Simeira Defeza ba dala 23 iha Hotel Shangri-La foku liu ba pontu 5

SINGAPURA (TOP) - Simeira Defeza ne’ebé koñesidu ho naran Diálogu Shangri-La (Shangri-La Dialogue) sempre hala’o tinan-tinan iha Hotel Shangri-La iha Singapura, no diálogu tinan ida ne'e kuaje maioria foka liu ba assuntu importante lima.

Diálogu Shangri-La tinan ida ne’e tama ba dala 23 ona.

Saida mak Diálogu Shangri-La ka Simeira Seguransa Ázia IISS?

Simeira Seguransa Ázia IISS: Diálogu Shangri-La (SLD) mak konferénsia seguransa inter-governamentál "Track One" ne'ebé hala'o tinan-tinan iha Singapura husi Institutu Internasionál ba Estudu Estratéjiku (IISS). Diálogu ne'e baibain hetan partisipasaun husi Ministru Defeza sira, Xefe Permanente sira husi Ministériu sira no Xefe Militár sira husi maioria Estadu sira iha Ázia-Pasífiku nian. Fórum nia naran mai hosi Otél Shangri-La iha Singapura, iha ne'ebé mak hala'o dezde tinan 2002.

Objetivu husi simeira ne’e serve atu kuda-metin sentidu komunidade entre polítiku sira ne’ebé importante liu iha komunidade defeza no seguransa iha rejiaun ne’e. Delegasaun governu nian halo ona buat di'ak liu husi enkontru ne'e hodi hala'o enkontru bilaterál sira ho delegasaun sira seluk iha marjen konferénsia nian. Enkuantu liuliu enkontru inter-governamentál ida, simeira ne'e mós partisipa husi lejisladór sira, peritu akadémiku sira, jornalista distintu sira no delegadu emprezariál sira.

Foto TOP/Raimundos Oki.

Iha tinan hirak nia laran, Diálogu Shangri-La sai hanesan fórum independente ida ne'ebé importante liu ba troka hanoin sira husi ema sira ne'ebé foti desizaun kona-ba polítika seguransa internasionál. Aleinde nasaun uma-na'in, nasaun sira ne'ebé partisipa ona iha diálogu inklui ona Timor-Leste, Austrália, Brunei, Kamboja, Kanadá, Xile, Xina, Fransa, Alemaña, Índia, Indonézia, Japaun, Koreia-Súl, Laos, Malázia, Mongólia, Myanmar, Nova Zelándia, Pakistaun, Filipina, Rúsia, Sri Lanka, Suésia, Suisa, Tailándia, Ukránia, Reinu Unidu no Estadus Unidus Amerika.

Historikamente, Timor-Leste rasik partisipa iha Diálogu Shangri-La ne’e ba dala 4 ona desde tinan 2023. Tinan ida ne’e, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta mak partisipa no sai nu’udar oradór ida mós.

Diálogu Shangri-La ba dala 23 ne’ebé hala’o desde loron 29-31 Maiu 2026 foka maka’as ba pontu lima ne’ebé importante liu kona-ba situasaun seguransa iha rejiaun Ázia Pasífiku no iha mundu tomak.

Pontu lima ne’e mak hanesan;

  1. EUA nia papel iha rejiaun iha funu Iraun nia le’et
  2. Relasaun EUA - Xina
  3. Kestaun Taiwan
  4. Mudansa boot iha defeza Japóneza nian
  5. Seguransa marítima no liberdade navegasaun

Simeira seguransa Ázia, ne'ebé organiza iha Singapura, loke hasoru tensaun jeopolítika sira aumenta no pergunta sira kona-ba prioridade Estadus Unidus Amerika (EUA) nian iha rejiaun ne’e. Simeira ne’e partisipa husi Komandante Militár sira no peritu seguransa nian husi mundu tomak halibur-hamutuk iha Hotel Shangri-La iha Singapura.

Hala'o iha kontestu tensaun jeopolítika ne'ebé maka'as, enkontru anuál ne'e akontese iha konflitu sira iha Médiu Oriente no Europa, no mós pergunta sira kona-ba kompromisu Estadus Unidus nian ba tempu naruk iha Indo-Pasífiku. Prioridade estratéjiku sira Washington nian, hamutuk ho modernizasaun militár lalais Xina nian no asertividade ne'ebé aumenta iha rejiaun, hein mós atu domina diskusaun sira iha fórum loron tolu nian.

Simeira ne’e halibur reprezentante sira husi nasaun 44, inklui delegadu nivel ministeriál 54 no xefe forsa defeza liu 42 no ofisiál superiór defeza nian husi Ázia-Pasífiku no Europa.

Líder vietnamita Tô Lâm loke simeira ho diskursu prinsipál iha loron-Sesta Kalan, enkuantu Sekretáriu Defeza Norte-Amerikanu, Pete Hegseth sa'e ba palku iha loron Sábadu iha momentu ida ne'ebé mak ema tau matan liu iha simeira ne’e.

  1. EUA nia papel iha rejiaun iha funu Iraun nia le’et

Hegseth hein atu deskreve estratéjia Indo-Pasífiku Washington nian iha nia diskursu iha loron-sábadu liuba, bainhira administrasaun Trump navega krize sira ne'ebé mak sobrepoin iha Médiu Oriente no tensaun sira ne'ebé mak la'o hela iha Europa.

Aliadu rejionál sira sei tau matan ba garantia katak EUA nafatin iha kompromisu ho Indo-Pasífiku, iha preokupasaun sira nia le’et katak Washington bele sai estresadu liu ka distraídu ba beibeik.

"Probavelmente sei iha ansiedade balun ne'ebé kontinua kona-ba impreviztabilidade no volatilidade hosi polítika EUA nian, no konsekuénsia sira ba estabilidade", hatete husi Ja Ian Chong, Sientista Polítiku ida husi Universidade Nasionál Singapura nian.

Ja Ian Chong./Net.

Funu Iraun nian halo ekonomia globál sai dezordenadu, hodi hasa'e folin mina-rai no hamosu presaun inflasionista sira iha ekonomia sira ne'ebé dependente ba importasaun iha Ázia.

"Asuntu ne'ebé urjente liu ba Ázia mak konflitu EUA-Israel-Iraun no nia efeitu sira iha fornesimentu enerjia nian", sientista politiku ne’e hatutan.

Preokupasaun hanesan mós hato’o husi Meia Nouwens husi Institutu Internasionál ba Estudu Estratéjiku katak, dezenvolvimentu sira seguransa nian agora afeta diretamente fluxu enerjétiku sira no estabilidade ekonómiku iha Ázia.

Meia Nouwens./Net.

"Seguransa ... iha impaktu diretu ba seguransa enerjétika, fluxu enerjia ba parte ida-ne'e mundu nian, ne'ebé fó impaktu ba ekonomia no kreximentu,” esplika Nouwens.

"Ha'u imajina katak nasaun barak sei husu pergunta sira kona-ba ida-ne'e iha Diálogu Shangri-La, pergunta sira kona-ba kompromisu sira ba parte mundu ida-ne'e nian mós".

Maski iha preokupasaun hirak ne’e, Nouwen hein katak, kompromisu EUA nian ba Indo-Pasífiku sei metin nafatin no ida-ne'e sei sai hanesan mensajen xave ne'ebé mak EUA hakarak haruka.

  1. Relasaun EUA - Xina

Relasaun entre EUA-Xina nian sei, hanesan iha tinan hirak liubá, sai topiku boot durante simeira defeza nian iha Shangri-La, Singapura.

Iha edisaun tinan kotuk, husi Diálogu Shangri-La, Hegseth fó avizu kona-ba "ameasa" Xina nian ne'ebé besik, hodi hetan represaun maka'as ida husi Pekin, ne'ebé akuza nia "defama" Xina.

Foin lalais ne'e, durante Prezidente EUA Donald Trump nia vizita ba Xina, parte rua hatudu otimizmu ne'ebé kuidadu, ho Trump destaka "akordu komersiál fantástiku sira" no Prezidente Xinés Xi Jinping deskreve viajen ne'e hanesan "vizita marku" ne'ebé ajuda estabelese "estabilidade estratéjiku konstrutivu".

Bonnie S. Glaser./Net.

"Iha sekuénsia husi simeira, ha'u deskonfia katak nia sei hakat ho kuidadu ba Xina," katak Analista Polítika Esterna Amerikana ida ne'ebé agora daudaun serbisu nu'udar Diretora Jerente ba Programa Indo-Pasífiku iha Fundu Marshall Alemaña Estadus Unidus, Bonnie S. Glaser.

Notavelmente, Ministru Defeza Xinés Dong Jun tinan ida ne’e la partisipa iha Diálogu Shangri-La ba dala 23 la tuir simeira ba tinan daruak tuituir malu. Tinan ida ne’e Xina haruka de’it nia delegasaun ida husi Universidade Defeza Nasionál Ezérsitu Libertasaun Populár Xinan nian. Delegasaun nivel kraik lidera hosi Majór-Jenerál universidade nian mak Meng Xiangqing.

Maski nune'e, diskusaun sira hein nafatin atu foka ba oinsá estadu ki'ik sira jere rivalidade entre EUA-Xina, no mós pontu inflamasaun marítima sira iha Tasi Súl Xina nian no Estreitu Malaka nian.

  1. Kestaun Taiwan

Taiwan hein atu sai nafatin pontu sentrál preokupasaun nian iha diálogu, maski iha auzénsia Ministru Defeza Xina nian. Asuntu ne'e sai importánsia liu iha tinan hirak ikus ne'e, Nouwens argumenta katak, tanba iha parte ida husi vulnerabilidade sira iha kadeia fornesimentu no aumentu husi atividade militár iha illa tomak.

"Ida, karik tuir Covid-19, komprensaun kona-ba Taiwan nia papél importante iha kadeia fornesimentu sira, no segundu, mudansa padraun sira hahalok nian iha Taiwan nia sorin, liuliu atividade militár ne'ebé hamosu tensaun sira," nia esplika.

Xina aumenta presaun ba Taiwan, haruka aviaun funu nian, drone sira no aviaun militár sira seluk hale'u illa ne’e.

Taiwan sai nafatin sentru krítiku ida iha produsaun semikondutór globál, ne'ebé mak harii husi empreza sira hanesan TSMC, fabrikante xip kontratu boot liu iha mundu no fornesedór xave ba empreza sira inklui Nvidia no Apple.

"Ema ida sita ona hodi hatete katak, chips mak mina foun, nune'e ... blokeiu ida ba Estreitu Taiwan nian ka kuarentena ekonómiku ida sei iha impaktu boot ida," Nouwens esplika.

Durante Trump nia vizita ba Pekin, Xi alerta katak EUA no Xina bele konfronta malu kona-ba Taiwan bainhira kestaun ne'e la trata ho di'ak.

"Prezidente Xi ho ha'u ko'alia kona-ba Taiwan," Trump hatete ba jornalista sira hafoin sai husi Pekin.

"Ha'u la halo komentáriu ida kona-ba ida-ne'e, ha'u rona nia. Kona-ba Taiwan nia sente maka'as tebes, ha'u la halo kompromisu ruma", nia hatutan.

  1. Mudansa boot iha defeza Japóneza nian

Postura seguransa Japaun nian ne'ebé evolui hein katak sei sai pontu xave seluk atu ko'alia. Iha Primeiru-Ministru Japonés, Sanae Takaichi nia okos, Japaun aselera ona esforsu sira hodi hametin nia militár, hodi aprofunda relasaun sira seguransa nian ho parseiru rejionál sira iha preokupasaun sira kona-ba influénsia Xina nian ne'ebé aumenta.

Iha fulan-Abril, nia fó sai ninia revizaun boot liu ba regra sira esportasaun defeza nian iha dékada barak nia laran, hodi halakon restrisaun sira ba fa'an arma sira iha rai-li'ur no loke dalan ba esportasaun ró funu nian, misil sira no arma sira seluk.

"Laiha nasaun ida de'it maka agora bele proteje nia dame no seguransa mesak, no nasaun parseiru sira ne'ebé apoia malu iha termu ekipamentu defeza nian maka nesesáriu," esplika PM Japaun, Takaichi iha momentu ne'ebá.

Nasaun sira hanesan Filipina simu mudansa ne'e ho laran-haksolok, maibé Xina ladún impresionadu.

Guo Jiakun/Net.

"Xina preokupa maka'as ho ida ne'e", hatete hosi porta-vós husi Guo Jiakun nu’udar diplomata Xinés ida, agora daudaun hala'o knaar hanesan porta-vós ba dala 35 husi Ministériu Negósiu Estranjeiru Xina nian, iha konferénsia imprensa diáriu ida, hodi hatutan katak Pekin "sei mantén ho vijilánsia maka'as" no reziste ho rezolusaun ba kualkér asaun imprudente husi Japaun hasoru forma foun militarizmu nian.

Tensaun sira entre ekonomia boot rua Ázia nian aumenta mós tanba Taiwan. Japaun aumenta beibeik gastu ba defeza iha tinan hirak ikus ne'e ba pursentu 2 husi PIB, no governu Takaichi nian hein atu fó sai aumentu sira seluk iha tinan ida-ne'e bainhira nia fó sai estratéjia seguransa foun ida.

Ho Tókiu ne'ebé hein atu fó sai aumentu sira seluk iha tinan ida-ne'e nia rohan, delegadu sira sei tau matan ba oinsá Tókiu halo balansu ba nia papél seguransa nian ne'ebé aumenta ho nia relasaun kompleksu ho Pekin.

  1. Seguransa marítima no liberdade navegasaun

Seguransa marítima provavelmente sei sai tema ida ne'ebé mosu beibeik, ne'ebé hale'u tensaun sira iha Tasi Súl Xina nian to'o preokupasaun sira kona-ba rota xave sira ró nian.

Asuntu ne'e hetan urjénsia iha inserteza ne'ebé kontinua kona-ba ró liuhusi Estreitu Ormuz, artéria krítiku ida ba fornesimentu enerjia globál.

Iha Tasi Xina Súl, relasaun entre Xina no Filipina sai metin tanba reklamasaun teritoriál sira ne'ebé kompete malu, ho Pekin foin lalais ne'e hala'o patrulla prontidaun kombate besik Scarborough Shoal, hodi hatán ba treinu rejionál anuál ida iha inísiu tinan ida-ne'e ne'ebé envolve Forsa Japaun, Amerikanu, Austrália no Filipina.

Liberdade navegasaun nian mós hein atu sai proeminente, ho nasaun oioin ne'ebé repete opozisaun ba tentativa ruma atu muda status quo iha bee rejionál sira liuhusi forsa.

Singapura mós reafirma ona ninia postura katak liberdade pasajen iha bee-dalan internasionál sira mak direitu ida, la'ós priviléjiu ida, iha preokupasaun luan liu kona-ba pontu sira ró nian iha mundu.

Besik liu ba uma, Estreitu Malaka nian bele mós diskute hafoin komentáriu sira uluk husi Ministru Indonéziu ida ne'ebé sujere posibilidade pedájen ba ró sira. Tuir mai nia klarifika katak nia nasaun laiha intensaun atu halo ida-ne'e.

Husi pontu lima importante iha leten, mosu mós komentariu sira husi lider oioin hanesan, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hato’o nia diskursu espesiál ho títulu "Defini Dalan Datoluk: Hafoun Diplomasia Prátika hodi Hasoru Kauza Abut sira husi Dezarmonia Globál."

Husi diskursu ne’e, kona-ba Konsellu Seguransa ONU nian no instituisaun globál, Prezidente Horta dehan, "ami nia arkitetura seguransa internasionál prinsipál - Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian - makamate, esklerótiku, la relevante. Hanesan espellu triste ida husi estadu mundu nian ohin loron."

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.

Kona-ba fundasaun dame nian, nia tuir nia katak, seguransa ne'ebé sustentável labele mai husi kilat nia kanu, husi koersaun no tauk. Iha buat barak liután ba orden, buat barak liután ba seguransa no buat barak liután ba dame.

Nune’e mós kona-ba regra sira no konfiansa, tuir Laureadu Nobel ba Paz 1996 ne’e katak, regra sira la sobrevive tanba sira imprime iha karta sira. Sira sobrevive tanba estadu hili restrisaun, konsisténsia, hili diálogu hodi rezolve keixa sira. Regra sira presiza instituisaun no konfiansa. No konfiansa la'ós kria husi deklarasaun sira. Ida-ne'e harii liuhusi buka interese komún no aplikasaun norma no norma sira ho boa-fé.

Prezidente Horta informa ba partisipante sira katak, hare ba Timor-Leste nia istória no reziliénsia katak, Timor-Leste nu’udar nasaun ki'ik ida ho nia istória ne'ebé turbulentu, maibé sempre iha esperansa nafatin.

“Ita aprende liuhusi istória katak esperansa mak forsa interiór ida, ida-ne'e mak buat ida ne'ebé ita ka’er metin bainhira ita lakon buat hotu."

Modelu rekonsiliasaun ne’ebé di’ak liu iha mundu mak entre Timor-Leste ho Indonézia.

"Timor-Leste ho Indonézia hanesan modelu rekonsiliasaun no parseria. Ita hatudu katak istória la presiza dadur ita-nia fuan no neon, istória labele dadur nasaun sira, lideransa matenek no diálogu bele nakfilak konflitu ba konvivénsia, no konvivénsia ba amizade no konfiansa," deklara Prezidente Horta durante sai nu’udar oradór ida iha Diálogu Shangri-La ba dala 23 iha Hotel Shangri-La iha Singapura iha loron Sabádu, 30 Maiu 2026.

Kona-ba ASEAN, Laureadu Nobel ba Paz 1996 ne’e katak, "ASEAN la moris iha époka ida ne'ebé hakmatek, nia moris husi ahu-ruin funu Korea nian, funu sira iha Vietname, Kamboja no Laos, insurjénsia Maoista, marka koloniál, rivalidade Funu Malirin nian, loukur ideolójiku no konfrontu sira. Ninia susesu la'ós tanba nia halakon diferensa sira. Nia halo buat ida ne'ebé modestu liu, no karik kle'an liu: nia kuda ai-hun ida iha nia Banyan nia okos no karik líder sira halibur no halo planu atu hakotu funu sira."

"ASEAN la'ós Lalehan iha Rai. Atinji konsensu ne'e neineik tebes. Diplomasia bele dezanima. Deziluzaun bele hamosu sinizmu... Maski nune'e, iha mundu ida ne'ebé ponte sira sunu lalais liu duké sira harii, ASEAN fornese lisaun sira kona-ba oinsá diálogu sustentável, envolvimentu, bele salvaguarda hasoru konflitu no fahe benefísiu sira," afirma Prezidénsia Horta.

Situasaun Tasi Xina Súl, Prezidente Horta dehan, "tasi Xina Súl nian labele sai hanesan pontu inflamasaun ida. Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS) fornese espasu ba diálogu no mediasaun hodi rezolve reklamasaun sira ne'ebé mak sobrepoin ba malu. Área marítima ida-ne'e mak liña moris ba ita hotu, inklui estadu sira ne'ebé la'ós tasi-ibun nian".

Prezidente Horta hatutan, kona-ba gastu militár nian katak, iha tinan 2025 gastu militár mundiál atinji kuaze dolar biliaun tolu. Iha tempu hanesan, ODA tun ba nível ki'ik liu, no finansiamentu adaptasaun klimátika ba nasaun sira ne'ebé dezenvolve hela sai hanesan frasaun ida husi saida mak presiza.

"Misil ida bele hapara adversáriu ida, maibé labele tahan tasi. Tanke da guerra ida bele defende fronteira ida, maibé labele restaura kolleita ne'ebé falla. Submarinu ida bele halo patrulla iha tasi ida, maibé labele harii fali konfiansa iha sosiedade ida ne'ebé dezlokadu tanba dezastre no konflitu," esplka Prezidente Horta.

Kona-ba meius ne’ebé di’ak no diplomasia katak, ba poténsia ki'ik no médiu sira, dalan ne'e hahú ho rekuza ida hodi simu katak futuru tenki organiza de'it iha konfrontu nia sorin.

“Ita la presiza simu mundu ida ne'ebé fahe permanentemente iha bloku rival sira. Ida-ne'e la'ós idealizmu. Ida-ne'e mak realizmu ho orizonte ne'ebé naruk liu”.

Tuir Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Defeza Austrália Richard Donald Marles konsidera ambeinte estratejia sira sai ameasa dadaun, maibé ho plata forma Diálogu Shangri-La bele bolu lider sira hodi buka solusaun.

Richard Donald Marles./Net.

"Iha ambiente estratéjiku ne'ebé sai aat daudaun, Diálogu Shangri-La fornese fórum importante ida atu envolve ho parseiru sira kona-ba dezafiu sira ne'ebé fahe," nia hatete.

"Ami iha nafatin kompromisu hodi aprofunda relasaun diplomátiku no defeza nian hodi hametin kooperasaun, liuliu iha Indo-Pasífiku".

Iha fatin hanesan, Sekrétariu Estadu ba Funu EUA nian, Pete Hegseth kuaje repete de’it ninia diskursu iha tinan 2025 nian ne'ebé refere barak iha diálogu 2026.

"Kualkér tentativa husi Xina Komunista atu konkista Taiwan ho forsa sei rezulta iha konsekuénsia devastadora ba Indo-Pasífiku no mundu. Laiha razaun atu taka ida-ne'e. Ameasa ne'ebé Xina hamosu maka real”.

Pete Hegseth refere ba "konstrusaun militár istóriku" Xina nian no reafirma katak estratéjia norte-amerikanu nian iha Pasífiku sentradu iha "disuasaun liuhusi negasaun" iha illa dahuluk.

Pete Hegseth./Net.

Maibé relasaun entre EUA no Vietname, tuir Pete Hegseth katak, iha dalan barak ne'ebé nasaun rua ne’e bele habelar parseria ida-ne'e, hodi hatudu ba mundu katak nasaun rua ne'ebé iha konflitu iha dékada sira liubá, agora haree mundu ho respeitu mútua no respeitu ba soberania ida-idak ninian”.

Nune’e mós Ministru Defeza Nova Zelándia, Chris Penk (kona-ba vulnerabilidade estratéjiku) rekoñese katak, Nova Zelándia nia sentidu konfortavel kona-ba distánsia husi instabilidade globál hetan erozaun beibeik, hodi hatudu ba interupsaun sira ba rota ró internasionál sira - inklui Estreitu Ormuz - hanesan evidénsia kona-ba oinsá lalais konflitu sira ne'ebé dook bele estraga ekonomia.

Chris Penk./Net.

Sekrétariu Defeza Índia, Rajesh Kumar Singh ko'alia iha enkontru ida kona-ba "Diplomasia Defeza Índia nian ba Indo-Pasífiku ida ne'ebé estável, seguru no inkluzivu", hodi subliña prioridade estratéjiku Índia nian liuhusi alkansamentu diplomátiku no envolvimentu akadémiku ho nivel aas.

Entretantu, Diretór ba Sentru Governasaun no Sustentabilidade husi Universidade Nasionál Singapura (NUS), Loh Yeow Khoon sente agradese tebes ho partisipante sira husi lider mundu sira liliu lider militar sira iha mundu ne’ebé disponibiliza sira nia tempu ba tuir Diálogu Shangri-La ba dala 23 iha Singapura.

Loh Yeow Khoon./Net.

"Ha'u hanoin ba Diálogu Shangri-La, entre kestaun globál barak, kestaun ida ne'ebé destaka duni mak seguransa Ázia nian. Importante tebes katak líder sira, inklui líder militár sira, halibur hamutuk ho maneira ida ne'ebé respeitu tebes.”

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

#Saude

Artigu seluk

DILI (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé akompaña husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku,...

#OeKusi #RAEOA

Artigu seluk

#Politika

Artigu seluk

Mundu

Artigu seluk
Online Counter