Deputada CNRT sarani TMR ba PM defaktu

DILI (TOP) – Lia-fuan defaktu la’os ona nu’udar lia-foun ba sosiedade Timor-Leste nia futar tilun basa defaktu ne’e hahu eziste no mosu ona bainhira partidu FRETILIN sai nu’udar opozisaun durante tinan 10 nia laran iha Parlamentu Nasionál, maibé nu’udar buat foun ida ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak.

Durante tinan 10 nia laran, partidu FRETILIN sempre uja lia-fuan defaktu hodi ataka no defende nia interese politika hanesan vota kontra eletrisidade ne’ebé oras ne’e lakan hotu ba ema hotu la hare ba partidu opozisaun ka maioria, vota kontra mós ratifikasaun tratadu fronteira maritima Timor-Leste ho Australia iha tinan 2019, no vota kontra hela de’it assuntu sira seluk iha rai-laran.

Durante sesaun debate jeneralidade ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020, deputada Veneranda Lemos preokupa tebes ba Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak rasik mak halo violasaun ba konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).

"Ha’u nia preokupasaun maka ne'e, ho violasaun ba konstituisaun ba RDTL no violasaun ba lei sira ne'ebé Xefe Governu defaktu ne'ebé nia governu rasik maka halo, serake ne'e violasaun lei no ordem, violasaun ba komprimentu konstituisaun da Repúblika ba oitavu governu defaktu ida ne'e bele dada konfiansa investimentu externa oinsa, provas hatudu dadauk ne’e desde krize politika ne'ebé Prezidente Republika Fransisco Guteres Lu-Olo kria, hafoin pior liutan ho asaltu poder iha Parlamentu Nasionál ida ne'e," hateten deputada Lemos iha Parlamentu Nasionál, Sesta 2 Outubru 2020.

Nia fundamenta, simples enerjia eletrika iha kapital Dili de’it, ne'ebé obra mai husi governu anterior sira atu halo manutensaun hodi halo kontrolu de’it ba ahi lakan mate piska-piska halo ema barak ahi han no sasan eletronika estraga hotu mós seidauk bele, oinsa atu loke fali investimentu ida boot.

Depuatada ne'e hatutan, realidade hatudu momoos katak kompañia estranjeiru sira no nasionál barak mak lulun biti, balun fa’an sira asoens hodi selu tusan negosiante media no ki’ik sira laiha rendimentu terke despeza sira nia funsionariu sira, a’at liu tan maka governu defaktu ida ne'e deve sira fulan ba tinan seidauk selu de’it.

Nia konta, kompañia ki’ik transporte ne'ebé tula de’it lixu iha fatin kuarentena to'o agora mós seidauk selu, atu dada investor husi rai liur governu defaktu ida ne'e tenke garantia uluk investor nasionál sira, setor privadu nasionál sira ho ambiente negósiu ne'ebé oportunu kompetetivu no saudavél.

"Ha’u hanoin diskursu horsehik husi xefe governu defaktu ida ne'e hanesan dook liu husi ambiente ne'ebé la saudavél no la seguru ba investimentu, iha parte seluk ho Estadu emerjensia ita boot sira uza hodi asegura ita boot sira nia governasaun defaktu ida ne'e bele atrai investimentu mai rai laran. Mehi boot ba investimentu iha situasaun Covid-19 ne'ebé organizasaun mudial nia predisaun la'o tinan naruk bele garantia investimentu ne'ebé ita boot ko’alia midar loos ne'e," nia afirma.

"Tanba ne'e, ha’u sujere di’ak liu xefe governu ho nia governate defaktu sira, hamutuk ho aliadu ne'ebé viola ona konstituisaun da Republika ho lei sira seluk tenke hatur fila-fali lei no Ordem iha nia fatin so ida nune'e deit mak Timor Leste mak bele restaura nia dignidade ba mundu nia oin nudar estadu direitu demokratiku hodi bele atrai mos investimentu eksternu," nia sujere.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter