Kampu serbisu 60.000 “naben” tiha iha PM Taur nia ukun

DILI (TOP) — Programa ida governu atual ne’ebé pormulga husi eis Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo iha tinan 2018 mak tinan-tinan governu sei loke kampu serbisu foun hamutuk 60.000 ba sidadaun sira iha rai-laran, liliu ba joven sira, maibé realidade balun hatudu programa kriasaun kampu serbisu foun ne’e atu “naben” de’it ona hanesan lilin iha Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nia ukun, tanba oras ne’e joven rihun ba rihun mak tenke nadodon “halai” ba buka serbisu iha rai-liur.

Governante sira define no defende aan haruka joven produtivu sira ba serbisu iha rai-liur ho intensaun atu kontribui ba taxa domestika, maibé iha parte ida rai-ki’ik ne’e sei lakon joven produtivu sira ne’ebé tuir loloos governu mak tenke jere ho didi’ak liu husi loke kampu serbisu foun barak iha rai-laran atu nune’e sira bele explora sira nia produtividade iha rai-laran hodi bele responde ba sirkulasaun atividade ekonomia ho skalaun ki’ik da’et to’o iha baze.

Se governu mak loke kampu serbisu foun barak iha rai-laran, klaru katak, sei laiha ema barak mak atu halai ba buka serbisu baibain iha rai-liur basa iha rai-laran ne’e serbisu barak hela, maibé tanba serbisu hotu durante ne’e la iha ne’e mak obriga joven sira tenke ba buka serbisu iha rai-liur hodi bele hadia sira nia moris rasik, no hadia mós sira nia familia.

Kona-ba kestaun ne’e, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak rekoñese ona katak, governasaun ne’ebé nia lidera durante ne’e ho lema “Timor Tenke ba Oin” laiha kapasidade hodi loke kampu serbisu ba nia sidadaun sira maske desde tinan 2018 to’o ohin loron governu hasai povu nia osan lubuk ida husi osan mina-rai, nia rezultadu deskonfia lakon le’et ka hare atu naben de’it hanesan lilin.

Ho situasaun ne’e, Vise Reitór III Universidade Díli (UNDIL), Hugo Lourenço da Costa konsidera governasaun atual ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak halo de’it promesa falsu ba sidadaun sira, tanba nia mandatu besik atu remata ona mós lakonsege rezolve problema kampu serbisu menus iha Timor-Leste, a’at liutan sasan nesesidade báziku nia folin sa’e to’o kesi kakorok mós governu dehan ne’e normal hela.

Vise Reitór III Universidade Díli (UNDIL), Hugo Lourenço da Costa hateten lia hirak ne’e ba The Oe-Kusi Post (TOP), iha nia kna’ar fatin Universidade Díli, Kintál Boot, Díli, Kinta 09 Juñu 2022. Foto TOP/Marcelino Bata.

“Ita nia governu falla loke kampu serbisu ne’ebé governu rasik mak promete iha kedas tinan 2018 katak, sei produz kampu serbisu, maibé agora oitavu governu atu hotu tan ona mós la akontese fó solusaun ba promesa sira ne’e,” Hugo Lourenço da Costa informa ba The Oe-Kusi Post (TOP) iha Universidade Díli, Kintál Boot, Díli, Kinta 09 Juñu 2022. 

Observador politíka ne’e esplika, dahuluk direitu ekonomia sai prioridade ba povu iha Timor-Leste.

“Ha’u hateten ita nia joven sira lakon ona esperansa, lakon sira nia fiar, joven sira dezorientadu tanba krize konfiansa. Ita nia governu nia imajen monu, joven sei la obedese, sei hamosu krize dezintegrasaun intermu ita la solidu liu-liu ita nia lider nasionál sira hakarak atu ukun de’it maibé la hatene oinsa atu responde ba nesesidade povu nian,” nia afirma.

Hugo preokupa, tanba sá mak estranjeiru bele mai buka moris iha Timor-Leste di’ak hela, kontente no livre. Tanba sá mak joven timoraon rasik buka serbisu iha nia rai la iha fali. Juventude tenke halai ba iha nasaun seluk hodi buka serbisu, governu nia moral ne’e iha ne’ebé?

