Laureadu Nobel da Paz 1996 diskute futuru ASEAN nian iha ERIA Eskola Lideransa Governu

JAKARTA (TOP) - Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel ba Paz 1996, José Ramos-Horta fahe hanoin hamutuk ho akademista sira iha ERIA School of Government Leadership kona-ba futuru ASEAN nian.

ERIA mak organizasaun internasionál ida ne'ebé nia sede iha Senayan-Jakarta, Indonézia. Ida-ne'e estabelese husi lider sira husi nasaun 16 iha Simeira Ázia Orientál ba dala 3 iha tinan 2007 hodi apoia integrasaun ekonómika rejionál, hamenus lakuna sira iha dezenvolvimentu, no promove kreximentu ekonómiku sustentável iha ASEAN no Ázia Leste.

Série Palestra iha ERIA School of Government Leadership serve hanesan plataforma prinsipál ba líder distintu sira atu fahe hanoin, esperiénsia, no perspetiva sira kona-ba governasaun, lideransa, no kooperasaun rejionál. Série ne'e inaugura husi eis Prezidente Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, ho objetivu atu prezerva memória institusionál ASEAN nian no haburas aprendizajen rejionál liuhusi envolvimentu ho líder pensamentu sira ne'ebé estimadu.

Nune’e, ERIA School of Government Leadership konvida Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel ba Paz 1996, José Ramos-Horta hodi hato’o palestra ida foka liu-ba “Lideransa iha Tempu Perigozu: Direitus Umanus, Harii Nasaun, no Diplomasia Rejionál” atu avansa governasaun, lideransa, no kooperasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku.

ERIA School of Government Leadership konsidera Prezidente Ramos-Horta ninia palestra ne’e sai hanesan rekursu ida ne'ebé folin boot ba ema sira ne'ebé halo polítika, matenek-na'in sira, no líder emerjente sira iha rejiaun tomak.

Palestra Lideransa ne’e ho objetivu atu fornese plataforma nivel aas ba diskusaun kle’an kona-ba governasaun, lideransa, no kooperasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku.

Palestra lideransa ida-ne'e oferese reflesaun sira kona-ba lideransa, harii nasaun, no diplomasia iha inserteza globál ne'ebé aumenta.

Nu’udar laureadu Nobel da Paz 1996 no figura xave ida iha Timor-Leste nia luta ba independénsia, Prezidente Ramos-Horta fahe nia esperiénsia sira kona-ba oinsá rekonsiliasaun, diálogu, no konfiansa bele forma fundasaun ba pás no kooperasaun ne’ebé sustentável.

Iha ninia diskursu, Dekanu no Diretór Jerente husi ERIA School of Government Leadership, Nobuhiro Aizawa, afirma katak Timor-Leste nia esperiénsia oferese lisaun importante kona-ba oinsá lideransa bele transforma konflitu ba kooperasaun.

Nobuhiro Aizawa.

"Timor-Leste hanesan ezemplu moris ida kona-ba oinsá dame no rekonsiliasaun bele transforma istória konflitu ida ba futuru kooperasaun nian. Rekonsiliasaun no amizade entre Timor-Leste no Indonézia hanesan fundasaun importante sira ba estabilidade ne'ebé ita goza iha Sudeste Aziátiku ohin loron. Esperiénsia ida-ne'e halo ita optimista kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN," Aizawa hatete.

Nia fiar katak esperiénsia sira hosi líder sira ne'ebé hasoru dezafiu istóriku sira rasik tenke hatutan ba jerasaun tuirmai.

"Iha esperiénsia lideransa barak ne'ebé iha valór iha Sudeste Aziátiku ne'ebé seidauk estuda kle'an. Iha Eskola Governu ERIA, ami fiar katak esperiénsia sira hanesan Prezidente Ramos-Horta nian presiza fahe tanba fó lisaun importante sira ba ema sira ne'ebé halo polítika, pratikante sira, no akadémiku sira", nia hatutan tan.

Prezidente ERIA, Tetsuya Watanabe, hatete katak lisaun sira lideransa nian labele aprende de'it husi livru sira ka sala-de-aula sira de’it, maibé mós husi sira ne'ebé mak esperiénsia ona eventu signifikativu sira no ajuda forma istória.

Tetsuya Watanabe.

"Jerasaun líder sira tuirmai presiza aprende la'ós de'it husi livru, dokumentu polítika sira, no sala-de-aula sira de’it, maibé mós husi sira ne'ebé mak esperiénsia ona dezafiu boot sira no mudansa ho esperiensia rasik. Prezidente Ramos-Horta nia esperiénsia iha harii dame, promove diplomasia, no hametin kooperasaun rejionál fornese lisaun sira ne'ebé mak relevante tebes ba ita ohin loron," katak Watanabe.

Iha sesaun diálogu ne’e, Prezidente Ramos-Horta konvida partisipante sira atu buka tuir Timor-Leste nia viajen husi konflitu to’o ukun rasik-an, no prosesu naruk hodi harii relasaun pasífika no konfiansa ho nia viziñu sira. Hodi foti esperiénsia liu dékada tolu iha diplomasia, nia subliña katak rekonsiliasaun la'ós prosesu spontánea ida.

Presiza korajen atu husik hela kanek sira iha pasadu, pasiénsia atu harii fali konfiansa, no kompromisu atu haree ba oin.

"Estabilidade rejionál loloos la'ós de'it kona-ba auzénsia husi konflitu, maibé kona-ba esforsu konsertadu ida hodi transforma antigu adversáriu sira iha parseiru sira ne'ebé bele serbisu hamutuk ba futuru ida ne'ebé di'ak liu," hatete Prezidente Horta.

Ko’alia kona-ba relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia, Prezidente Ramos-Horta bolu rekonsiliasaun entre nasaun rua ne’e nu’udar istória dame ida ne’ebé importante liu iha Sudeste Aziátiku.

Laureadu Nobel ba Paz 1996 ne’e fó hanoin kona-ba knaar husi figura Indonéziu oioin, inklui B.J. Habibie, Abdurrahman Wahid, no Megawati Soekarnoputri, ne'ebé ajuda loke dalan ba Timor-Leste nia tranzisaun ba independénsia.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

#Saude

Artigu seluk

DILI (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé akompaña husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku,...

#OeKusi #RAEOA

Artigu seluk

#Politika

Artigu seluk

Mundu

Artigu seluk
Online Counter