FPCI susesu lansa “ASEAN ba Semana Povu nian” iha simeira ASEAN ba dala 48

CEBU (TOP) - Forum Foreign Policy Community of Indonesia (FPCI) ka Forum Politika Externa Komunidade Indonézia ne’ebé funda husi eis Embaixador Indonézia ba Estadus Unidus Amerika (EUA) no eis Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Dino Patti Djalal ho nia ekipa sira susesu tebes halo lansamentu inaugurál ba “ASEAN ba Semana Povu Nian” durante simeira Asosiasaun ba Nasaun sira iha Sudeste Aziátiku (ASEAN) ba dala 48 iha sidade Lapu-Lapu, Provinsia Cebu, Filipina.

"ASEAN Ba Semana Povu Nian 2026" nu’udar plataforma sosiedade sivíl ida atu avansa komunidade ASEAN ida ne'ebé reziliente no koezivu liu ne'ebé impulsiona husi Governu no povu ASEAN tomak.

Iha aumentu fragmentasaun jeopolítika no orden globál ne'ebé muda lalais, Forum Politika Externa Komunidade Indonézia nian lansa tiha ona inisiativa estratéjiku foun ida ne'ebé foka ba aprofundamentu diálogu públiku no envolvimentu sosiedade sivíl sira iha Sudeste Aziátiku iha loron 5-8 Maiu 2026, iha Cebu, Filipina, hamutuk ho Simeira ASEAN ba dala 48.

Inisiativa ida-ne'e ne'ebé orienta husi sosiedade sivíl, harii iha momentum husi Konferénsia ASEAN Ba Povu (AFPC) 2025 nian, dezeña hanesan plataforma inkluzivu ida ne'ebé lori ASEAN besik liután ba povu ne'ebé envolve ofisiál sira, líder sosiedade sivíl sira, atór emprezariál sira, reprezentante foin-sa'e sira, media, akadémiku sira, no parseiru rejionál sira. Ninia objetivu prinsipál mak atu taka lakuna entre polítika rejionál sira no komprensaun públiku nian enkuantu hametin konfiansa públiku nian iha ASEAN.

Durante loron haat, ASEAN Ba Semana Povu Nian 2026 hatudu mistura ida husi diálogu estratéjiku sira no formatu sira envolvimentu públiku nian, inklui:

  1. Hasa'e Kapasidade: Bolsa Estudu Jornalista no KontadórNotisia Dijitál ASEAN nian
  2. Diálogu Polítika: Track5 kona-ba Harii Komunidade ASEAN
  3. Envolvimentu Públiku: (i) Projesaun Filme no Talk Show kona-ba Harii Dame no Rezolusaun Konflitu iha Sudeste Aziátiku, (ii) Salaun Palestra Sudeste Aziátiku, no (iii) Salaun Komunidade ASEAN
  4. RezultaduPolítika nian: Rekomendasaun sira ne'ebé mak hamosu husi Diálogu Track 1.5.

Fundador Forum Foreign Policy Community of Indonesia (FPCI) ka Forum Politika Externa Komunidade Indonézia, eis Embaixador Indonézia ba Estadus Unidus Amerika (EUA) no eis Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Dino Patti Djalal hateten, besik dékada ida liubá, ASEAN mosu ho ideia boot ida, doutrina ida ne'ebé importante tebes, ne'ebé mak atu mai ho komunidade ida ne'ebé sentradu iha ema.

Dino Patti Djalal. Credit: FPCI.

“Ida-ne'e mak ita selebra iha ne'e. Komunidade ASEAN ida iha ne'ebé komunidade hetan impulsu no forma, la'ós de'it husi polítika governu nian, maibé husi rejiaun sira," esplika fundador FPCI ne’e durante lansamentu "ASEAN Ba Semana Povu Nian 2026" iha Simeira ASEAN ba dala 48 iha Cebu, Filipina.

Asaun FPCI ne’ebé mobiliza think-thank sira husi rejiaun Sudeste Aziátiku ne’e la’os serbisu ida fasil, maibé todan tebes no presija konsentrasaun atu bele hetan susesu.

Ho susesu iha lansamentu inaugural "ASEAN Ba Semana Povu Nian 2026, Sekretáriu Negósiu Estranjeiru, Filipina, Maria Theresa "Tess" Parreño Lazaro, hato’o parabéns ba Fundador FPCI ho nia ekipa sira ne’ebé halo serbisu ida extraordinaria tebes to’o eventu historiku no eventu importante ne’e la’o ho susesu tebes.

“Ha'u hakarak hato'o ha'u nia parabéns ba belun di'ak ida Dr. Dino Patti Djalal no restu hosi Komunidade Polítika Estranjeiru Indonézia nian ba realizasaun ASEAN ba Semana Povu sira nian iha ne'e, iha Cebu. "ASEAN Ba Semana Povu Nian 2026" plataforma ne'ebé mak orienta husi sosiedade sivíl iha semana ida-ne'e mosu iha momentu di'ak ida tanba Filipina sai uma-na'in ba Simeira ASEAN dahuluk iha ami nia prezidénsia nia okos.

Diplomata Filipina ne’e hatutan, sira sente onradu atu iha líder sira rejiaun iha Cebu hodi diskute kestaun sira ne'ebé mak prevalese iha loron ne'e no esplora solusaun koletiva ida ne'ebé mak promove espíritu ida ne'ebé reziliente, inovativu, dinámiku no sentradu iha povu.

“Husi knaar ne'ebé ita-boot sira hotu partisipa iha atividade ida-ne'e ohin iha kontestu dezafiu globál sira ne'ebé afeta maka'as ita-nia nasaun sira, ita-nia negósiu sira, ita-nia komunidade sira, no ita-nia povu sira.”

Nune’e mós Asesor Prezidente RDTL ba Assuntu Relasaun Internasional, Embaixador Nelson Santos hateten, se hare ba ONU ohin loron disfunsionál totalmente. Lider sira iha ASEAN maske hasoru dezafiu barak, maibé pelu-menus sira sei bolu malu tur hamutuk hodi buka solusaun ba problema sira ne’ebé akontese iha rejiaun ne’e.

Nelson Santos. Credit: FPCI.

“Hanesan ema hotu hatene, ita mak momentu di’ak liu iha istória ONU nian: independénsia Timor-Leste nian. Maibé bainhira ita haree ba ONU ohin loron, nia disfunsionál totalmente. Konsellu Seguransa la funsiona ona. Maski iha dezafiu hotu-hotu, maibé, líder sira ASEAN nian bele tuur hamutuk nafatin — pelumenus sira bele tuur hamutuk iha meza no diskute ita-nia problema sira. Nune’e ba Timor-Leste, ASEAN agora sai sentrál ba ita-nia dezenvolvimentu.”

Phyu Phyu Thin Zaw. Credit: FPCI.

Dosente Universidade Hong Kong, Phyu Phyu Thin Zaw hateten, maioria povu iha rejiaun ASEAN ne’e sei moris hela iha kiak nia laran, no labarik barak mak seidauk hetan edukasaun ho kualidade. Tanba ne’e nia komenta katak, ho problema sosial sira ne’ebé oras ne’e sei eziste iha nasaun membru ASEAN nian tenke hetan atensaun no rezolve.

Adjuntu Sekretáriu-Jerál Komunidade Seguransa Polítika ASEAN nian (2021-2024), Robert Matheus Michael Tene katak, atu fó resposta ba problema hirak ne’ebé mosu no akontese iha nasaun membru ASEAN nian, tuir nia katak, nasaun ida-idak iha ninia resposta bilateral rasik, maibé nu’udar ASEAN tenke hanoin mós kona-ba resposta koletiva. No resposta koletiva ne’e sai kompleksu liu tan kompara ho resposta unilateral ka bilateral husi nasaun respetivu sira.

Robert Matheus Michael Tene . Credit: FPCI.

“Tanba ne’e, se ita hakarak harii resposta koletiva, ita presija haforsa ita nia unidade no ita nia kapasidade hodi buka konsensu atu bele identifika área sira iha ne'ebé ita hotu fahe pozisaun komún ida ne'ebé ita bele elabora ita-nia resposta komún ida no klaru, resposta komún ida hosi ASEAN presiza tebes se ita hakarak aumenta ita-nia alavanka hodi hasoru presaun sira hosi poténsia boot sira.”

Entretantu,Ministra Negósiu Estranjeiru Feto Dahuluk iha ASEAN, Delia Domingo Albert nia hanoin kona-ba sentralidade tama iha vokabuláriu bainhira sira hahú iha relasaun ho parseiru diálogu sira iha ASEAN.

Delia Domingo Albert. Credit: FPCI.

Nia esplika, iha parseiru diálogu 10+11, parseiru setoriál sira no parseiru dezenvolvimentu sira.

“Maibé ASEAN hakarak atu iha saida mak ami bolu tuur-fatin kondutór nian — ne'ebé mak signifika duni ajenda ne'ebé ami estabelese. Husi sentralidade ASEAN nian mak entidade sentrál ne'ebé forma ajenda ba relasaun sira ho mundu tomak.”

Ho oradór liu nain-25 husi estadu membru sira, ASEAN For The Peoples Week 2026 marka pasu signifikativu ida ba oin hodi realiza ASEAN ida ne'ebé inkluzivu liu, reziliente no sentradu iha ema.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

#Saude

Artigu seluk

DILI (TOP) – Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé akompaña husi Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenador ba assuntu Ekonómiku,...

#OeKusi #RAEOA

Artigu seluk

#Politika

Artigu seluk

Mundu

Artigu seluk
Online Counter