entre fulan-juñu no fulan-jullu tinan ida ne’e, formasaun husi maioria parlamentár foun ida, ne’ebé bele lidera país to’o mandatu remata, hodi dezblokeia impase governativu ne’ebé hahú kedas husi tinan 2018 no kompleta ona membru sira Governu Konstitusionál VIII nian, ne’ebé hamutuk iha misaun atu ezekuta programa Governu nian ida-ne’ebé konsensuál, atu atinje meta no indikadór sira, tuir objetivu hirak ne’ebé hatuur ona.

Ho matenek no hanoin di’ak maka bankada parlamentár oioin, ne’ebé ohin loron apoia Governu ne’e, konsege hakat liu, iha tempu util, impase ne’ebé halo país ne’e moris iha inserteza polítika boot ida nia laran no ne’ebé halo sidadaun sira no ajente ekonómiku oioin lakon konfiansa.

Impase ne’ebé sai grave liután ho inundasaun no dezastre naturál sira ne’ebé akontese iha ita-nia país iha fulan-marsu no fulan-maiu, hodi halo ema balu mate, estraga sasán no fó prejuízu boot ba ema no família atus ba atus.

Sirkunstánsia sira la favoravel ne’ebé multiplika efeitu no impaktu negativu ne’ebé kauza husi aparesimentu pandemia COVID-19 nian, entre fulan-fevereiru no fulan-marsu, ne’ebé ameasa futuru país nian no sidadaun sira-nia moris, liuliu ferik-katuas no sira-ne’ebé vulneravel liu hasoru moras da’et sira, no fó risku ba ita-nia kapasidade resposta nian husi Servisu Nasionál Saúde, ne’ebé sei fraku no la preparadu atu hasoru krize sira ho dimensaun boot.

Maibé ho duni barani no lalais mak órgaun soberania oioin hatene oinsá propoin, autoriza no proklama períodu Estadu Emerjénsia nian oioin, atu hatán, tuir rekomendasaun prátika hirak ne’ebé di’ak liu, ba nesesidade atu limita liberdade, direitu no garantia sira, ne’ebé hatuur ona iha Konstituisaun Repúblika no iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus.

Iha ámbitu ida-ne’e, ita husu sakrifísiu boot ba ita-nia ema sira no ita-nia sosiedade, hodi limita direitu sirkulasaun nian ho bandu ba movimentu no viajen sira, ne’ebé aumenta tan ho taka fronteira sira.

Ita mós husu atu halo distansiamentu sosiál no bandu realizasaun eventu, manifestasaun no enkontru sosiál, kulturál, desportivu no polítiku sira, ne’ebé halibur ema barak.

Ho liafuan badak, ita husu ba país hodi suspende ninia atividade no hamenus ninia progresu iha área barak no iha setór hirak ne’ebé fundamentál ba ita-nia moris-di’ak no ba ita-nia kreximentu ekonómiku.

Ba pedidu sira-ne’e hotu, ita-nia Povu hatán ona ho sidadania, responsabilidade, dixiplina, obediénsia no espíritu pertensa nian ne’ebé boot tebes, tanba hotu-hotu konxiente kona-ba perigu no kompriende katak solusaun ba prevensaun propagasaun COVID-19 nian, la depende de’it ba autoridade saúde, seguransa ka administrasaun públika, maibé husi hahalok no atitude Timoroan idak-idak nian.

Exelénsia,

Senhor Presidente Parlamento Nacional

Senhora no Senhor sira

Ilustre Deputada no Deputadu sira

Fulan sanulu nian ikus ne’e ita koñese hanesan “tinan ida ho impase polítiku, dezastre naturál sira no krize ida ho naran COVID-19”.

Maibé ha’u fiar katak ho orsamentu ida-ne’e no medida sira ne’ebé hala’o hela, ita sei remata tinan ne’e ho fiar metin katak tinan 2020 mós sei sai koñesidu hanesan Tinan Rezisténsia no Reziliénsia Povu Timor-Leste ninian.

Tinan Rezisténsia nian ne’ebé hahú kedas hafoin surtu dahuluk krize nian, ho Programa Estabilizasaun Ekonómika no Sosiál ida-ne’ebé ambisiozu, ho Pakote Estímulu Ekonómiku ida, ne’ebé kompostu husi medida konkreta hamutuk sanulu resin atu hamenus efeitu oioin husi krize ida-ne’e, ne’ebé mosu iha nasaun ne’e.

Medida sira ne’ebé fó tulun ema sira no uma kain timoroan sira 298,000 (rihun atus-rua-sia-nulu-resin-ualu) resin ho subsídiu diretu, hodi injeta fonte rendimentu nian ida ne’ebé krusiál atu hamenus hamlaha no moris-kiak, iha momentu ida-ne’ebé akontese suspensaun ba atividade ekonómika sira, lakon rendimentu sira no mós dezempregu sira sa’e.

Medida sira-ne’ebé fó tulun hodi sosa ai-moruk, ekipamentu saúde nian, rezerva estratéjika foos nian, ne’ebé asegura ligasaun ho ita-nia parseiru internasionál no sira ne’ebé fó tulun ba ita-nia empreza no inisiativa privada, ho suspensaun taxa, impostu ka renda sira.

Medida sira-ne’ebé tulun duni atu hamenus impaktu sira no ne’ebé kontribui ona atu asegura sustentabilidade ema no empreza sira nian iha momentu ne’ebé sira presiza liu.

Medida sira-ne’ebé justifika kriasaun Fundu COVID-19 ida, atubele hatán ba problema hirak ne’e no ba nesesidade operasionál no lojístika sira, ne’ebé obriga atu kria sistema ida ba vijilánsia, detesaun no referénsia ba kazu suspeitu sira virus nian, ba sentru kuarentena, izolamentu no rekuperasaun pasiente nian sira.

Ita koloka iha medida hirak ne’e, poupansa hamutuk besik % 14, ne’ebé hetan husi restrisaun hirak ne’ebé impoin iha ezekusaun iha rejime dotasaun orsamentál sira, durante fulan sanulu, medida sira-ne’ebé reprezenta aumentu signifikativu husi rekursu sira ne’ebé disponivel ba konkretizasaun moris-di’ak sosiál no ekonómiku ema sira nian.

Tinan Reziliénsia nian, ne’ebé nia fini sira ita sei kontinua kari iha fulan sira tuirmai ne’e no ne’ebé ninia efeitu sei dada to’o tinan sira tuirmai, ho inísiu husi implementasaun medida sira-ne’ebé propoin husi Planu Rekuperasaun Ekonómika, ne’ebé aprezenta ona iha fulan-agostu husi Komisaun ida kompostu husi Peritu no Espesialista Timoroan sira.

Medida sira-ne’e konstitui oportunidade loloos ida atu hatán, la’ós de’it ba problema sira ne’ebé mosu tanba Pandemia COVID-19, maibé bele serve mós atu hahú dalan loos ida, ne’ebé bele hatán, iha prazu médiu no prazu naruk, ba problema estruturál sira-ne’ebé sei limita dezenvolvimentu nasaun ne’e nian.

Medida Cesta Básica nian, atu ajuda família sira hodi hatán ba sira-nia nesesidade bázika sira, maibé, iha tempu hanesan, favorese mós produsaun no konsumu produtu ai-han sira ne’ebé timoroan sira maka prodús, hodi kontribui ba objetivu sira kona-ba kriasaun empregu, apoiu ba empriendedorizmu, autoempregu, inovasaun, inisiativa privada, komunitária no kooperativa.

Medida Retoma nian, ho atribuisaun subsídiu atu apoia entidade empregadora no emprezáriu individuál sira, ho atensaun espesiál ba Turizmu, setór estratéjiku importante, hanesan setór ida mós ne’ebé afetadu maka’as husi krize ne’e. Ita hakarak aumenta likidés imediata no garante kondisaun sira ba nia sustentabilidade no sobrevivénsia.

Medida Dispensa Kontributiva nian, hodi prexinde tiha reseita impostu nian sira, taxa ka renda sira, iha momentu ne’ebé empreza sira enfrenta prejuízu no lakon rendimentu.

Medida apoiu nian sira ba traballadór informál sira, hodi motiva sira atu rejista an iha rejime seguransa sosiál nian sira, nune’e kontribui ba inkluzaun no hamenus pezu ekonomia informál nian iha ita-nia sosiedade, nune’e mós atu aumenta númeru ema sira-nian husi ita-nia sistema protesaun sosiál.

Exelénsia,

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál

Senhora no Senhor sira

Ilustre Deputada no Deputadu sira

Ha’u fiar katak ida-ne’e maka hanesan Orsamentu Rezisténsia no Reziliénsia nian, no ne’ebé maka programa, medida no resposta sira ne’ebé aprezenta iha ne’e hatudu momoos ezekusaun orsamentál iha fulan sanulu nia laran, ne’ebé kontribui ativamente atu hamenus impaktu negativu sira ne’ebé maihusi impase polítiku, dezastre naturál sira no krize COVID-19, atubele hatán ba nesesidade sira ne’ebé urjente liu no estabiliza ita-nia sosiedade no ekonomia, iha momentu resesaun no kontrasaun ekonomia nian ida ne’ebé akontese iha nasaun hotu-hotu iha mundu.

Ha’u fiar mós katak ida-ne’e nu’udar Orsamentu Esperansa nian ida iha Retoma no Rekuperasaun, ne’ebé kontribui ativamente ba aumentu konfiansa husi sidadaun sira no permite fó hakat dahuluk sira atu hadi’a dalan nasaun nian.

Ida-ne’e maka hanesan biban di’ak ida atu labele filafali ba kotuk, ba pontu molok krize, maibé atu Transforma Timor-Leste sai nasaun ida-ne’ebé sólidu no inkluzivu liu, atu kumpre Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál no Roteiru ba Implementasaun ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel nian.

Biban atu Transforma ita-nia sidadaun sira, hodi hanorin sira, hakbiit sira no forma sira, la’ós de’it iha koñesimentu tékniku no sientífiku sira, maibé mós iha kestaun karakter morál, étiku no sidadania di’ak nian, ne’ebé responsavel, dixiplinadu, kompetente, kumpridór, empeñadu no tolerante liután, ne’ebé bele hatán ba país no merkadu traballu nia nesesidade sira.

Biban atu Transforma ita-nia rekursu sira, kona-ba oportunidade eskolla, oferta no asesu nian ba empregu sira ne’ebé kualifikadu liu, ho kondisaun sira ne’ebé di’ak liu ka rendimentu sira ne’ebé dignu liu, atubele aproveita investimentu sira ne’ebé projeta ona iha infraestrutura, iha komunikasaun, iha konetividade sira no iha setór oin-oin ekonomia nian.

Biban atu Transforma ita-nia subsisténsia no dependénsia krónika ba produtu sira husi rai-li’ur, ba reziliénsia foun sira, hodi multiplika oferta husi estrutura produtiva no harii kooperativa no empreza ki’ik no média sira, ne’ebé bele investe iha diversifikasaun produtu, ho kuantidade no ho kualidade, hodi garante produtividade no regularidade produsaun nian, hodi kontribui ba rezerva estratéjika no ba seguransa ai-han iha país ne’e.

Biban atu transforma ita-nia empeñu no kompromisu ba dezenvolvimentu, iha ambiente negósius ida ne’ebé atrativu, ne’ebé bele kapta investimentu foun sira husi rai-laran no mós husi rai li’ur, ne’ebé aposta ba ita-nia nesesidade estratéjika dezenvolvimentu nian iha parte tasi mane, liuhusi Projetu Tasi Mane, ba kriasaun polu foun dezenvolvimentu rejionál nian sira, ne’ebé bele hamenus dezigualdade no evita emigrasaun husi fatin rurál sira mai Díli.

Exelénsia,

Senhor Presidente Parlamentu Nasionál

Senhora no Senhor sira

Ilustre Deputada no Deputadu sira

Foin ba dala uluk, tinan ruanulu hafoin Restaurasaun Independénsia, Timor-Leste sai husi grupu país sira ne’ebé konsidera frajil.

Iha edisaun ikus husi relatóriu Organizasaun ba Kooperasaun no Dezenvolvimentu Ekonómiku (OCDE) nian, ho títulu “Estados de Fragilidade 2020”, ne’ebé publika iha loron 17 fulan-setembru 2020, “Timor-Leste sai ona husi kuadru frajilidade nian iha edisaun 2020, tanba investimentu sustentadu durante tempu naruk iha mitigasaun konflitu, fortalesimentu instituisaun polítika no konstrusaun reziliénsia ekonómika”.

Kona-ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) sira nian, relatóriu ne’e defende katak “Timor-Leste iha hela dalan atu alkansa ODS 4 (Edukasaun), ODS 8 (Traballu dignu no kreximentu ekonómiku)”, ODS 16 (Pás, Justisa no Instituisaun Forte) no ODS 17 (Parseria sira) no katak progresu mós aumenta uitoan-uitoan iha ODS lima seluk”.

Notísia hirak ne’ebé ita simu husi rai-li’ur ne’e hatudu mai ita katak ita-nia esforsu no serbisu tomak la saugati de’it no permite ita atu haree ba futuru ho otimizmu no esperansa, katak tinan 2021 no tinan sira tuirmai sei favoravel liu ba ita-nia kreximentu no dezenvolvimentu.

Ha’u fiar katak, dala ida tan ita sei hakat liu difikuldade no dezafiu hirak ne’ebé konjuntura rejionál no internasionál impoin, maibé ida ne’e bele akontese de’it bainhira ita hotu iha unidade ba objetivu nasionál atu konkista dezenvolvimentu, hodi hasai ita-nia Povu husi moris-kiak no hodi kria oportunidade hirak ne’ebé ita-nia sidadaun sira merese atu hetan kondisaun hirak ne’ebé di’ak liu ba moris-di’ak no moris haksolok.

Ha’u aproveita biban ida-ne’e atu hafoun ita-nia apresu ba kontribuisaun folin boot ne’ebé mak ita-nia Parseiru Dezenvolvimentu fó ona ba país no tenik fila-fali ita-nia disponibilidade atu kontinua servisu ho hanoin atu haforte no hakle’an lasu amizade no kooperasaun ne’ebé kesi Timor-Leste ho país oin-oin iha komunidade internasionál no ho organizasaun internasionál sira ne’ebé tau forsa hamutuk ho ita iha promosaun ba bein komún.

Exelénsia,

Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál

Senhora no Senhor sira

Exelénsia sira,

Ilustre Deputada no Deputadu sira

Molok tama iha debate kona-ba Projetu Lei Orsamentu ne’ebé ohin hahú no tanba partikularidade husi aprezentasaun ida-ne’e, ha’u konsidera oportunu atu fó apelu ida ne’ebé forte ba sidadaun Timoroan hotu-hotu, atu ita firme nafatin kona-ba kestaun sira ne’ebé kesi ita, tanba kestaun sira-ne’e importante liu fali ita-nia diferensa sira. Ita-nia País presiza nia oan sira hotu, iha baze entendimentu ida forte no konsensu, tanba hamutuk ita forte liután. Períodu inserteza nian sira mai teri-netik no atrapalla de’it hakmatek no foku ba buat ne’ebé mak esensiál.

Ita-nia perkursu eróiku rezisténsia, tenasidade, persisténsia no esperansa nian, ne’e inkestionavel. Perkursu ne’ebé lori ita ba restaurasaun ita-nia independénsia nian no ba perkursu ne’ebé ita halo ona atu harii, neineik, maibé firme, husi baze sira ba Estadu Direitu Demokrátiku nian iha Timor-Leste, ho ekonomia ida-ne’ebé abilitada liután atu garante oportunidade hanesan ba sidadaun hotu, hodi realiza sira-nia projetu moris nian, ho kualidade liután.

Ho apelu ba uniaun ida-ne’e mós mak ha’u reafirma ami-nia empeñu atu kontinua nafatin ho serbisu Governu nian no ha’u husu dala ida tan apoiu ba aprovasaun husi Parlamentu Nasionál atu Estadu mobiliza reseita no hala’o despeza públika ho montante Usd$ millaun rihun 1.497, 1 (millaun rihun ida atus haat sianulu-resin-hitu no rihun atus ida), ne’ebé husi ne’e:

  • Usd$ 671,292,000.00 (millaun atus neen hitunulu-resin-ida no rihun atus rua sianulu-resin-rua) ne’ebé koresponde ba valor total ezekutadu entre fulan Janeiru ho loron 30 fulan Setembru tinan 2020;
  • Usd$ 117,100,000.00 (millaun atus ida sanulu-resin-hitu no rihun atus ida) ne’ebé koresponde ba valor total husi dotasaun orsamental temporaria ne’ebé prevee ba fulan Outubru iha ambitu rejime duodesimal; no
  • Usd$ 708,708,000.00 (millaun atus hitu resin-ualu no rihun atus hitu resin-ualu) ne’ebé koresponde ba valor total husi orsamentu previstu atu ezekuta entre fulan Novembru no fulan Dezembru tinan 2020.

Valor hirak ne’e apresenta ona tuir dokumentasaun jurídika no téknika ne’ebé maka submete tiha ona ba Parlamentu Nasionál, liuhusi Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu nian ba 2020.

No, ho liafuan hirak-ne’e, Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál, Governu konta, dala ida tan ho disponibilidade ne’ebé baibain Distintu Deputadu Nasaun nian sira iha, ba debate parlamentár kona-ba OJE 2020, ne’ebé oras ne’e hahú, no konta mós ho renovasaun husi imi-nia konfiansa ba governasaun no ba objetivu hirak ne’ebé ita hakarak alkansa, liuhusi aprovasaun ba Proposta lei ida-ne’e.

Hanesan baibain, Membru Governu Konstitusionál VIII nian hotu-hotu disponivel atu partisipa ativamente iha debate parlamentár ida-ne’e.

Sai nu’udar ita-nia devér atu serbisu ne’ebé, loron ba loron, Timoroan sira bele hetan moris ne’ebé di’ak liu no bele iha kondisaun atu harii no tuir nia projetu moris nian, liuhusi oportunidade hirak ne’ebé ekonomia sei kria ba beibeik, no mós, liuhusi sira-nia esforsu rasik, bainhira ita avansa iha prosesu dezenvolvimentu, katak, bainhira ita harii futuru ida ne’ebé ita hakarak ba ema hotu nia moris-di’ak.

Ita hakarak país ida, iha ne’ebé iha oportunidade ba ema hotu, país ne’ebé iha liberdade, país ne’ebé oferese eskolla oin-oin, iha ne’ebé sidadaun idak-idak bele harii ninia projetu moris nian ho haksolok.

Ha’u hakotu ha’u-nia diskursu ho agradesimentu dala ida tan ba atensaun jeneroza no interese husi Sua Exelénsia Senhor Prezidente Parlamentu Nasionál no husi Senhor Distintu Deputadu Nasaun nian sira, no ha’u dezeja ba imi hotu isin-di’ak no haksolok nafatin iha imi-nia vida pesoál no familiár.

Ba Timor-Leste ida-ne’ebé Riku, Forte no Seguru liu!

Ba nasaun ida-ne’ebé moderna, próspera no dezenvolvida liu!

Na’i Maromak haraik bensaun mai ita hotu!

Parlamentu Nasionál, Sesta 2 Outubru 2020.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor


Online Counter