INFPM konfirma ai-moruk kontentor 3 hatama husi Sali-Magu

DILI (TOP) – Institutu Nasionál Farmásia no Produtu médiku (INFPM) rejeita total informasaun kona-ba ai-moruk kontentor tolu ne'ebé oras ne’e sirkula iha públiku katak, sosa husi institutu ne’e rasik, ne’e laloos. Loloos mak ai-moruk kontentor tolu ne’e sosa duni husi kompañia Sali-Magu.

Tanba ne’e, Diretór Ezekutivu INFPM Brigidio Dias Simão de Deus husu ba media sira atu públika notisia bazeia ba faktu ho nune'e labele hamosu konfuzaun iha públiku nia le’et.

"Por ezemplo horseik,ohin ita hare notisia balun laiha balansu, notisia balun dehan ai-moruk la’os Sali-Magu mak hola maibé, Estado mak hola. Kuandu iha dadus kompletu ami bele fó dadus hotu, nia regras ne’e oinsa, kolega sira tenki komprende uluk mak fó sai ba públiku," esplika Diretór ezekutivu INFPM Brigidio de Deús liu husi konferensia ba imprensa, Sesta, 09 fevereiru 2023.

Doutor Brigidio husu ba media sira atu fó sai informasaun ruma ba públiku, tenki iha konfirmasaun ba parte relevante sira hanesan nain ba informasaun atu labele hamosu  dúvida ba públiku.

Doutor espesialista ne’e, klarifika ho notisia ne’ebé laloos bele hamosu imajen ne’ebé la di’ak, tanba bele fó impaktu la diak ba parte seluk.

Diretór ezekutivu INFPM Brigidio de Deús./Net.

“Ita hotu iha responsavel moral halo kna’ar, ami governu tau ami iha ne’e para hala’o funsaun responde ba nesesidade povu nian, kolega media sira mós hato’o lia-loos ba públiku. Labele halo ita iha dezentendimentu nia laran, karik informasaun ruma atu hasai presija klarifika ho didi’ak hodi nune bele fó notisia ne’ebé di’ak ba ita nia povu, labele husik povu iha duvidas nia laran," doutor Brigidio sujere.

Liga ho informasaun hanesan kona-ba ai-moruk kontentor 3 ne’ebé hateten katak, la rezista iha sistema alfandêga, Diretór Aprovizionamentu INFPM Mariano da Silva Marquez dehan, tuir prosesu tenderizasaun ne’ebé mak halo, bele INFPM, HNGV ka laboratoriu nasional úniku INFPM mak rezista iha sistema Ministeriu Saúde ne'e mak sistema asykuda.

Nia esplika, Consignee mak hanesan INFPM ne’ebé fó autorizasaun ba kompañia ne’ebé manan projetu, Notify Party ne'e notifika ba kompañia ne’ebé manan no hatama ai-moruk mai, ne'e la’os ba Sali-Magu de’it maibé, ba mós kompañia internasional sira seluk ne'ebé uluk mana tender mós.

Nia dehan, kona-ba selu taxa la’os INFPM mak selu maibé, Sali-Magu mak selu, maske naran mosu iha sistema INFPM nian maibé, Sali Magu mak selu tanba, bazeia ba regra INFPM nian, no kompañia mós haruka ona karta kona-ba selu taxa ne'e ba iha ekipa clereance iha INFPM.

"Regra sira ne'e la’os foin agora mak iha maibé, antes ne'e INFPM mós aplika ona, tanba ne'e INFPM mós iha departamentu ida kona-ba dez-alfandegamentu ne'ebé serbisu hare ba sasan saida de’it mak tama mai Ministériu Saúde ka sosa husi INFPM tenki prienxe rekezitu sira ne’ebé iha bazeia ba lei," Diretor Mariano Marquez esplika.

Nia esplika, prosesu tenderizasaun ai-moruk la hanesan ho tenderizasaun seluk, ema ne'e rejista sistema asycuda la hanesan kualquer kompañia rejista asycuda. Ministé Saúde mak loke tenderizasaun no iha Timor iha Ministériu Saúde sistema asycuda ne'e só iha INFPM de’it. Atu Ministériu Saúde mak loke tenderizasaun kuandu relasiona ho ai-moruk tenki liu husi INFPM.

Ekipa integradu ne'e mós haktuir bazeia ba relatoriu husi kompañia hateten katak, ai-moruk sira ne'e sei to'o iha iha 25 to'o 27 janeiru maibé, tanba razaun problema klima halo kompañia ne’ebé mak toma-konta transporte fó surat hodi informa kona-ba dezafiu sira ne’ebé iha katak, ró labele to’o tuir data ne’ebé iha maibe, foin to’o horseik.

“Total ai-moruk iha kontentor tolu ne’e hamutuk item 9, ho nune'e bainhira ita rezista ba sistema nia bele mós reduz stock-out. Loos duni, kompañia ne’ebé mak manan projetu husi Ministériu Saúde bainhira atu distribui sasan mai tenki uja naran INFPM, atu bele fasilitia cleareance iha portu no alfandega, ne'e prosesu normal ne’ebé la’o durante ne'e. Ne'e laos buat foun,” nia esplika.

Tuir nia katak, prosesu loke tenderizasaun kona-ba sosa ai-moruk ne’e nakloke ba públiku, depois bainhira kompañia ida mak manan, no to’o hatama sasan mai con six ne'e hakerek INFPM nian, maibé kona-ba taxa no seluk tan ne'e kompañia mak responsabiliza.

Iha ema balun tau kestaun tanba ladun iha entendimentu natoon kona-ba dokumentu Bill of Leading ne’ebé deskreve; Consignee: Institutu Nasional de Farmacia e Produtu Medikus (INFPM). Notify Party: Sali-Magu Unipessoal Lda.

Nia esplika, tuir prosesu administrativu iha atividade esportasaun no importasaun nian, liu-liu husi prosesu hatama sasan (importasaun) husi aviaun, no ró tenke hasai dokumentu Bill of Leading. Nune’e, iha prosesu hatama ai-moruk kontentór tolu (3) ho medida 40 feed ne’e Bill of Leading haruka husi ró hodi notifika bainhira sasan refere (ai-moruk) to’o ona iha fatin. Nune’e, parte ne’ebé hanesan sasan ka ai-moruk kontentór tolu (3) ne’e nia na’in mak INFPM (Consignee), no notifika iha dokumentu Bill of Leading ne’e kona-ba Notify Party mak Sali-Magu Unipesoal, Lda nu’udar komprador ai-moruk hodi responsabiliza prepara prosesu iha Autoridade Aduaneira (Alfándega), no selu mós ró ne’ebé transporta ai-moruk, no selu mós iha Portu Baía Tibar.

Nia esplika liu-tan katak, iha kestaun hatama ai-moruk atu bele fasilita burokrasia tanba, ai-moruk ne’e governu nian ka INFPM nian para sasan bele tama lalais hodi halo atendimentu emerjénsia, mak prosesu administrativu hotu INFPM mak responsabiliza hanesan prátika ne’ebé SAMES ka INFPM halo beibeik ona iha prosesu hatama ai-moruk mai Timor-Leste, no Sali-Magu bá selu taxa iha alfándega, selu ró ne’ebé transporta ai-moruk, selu portu, selu mós kareta kontentór ne’ebé fasilita tula ai-moruk iha kontentór tolu nia laran ne’e ba edifísiu ka armazen INFPM iha Kampu Alor, Dili, inklui selu nesesidade seluk ne’ebé iha relasaun ho hatama ai-moruk mai Timor-Leste liu-husi Portu Baía Tibar.

Projetu sosa produtu medikamenti no farmaseutika ne’e hetan vistu husi Tribunál das Kontas. Ne’e signifika, prosesu ne’e kumpre rekezitu adjudikasaun direta ho karater emerjensia.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter