PR Horta hato’o palestra iha ERIA School of Government Leadership ba dala 4 iha Jakarta

JAKARTA (TOP) - Prezidente Repúblika no Laueradu Nobel ba Paz 1996, José Ramos-Horta hato’o palestra ba dala ha’at (4) ona iha ERIA School of Government Leadership ka eskola lideransa governu (ERIA) iha Jakarta, Indonézia.

Economic Research Institute of ASEAN and East Asia ka Institutu Peskiza Ekonómika ASEAN no Ázia Leste (ERIA) mak organizasaun internasionál ida ne'ebé nia sede iha Jakarta, Indonézia. Ida-ne'e estabelese husi líder sira husi nasaun 16 iha Simeira Ázia Orientál ba dala 3 iha tinan 2007 hodi apoia integrasaun ekonómika rejionál, hamenus lakuna sira iha dezenvolvimentu, no promove kreximentu ekonómiku sustentável iha ASEAN no Ázia Leste. 

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta fó palestra iha ERIA School of Government Leadership iha Senayan, Jakarta-Indonézia iha loron Tersa, 02 Juñu 2026.

Sudeste Aziátiku nia paizajen governasaun nian hetan ona transformasaun sira ne'ebé maka'as iha dékada balun ikus ne'e, ne'ebé mak forma husi tranzisaun polítika kompleksu sira, integrasaun ekonómika, no dinámika rejionál sira ne'ebé mak evolui. ERIA School of Government Leadership nian iha nafatin kompromisu atu haburas diskusaun sira iha nivel aas kona-ba governasaun, lideransa, no diplomasia iha Sudeste Aziátiku.

Liuhusi nia programa formasaun ezekutivu nian, diálogu lideransa nian, no inisiativa sira memória institusionál nian, ERIA School of Government Leadership nian fornese plataforma ida ba lideransa pensamentu no dezenvolvimentu polítika nian.

Série Palestra ERIA School of Government Leadership serve hanesan plataforma prinsipál ba líder distintu sira atu fahe hanoin, esperiénsia, no perspetiva sira kona-ba governasaun, lideransa, no kooperasaun rejionál.

Série ne'e inaugura husi Susilo Bambang Yudhoyono, Prezidente Indonézia ba dala neen, ho objetivu atu prezerva memória institusionál ASEAN nian no haburas aprendizajen rejionál liuhusi envolvimentu ho líder pensamentu sira ne'ebé estimadu.

Tuir vizaun ida-ne'e, ERIA School of Government Leadership sente onradu atu simu José Ramos-Horta, Prezidente Timor-Leste ba dala haat no ba dala hitu, ba distintu Palestra Lideransa iha loron 2 fulan Juñu tinan 2026.

Palestra Prezidente Horta nian ne’e foka liu ba “Lideransa iha Tempu Perigozu: Direitus Umanus, Harii Nasaun, no Diplomasia Rejionál.”

The Oe-Kusi Post (TOP) observa Prezidente Horta ninia palestra iha ERIA School of Government Leadership ne’e la’o kuaje oras lima (5) nia laran ne’ebé partisipa husi eis Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia nian hanesan Marti Natalegawa, Hassan Wirajuda, Dino Patti Djalal, Dekanu/Diretór Jerál ERIA Eskola Lideransa Governu, Nobuhiro Aizawa, Ekonomista Indonézia, Romora Edward Sitorus inklui diplomata sira ne’ebé akreditadu iha Indonézia mós partisipa hotu.

Palestra abertura nian husi Dekanu no Diretór Jerál ERIA School of Government Leadership, Nobuhiro Aizawa, fó benvindu ba Prezidente Ramos-Horta no destaka importánsia atu aprende diretamente husi líder sira ne'ebé mak navega ona tranzisaun polítika no istóriku boot sira.

Nobuhiro Aizawa. Foto TOP/Raimundos Oki.

“Timor-Leste fó modelu ida ne’ebé kle’an kona-ba dame no rekonsiliasaun. Ida-ne'e hanesan lembransa ida kona-ba saida mak lideransa bele halo, iha ne'ebé istória adversáriu bele transforma ba futuru kolaborativu ida,” hateten Aizawa iha ninia palestra abertura iha sede ERIA School of Government Leadership iha Senayan, Jakarta, Indonézia iha loron Tersa, 02 Juñu 2026.

Nia hatutan, tranzisaun ida-ne'e, ne'ebé define husi transformasaun ida ne'ebé hanoin didi'ak husi rekonsiliasaun ba amizade ativu, mak fatuk-inan husi estabilidade rejionál ne'ebé ema hotu goza ohin loron.

“La ho rekonsiliasaun no amizade entre Timor-Leste ho Indonézia, ita sei la hetan Sudeste Aziátiku ne’ebé ohin loron ita goza. Modelu ida-ne'e duni mak informa ita-nia perspetiva optimista kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN no ninia integrasaun ne'ebé buras iha rejiaun laran,” Aizawa afirma.

Aizawa mós subliña importánsia atu prezerva esperiénsia lideransa nian ba jerasaun sira iha futuru.

“Iha ERIA School of Government Leadership, ami fiar katak fahe esperiénsia sira ne'ebé folin boot ne'e esensiál atu haburas jerasaun lider sira iha futuru no restaura konfiansa institusionál iha rejiaun. Esperiénsia lideransa nian ne'ebé di'ak liu iha Sudeste Aziátiku dala barak la hetan apresiasaun no ladún estuda. Prezidente Ramos-Horta nia viajen lideransa oferese lisaun esepsionál sira ba ema sira ne'ebé halo polítika, pratikante sira, no matenek-na'in sira,” nia hatutan.

Nune’e mós Prezidente ERIA School of Government Leadership, Tetsuya Watanabe, nian, subliña importánsia atu aprende husi líder sira ne'ebé mak forma ona rejiaun nia istória modernu.

Tetsuya Watanabe. Foto TOP/Raimundos Oki.

“Líder sira iha futuru tenke aprende la'ós de'it husi livru sira, dokumentu polítika sira, no sala-de-aula sira, maibé mós husi sira ne'ebé mak esperiénsia ona ho sira nia istória rasik,” esplika Prezidente Watanabe.

“Prezidente Ramos-Horta nia kompromisu durante nia moris tomak ba dame, diplomasia, no kooperasaun rejionál oferese lisaun sira ne'ebé iha valór ne'ebé mak relevante tebes ohin loron. Iha tempu ida ne'ebé mak inserteza globál aumenta, nia esperiénsia sira fó hanoin mai ita kona-ba importánsia husi diálogu, harii konfiansa, rekonsiliasaun, no kooperasaun internasionál”.

Durante palestra ne’e, Prezidente Ramos-Horta reflete kona-ba Timor-Leste nia viajen naruk husi konflitu to’o ukun rasik-an no nia esforsu atu harii dame ne’ebé dura ho nia viziñu sira. Hodi foti husi dékada sira husi envolvimentu diplomátiku, nia subliña katak rekonsiliasaun presiza aten-barani polítiku, pasiénsia, no vontade atu haree liu fali lamentasaun sira pasadu nian.

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Credit: Media PR.

‘Estabilidade rejionál loloos la'ós de'it auzénsia husi ostilidade, maibé rezultadu husi esforsu deliberadu, inkluzivu sira hodi transforma adversáriu istóriku sira ba parseiru sustentável sira,' nia hatete.

Reflete kona-ba relasaun sira entre Timor-Leste no Indonézia, Prezidente Ramos-Horta destaka rekonsiliasaun nu’udar realizasaun ida ne’ebé signifikativu liu iha rejiaun ne’e kona-ba harii dame.

Nia hanoin hikas kontribuisaun sira husi líder Indonézia sira, inklui B.J. Habibie, Abdurrahman Wahid, no Megawati Soekarnoputri, durante Timor-Leste nia tranzisaun ba independénsia no subliña katak amizade no kooperasaun ikusmai sai forte liu duké konflitu.

“Nunka dala ida iha ami-nia luta mak ema sivíl Indonézia ida sai alvu,” nia dehan, hodi subliña katak maski durante períodu konflitu, Timor-Leste nia lideransa buka atu prezerva fundasaun sira ba rekonsiliasaun iha futuru.

Prezidente Ramos-Horta nota katak espíritu rekonsiliasaun nian habelar liu akordu polítiku sira no reflete iha relasaun entre povu sira hosi nasaun rua ne'e.

“Laiha Timor-oan ida mak sente diskriminasaun,” nia dehan, hodi hanoin hikas apoiu no aseitasaun ne’ebé Timor-oan barak hetan iha Indonézia durante no hafoin períodu tranzisaun.

Prezidente Horta mós diskute kona-ba importánsia husi rekonsiliasaun nasionál, hodi argumenta katak pás sustentável labele hetan liuhusi vingansa ka divizaun. Envezde, sosiedade sira tenke hetan dalan sira atu rekoñese pasadu enkuantu kria oportunidade sira atu avansa hamutuk.

Aleinde Timor-Leste nia esperiénsia rasik, Prezidente Ramos-Horta ko’alia kona-ba konflitu sira ne’ebé la’o daudaun iha Myanmar no Médiu Oriente.

Prezidente Horta repete nia fiar ne'ebé nia kaer kleur ona katak diálogu no envolvimentu diplomátiku ne'ebé sustentavel nafatin esensiál atu rezolve konflitu sira ne'ebé difisil liu, enkuantu fó avizu hasoru aprosimasaun sira ne'ebé fó prioridade ba konfrontu duké rekonsiliasaun.

Haree ba oin ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, Prezidente Ramos-Horta espresa konfiansa katak nasaun ne’e bele kontribui nia esperiénsia rasik iha rekonsiliasaun, diálogu, no harii dame ba komunidade rejionál.

“ASEAN hatudu ona katak nasaun sira ho istória, kultura, no sistema polítiku oioin bele serbisu hamutuk hodi buka objetivu komún sira. Timor-Leste iha esperansa atu kontribui nia esperiénsia rasik iha rekonsiliasaun no harii nasaun wainhira ita aprofunda ita-nia envolvimentu ho rejiaun ne’e”.

Eventu ne'e partisipa hosi diplomata sira, ofisiál governu nian, akadémiku sira, no peritu polítika sira, hodi reafirma ERIA School of Government Leadership nia kompromisu atu kuda líder sira iha futuru no avansa diálogu kona-ba dame, governasaun, no kooperasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku tomak.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

#Saude

Artigu seluk

DILI (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé akompaña husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku,...

#OeKusi #RAEOA

Artigu seluk

#Politika

Artigu seluk

Mundu

Artigu seluk
Online Counter