Hafoin fulan 10, governu aprezenta hikas OJE 2020

DILI (TOP) – Hafoin fulan 10 governasaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak la’o ho osan rejime duodecimo ho montante milliaun $250, ikus mai hatama fali tan ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2020 nian ne’ebé sura de’it fulan atu remata ona.

Prosesu atu lori OJE 2020 ba Parlamentu Nasionál hahu kedas ona iha tinan kotuk nia rohan, tanba hafoin OJE ne’e tama iha PN, iha loron 3 Dezembru 2019 PM Taur rasik desidi retira tiha OJE ne’e hodi hadia fali, tanba montante OJE iha tempu ne’eba mak billaun $ 1.950. Hafoin hatun tiha montante OJE ne’e ba billaun $ 1.6, iha loron 13 Dezembru 2019 hatama fali ba PN, no tama ba inisiu tinan 2020 foin mak hahu debate, no ikus mai la liu iha PN iha loron Sesta 17 Janeiru 2020. Hahu husi Janeiru to’o ohin loron, governasaun PM Taur nian aguenta de’it ho osan duodecimo maske kontra hela konstituisaun RDTL.

Hafoin OJE 2020 la liu, ho konsiensia rasik iha loron Segunda 24 Fevereiru 2020, PM Taur hatama nia pedidu demisaun ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, no durante fulan nia laran Prezidente la foti desijaun hodi dehan de’it sei estuda, sei estuda hela de’it to’o “aproveita” pandemia Covid-19 hahu tama ona iha rai-laran maka husi ne’e kedas, PM Taur mós muda kedas nia hanoin hodi retira hikas nia pedidu demisaun iha loron Kuarta 8 Abril 2020 ho intensaun atu jere osan milliaun $ 250 luta kontra surtu Covid-19 iha rai-laran maske uma kain balun iha rai-laran to’o oras ne’e seidauk hetan osan.

Tuir Lei Orsamentu Jestaun no Finanseira (LOJF) artigu 31 númeru 1 alinea a) regula kada dotasaun duodecimal atu uza hodi halo kobre ba despeza ho periodu labele liu fulan ida, maibé faktudu hatudu governu foti ona osan duodecimal millaun $250 atu kobre despeza to’o fulan Outubru 2020. Alokasaun duodecimal masimu maka millaun $116 tuir LOJF, maibé tanba governu hakarak foti osan millaun $250 ne’ebé iha futuru sei halo susar ba governu atu responsabiliza.

Aleinde mosu mós tentasaun ida atu foti osan millaun $150 ho razaun atu luta kontra Covid-19, maibé lakonsege liu. Bankada maioria sira mantein aprova pedidu inisial millaun $250 husi governu hodi fahe millaun $100 ba Kaixa Tezouru ba duodecimo nian no fahe millaun $150 ba Covid-19.

Iha loron 19 Maiu 2020, Povu tomak Timor-Leste nian, reprezentante komunidade internasionál iha rai laran, no mundu tomak akompaña, oinsá violasaun Konstituisaun ne’ebé mosu iha Presidénsia da Repúblika da’et to’o iha Parlamentu Nasionál. Konstituisaun RDTL, artigu 86 (al.f), hateten katak, iha loron neen-nulu, bainhira laiha formasaun governu, ka, laiha aprovasaun orsamentu jerál estadu, Presidente bele disolve Parlamentu Nasionál, maibé iha loron 15 Setembru liuba, PR Lú Olo katak konstituisaun RDTL la dehan PR tenke demite governu bainhira OJE la passa ona iha PN.

Maske nune’e, OJE ho montante millaun rihun $14,497,100.00 pasa ona iha votasaun generalidade iha loron Sesta 2 Outubru 2020.

Tuir deskrisaun livru orsamental ne’e katak OJE ne’e sei fahe ba $671,292,000.00 (millaun atus neen hitunulu-resin-ida no rihun atus rua sianulu-resin-rua) koresponde ba valor total ezekutadu entre fulan-janeiru to'o loron 30 fulan-setembru tinan 2020. Osan hamutuk $117,100,000.00 (millaun atus ida sanulu-resin-hitu no rihun atus ida) koresponde ba fulan-otubru iha ámbitu rejime duodesimal, no $708,708,000.00 (millaun atus hitu resin-ualu no rihun atus hitu resin-ualu) koresponde ba previstu atu ezekuta entre fulan-nvembru no fulan-dezembru tinan 2020.

Kategoria husi OJE 2020 mak Saláriu no Vensimentu; millaun $206,700.00, Sasán no Servisu millaun $499,300.00, Transferénsia Públika; millaun $568,700.00, Kapitál Dezenvolvimentu millaun $213,400.00, no Kapitál Menor nian maka millaun $8,900.00. 

Iha diskursu abertura, PM Taur rekoñese katak, durante fulan 10 nia laran nu’udar tinan ida ho impase politika no dezastre natural inklui pandemia Covid-19.

“Fulan sanulu nian ikus ne’e ita koñese hanesan “tinan ida ho impase polítiku, dezastre naturál sira no krize ida ho naran COVID-19”. Maibé ha’u fiar katak ho orsamentu ida-ne’e no medida sira ne’ebé hala’o hela, ita sei remata tinan ne’e ho fiar metin katak tinan 2020 mós sei sai koñesidu hanesan Tinan Rezisténsia no Reziliénsia Povu Timor-Leste ninian,” hateten PM iha PN Sesta 2 Outubru 2020.

“Tinan Rezisténsia nian ne’ebé hahú kedas hafoin surtu dahuluk krize nian, ho Programa Estabilizasaun Ekonómika no Sosiál ida-ne’ebé ambisiozu, ho Pakote Estímulu Ekonómiku ida, ne’ebé kompostu husi medida konkreta hamutuk sanulu resin atu hamenus efeitu oioin husi krize ida-ne’e, ne’ebé mosu iha nasaun ne’e,” nia afirma.

PM Taur hatutan, medida sira ne’ebé fó tulun ema sira no uma kain timoroan sira 298,000 (rihun atus-rua-sia-nulu-resin-ualu) resin ho subsídiu diretu, hodi injeta fonte rendimentu nian ida ne’ebé krusiál atu hamenus hamlaha no moris-kiak, iha momentu ida-ne’ebé akontese suspensaun ba atividade ekonómika sira, lakon rendimentu sira no mós dezempregu sira sa’e.

Medida sira-ne’ebé fó tulun hodi sosa ai-moruk, ekipamentu saúde nian, rezerva estratéjika foos nian, ne’ebé asegura ligasaun ho ita-nia parseiru internasionál no sira ne’ebé fó tulun ba ita-nia empreza no inisiativa privada, ho suspensaun taxa, impostu ka renda sira.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter