Perdaun no diálogu mak xave ba estabilidade rejionál

JAKARTA (TOP) - Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Laureadu Nobel da Pás tinan 1996, José Ramos-Horta, hateten katak korajen atu perdua no kompromisu ba diálogu mak xave ba estabilidade iha rejiaun ne’e.

Prezidente Timor-Leste hato'o deklarasaun ne'e bainhira sai nu'udar oradór prinsipál iha nia Palestra Série dahat ne’ebé organiza husi ERIA School of Government Leadership iha Senayan-Jakarta, iha loron Tersa, 2 juñu 2026.

Ho tema "Lideransa iha Tempu Perigozu: Direitus Umanus, Konstrusaun Nasaun, no Diplomasia Rejional", premiadu Nobel da Paz 1996 ne'e reflete kona-ba viajen naruk Timor-Leste nian husi konflitu to'o independénsia no sai hanesan parseiru estratéjiku iha Sudeste Aziátiku.

Nia hatete katak, lideransa iha inserteza globál nia leet presiza fundasaun konfiansa ne'ebé metin.

Iha sesaun diálogu ida ne’ebé manas, Ramos-Horta deskreve relasaun entre Timor-Leste no Indonézia nu’udar istória susesu rekonsiliasaun ida ne’ebé signifikativu liu iha mundu. Nia hato’o apresiasaun espesiál ba líder Indonézia sira ne’ebé hala’o papél iha sira-nia nasaun nia tranzisaun.

"Ami hili dalan rekonsiliasaun nasionál nian duke hela metin iha siklu vingansa nian. Presiza pasiénsia hodi harii fali konfiansa no kompromisu ida hodi kontinua haree ba oin," katak Prezidente Horta.

Nia subliña mós katak durante luta, liu husi Comandante em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão oreinta ba ninia soldade FALINTIL sira garante katak laiha ema sivíl Indonézia ida mak sai alvu, hodi evita kresimentu ódiu inter-komunál iha futuru.

Dekanu no Diretór Jerál  ERIA School of Government Leadership, Nobuhiro Aizawa, afirma katak Timor-Leste nia esperiénsia oferese lisaun folin-boot ba polítiku sira iha Sudeste Aziátiku.

Nia konsidera amizade entre Timor-Leste ho Indonézia nu’udar ai-riin ba estabilidade rejionál ohin loron.

"Esperiénsia ne’e halo ita optimista kona-ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN. Prezidente Ramos-Horta nia lideransa hatudu oinsá istória konflitu nian bele transforma ba futuru ida kolaborasaun,” afirma Aizawa.

Hodi repete sentimentu ida-ne'e, Prezidente ERIA Tetsuya Watanabe hatutan tan katak lisaun lideransa di'ak liu la'ós de'it mai hosi livru manuál sira, maibé hosi figura sira ne'ebé forma diretamente istória.

"Esperiénsia iha harii dame no promove diplomasia mak relevante tebes ba jerasaun líder sira tuirmai,” nia esplika.

Hodi taka nia palestra, Prezidente Ramos-Horta afirma Timor-Leste nia prontidaun atu adere tomak ba ASEAN.

Nia fiar katak maske Timor-Leste iha pasadu istóriku ne’ebé moruk tebes no ho kulturál oioin, Timor-Leste sei nafatin hamutuk ba objetivu komún sira. Eventu ne'e partisipa husi diplomata sira, ofisiál governu nian, no akadémiku sira ne'ebé ho entuziazmu esplora estratéjia governasaun nian no kooperasaun rejionál.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

#Saude

Artigu seluk

DILI (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé akompaña husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku,...

#OeKusi #RAEOA

Artigu seluk

#Politika

Artigu seluk

Mundu

Artigu seluk
Online Counter