“Juventude lakon esperansa ba nia rain rasik, governu ida ne’e hatudu indikador ida katak direitu ekonomia ne’e prioridade governu tenke hatene katak programa prioridade ba joven mak saida tanba joven nian iha buat rua de’it hakarak serbisu no eskola.”

Nia argumenta, problema kampu traballu ne’e sai problema nasionál governu tenke hare labele utilize joven sira ba interese politika de’it ba iha kampaña haruka sira depois ukun tiha promesa falsu.

“Governu sai hanesan pilatos hodi fase liman ka nega tiha buat hotu ita abandona tan ita nia joven sira, situasaun ne’e la’os foun iha tinan hira liubá ita hare fenomena mosu iha palasiu governu nia oin. Ita hare joven barak forma iha embaixada Portugál husi dadersan to’o loraik ne’e hodi trata sira nia dukumentu sira.”

Akademista UNDIL ne’e hatutan, problema ida ne’e reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasionál haksesuk malu de’it ba poder to’o meza Parlamentu Nasionál baku rahun maibé embaixada portugál mak fasilita fali joventude sira ba serbisu iha nasaun Englatera.

“Ita reprezenta povu más embaixada ida mak fasilita fali kampu de traballu ba ita nia joven sira hau hanoin ida ne’e sai problema ha’u hanoin asuntu ne’e sai refreksaun nasionál ba politika na’in sira atu hare ida ne’e hamonu imajen governu no nasaun.”

Nia hatutan,  joven maioria hanoin katak independensia prezente ba sira nia moris maibé independensia laos atu dignifika ema nia moris tanba lider sira laiha kapasidade atu sai jestor ida di’ak atu dignifika nia povu ida ne’e.

“Ita labele haruka ita nia joven ba serbisu iha nasaun seluk ne’e, sai fali ita nia objetivu ne’e labele tanbasá tenke serbisu iha nasaun seluk,” nia husu.

Nia dehan, governu Timor-Leste la loke kampu traballu juventude labele sai hotu funsionáriu maibé tenke bolu investimentu mai investe iha Timor-Leste hodi loke kampu traballu ba juventude sira.

“Ha’u fó ezemplu de’it ita nia reprezentante povu sira iha Parlamentu Nasionál ko’alia ba programa nasionál atu dada kadoras mai Timor Leste. Agora deputadu sira iha Parlamentu Nasionál balun vota kontra tiha. Ida ne’e mak ita bele dehan katak ita atu loke investimentu ba ita nia rain hodi loke serbisu ba ita nia joven sira, labele tanba ita iha tendensiu egoismu politika.”

Iha tinan 2018 governu iha planu atu loke (halo) kampu serbisu foun hamutuk 60,000 kada tinan no Planu Rekoperasaun Ekonómiku nia objetivu mak atu kria serbisu sira ne’ebé dignu, maibé dezempregu sei nafatin aumenta, no COVID-19 kauza ona ema barak lakon sira-nia serbisu.

Iha estimasaun atuál persentajen dezempregu 11.9% maibé entre foinsa’e sira ida ne’e aas liu. Rezultadu peskiza husi UNDP deskobre katak 21.1% husi ema idade 25-29 laiha serbisu (UNDP Marsu 2021) no Universidade Monash halo estimasaun katak persentajen dezempregu ba joven sira enjerál 30% no ema ida husi ema nain tolu ne’ebé buka serbisu la hetan serbisu.

Númeru Joven sira atinji 70% husi total populasaun ne’ebé iha, no kada tinan barak mak atinji idade serbisu nian. Númeru joven ne’ebé aumenta bebeik ne’e ejiji atensaun husi lejisladór (ema sira ne’ebé kria polítika) no lider sira. Foinsa’e sira ne’e rasik merese ba futuru ida ne’ebé inklui serbisu dignu no salariu mínimu.

Buka solusaun ba problema ida ne’e hanesan dezafiu polítika sosiál no ekonómiku ida ne’ebé kompleksu no urjenti. Ida ne’e presiza Timor-Leste nia hanoin ne’ebé diak liu atu dezenvolve solusaun sira, foinsa’e sira atu uza sira-nia lian, no sira ne’ebé iha poder atu serbisu hamutuk hodi foti asaun konkretu atu kria serbisu.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter