Uluk veta OJE biliaun $1.6, PR Lú Olo sei veta OJE biliaun $1.895?

DILI (TOP) – Iha loron Kuarta 23 Janeiru 2019, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo desidi veta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2019 ho montante biliaun $1.6, tanba konsidera OJE ne’ebé nia veta ne’e boot tebetebes, maibé OJE ba tinan fiskal 2021 hamutuk biliaun $1.895 nia sei veta?

Hafoin veta tiha OJE 2019, iha loron 31 Janeiru 2019, Parlamentu Nasionál aprova hikas versaun foun proposta lei OJE ba tinan 2019 ho votu afavór 40 no kontra 25.

Liu tiha ida ne’e, ikus mai Prezidente Repúblika desidi promulga tiha, no iha loron Segunda 11 Fevereiru 2019 maka foin hato’o nia rajaun ba públiku kona-ba veta no promulga OJE 2019 nian.

“Orsamentu Jerál Estadu ne’ebé ha’u veta ne’e boot tebetebes. Orsamentu boot la signifika katak ita bele ona haburas ita-nia ekonomia no ita-nia ema babeibeik,” mensajen PR Lú Olo nian ne’ebé fó sai husi nia xefe kaza sivil Francisco Vasconcelos iha Palásiu Presidensial Ai-Tarak Laran iha loron Segunda 11 Fevereiru 2019.



Nia hatutan, Orsamentu Jerál Estadu ninia efeitu ba kurtu prazu de’it (ka tinan ida). Maibé, atu hetan kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu sosiál, importante tebetebes hili polítika ho kualidade no aloka osan ba prioridade loloos no jere osan didi’ak.

“Ita presiza tau osan iha kapitál dezenvolvimentu tanba ida ne’e mak dudu kreximentu ekonómiku, maibé ita tenke tau mós osan iha rekursu umanu no iha atividade sira ne’ebé hamosu empregu; ita tenke investe iha área oioin, atu labele depende de’it ba reseita hosi minarai ne’ebé sei hotu iha tinan ruma mai ne’e”.

OJE 2021 ho montante biliaun $1.895 hahu debate ona iha Parlamentu Nasionál (PN) iha loron Tersa 1 Dezembru 2020, no bankada Congresso Nacional da Reconstrução de Timorense (CNRT), hateten uluk Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo” veta OJE 2019 ho montante biliaun $1.6 tanba preokupa ho sustentabilidade fundu petrolíferu, maibé OJE 2021 ho montante biliaun $1.895.

“Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo” veta OJE 2019 ho montante biliaun $1.6 tanba preokupa ho sustentabilidade fiskál fundu minarai nian. Sera que ho orsamentu ida agora ne’e Prezidente Repúblika promulga ka la presiza lori tempu naruk hodi estuda, ita hein no ita haree,” hateten deputada Virgínia Ana Belo, iha PN, Tersa 1 Dezembru 2020.

Deputada CNRT, Virgina Ana Belo. Foto Net.

Nia hatutan, tinan sira tuir mai maka sei kontinua ho tendénsia ezekusaun ki’ik no laiha alternative, entaun fundu petrolíferu bele hotu iha tinan 2030.

Deputada ne’e preokupa loos ho sustentabilidade fiscal kompara ho OJE 2020 iha aumenta 27% tanba iha jornada orsamentál Ministériu Finansa propoin senáriu másimu biliaun $1.6 ba tinan 2021, maibé ikus mai governu mai fali ho biliaun $1.9, kresimentu maka’as entaun tenke esesu ba levantamentu mak millaun $829,8.

“Ne’e fó ameasa ba sustentabilidade fundu petrolíferu, sei kria defisit fiskál no halo kresimentu orsamentu boot ho proporsaun boot liu 61% ba despeza rekorente. Sera que governu ida-ne’e preokupa ho sustentabilidade fiskál ka la’e,” nia kestiona.

Deputada ne’e mós akuza governu uza de’it liña orientasaun ba elaborasaun proposta lei OJE 2020 nian.

“Ha’u haree governu uza de’it ba liña orientasaun ba elaborasaun proposta-lei OJE 2020 nian ba 2021 no orsamentu programátika do que ka’er ba programa governu ne’ebé aprova ba tinan lima, ne’ebé CNRT mós inklui iha laran maibé governu ida-ne’e ami la hatene tanba governu ida-ne’e laiha programa entaun pergunta mak ne’e, orsamentu ida-ne’e atu finánsia sé nia programa,” nia ejize.

Proposta OJE 2021 hamutuk biliaun $1.895 komposta husi saláriu no vensimentu millaun $239,26, bens (sasán) no servisu millaun $421,49, transferénsia públika millaun $669,91, kapitál minór millaun $61,14 no kapitál dezenvolvimentu millaun $503,20.

Levantamentu fundu mina-rai ba OJE 2021 hamutuk miliaun $1,377, reprezenta 7.6% riku-soin petrolíferu no esesu levantamentu hamutuk millaun $829.7, maibé diskursu Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha PN katak, totál osan ne’ebé atu foti ba atividade sira presiza dolar millaun 1.378 husi Fundu Mina-rai, ekivalente ho 7,5% husi ita-nia rikusoin mina-rai nian.

Nia rekoñese kada tinan, levantamentu ne’ebé sustentável kalkula ba 3% husi valór totál rikusoin Fundu nian. Tanba ne’e, ba tinan 2021 Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) maka dolar millaun 547.

“Nu’udar deskreve iha ita-nia Orsamentu Estadu ba tinan 2021 nian, totál osan ne’ebé atu foti ba ita-nia atividade sira presiza dolar millaun 1.378 husi Fundu Mina-rai, ekivalente ho 7,5% husi ita-nia rikusoin mina-rai nian,” esplika PM Taur.

Nia hatutan, iha tinan 2021, osan ne’ebé sei foti boot liu husi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE), hamutuk dolar millaun 830 ho rajaun Timor-Leste durante ne’e hasoru hela resesaun ekonómika ne’ebé maka’as tebes. 

“Ida-ne’e ameasa ita-nia padraun moris nian no kualidade moris nian. Ida-ne’e iha potensialidade boot atu koloka ita-nia populasaun iha risku boot ba moris-kiak,” nia justifika.

Nia esplika, iha tempu di’ak, tenke aumenta riku-soin mina-rai nian, enkuantu iha tempu susar tenke aproveita riku-soin ne’e atu halo investimentu diretu ne’ebé apoia ekonomia nasionál no benefisia jerasaun oin mai.

Parte balun konsidera politika aproveita riku-soin mina-rai iha tempu susar maka hanesan agora dadauk implementa ona iha programa Cesta Báziku ne’ebé iha tendensia “habokur” de’it “to’os nain gravatadu” sira.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter