Estadu emerjénsia dalima sei remata iha 4 Outubru

DILI (TOP) – Parlamentu Nasionál (PN) autoriza ona Estadu emerjénsia ho votu afavór 40, no abstensaun 7.

"Lei renovasauun Deklarasaun Estadu Emerjénsia aprovadu no autorizadu, ita hein katak governu implementa ho di’ak,” dehan Deputadu Aniceto, liu husi Plenária iha Parlamentu Nasionál-Dili, Kinta 03 setembru 2020.

Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku, Deputadu António da Conceição hateten, estensaun Estadu Emerjénsia nesesita saúde públiku husi surtu Covid-19.

“Estadu Emerjénsia forma ida atu halo prevensaun husi propagasaun surtu COVID-19, medida politika ne’ebé governu hola iha fronteira ne’e di’ak tebes, tanba ne’e bankada PD fó apoia ba politika ne’e hodi tulun prevene COVID-19, ema rai liur iha Timor-Leste tenke hetan kontrolu hosi governu tanba povu maioria vulnerável,” dehan nia.

Prezidente-Repúblika Francisco Guterres Lú Olo husu pedidu autorizasaun ba Parlamentu nasionál bazeia ba alínea g konjuga ho artigu 25 Konstituisaun RDTL no artigu númeru 1,9, 10, 11,15 no 27 hosi Lei númeru 3/2008, 22 fevereiru kona-ba Rejime Estadu de Sítiu no Estadu Emerjénsia, ho objetivu renova deklasaun Estadu Emerjénsia iha territóriu nasionál tomak, ho razaun iha subsisténsia situasaun kalamidade públika ba períodu loron 30.

Razaun prezidente-Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo” husu revonasaun deklarasaun Estadu Emerjénsia tanba Timor-Leste geografikamente besik Repúblika Indonézia ne’ebé rejista ona mais rihun 160 kazu kofirmadu COVID-19, ema na’in-7000 mak mate hosi provínsia 34 iha territóriu Indonézia nian inklui provínsia viziña Timor Osidentál (Nusa Tenggara Timur-NTT).

Nune’e mós nasaun viziña Austrália ne’ebé rejista ona liu rihun 25 kazu infesaun konfirmadu no liu ema na’in-600 mak mate ona.

Dekretu Prezidente Repúblika n. 59/2020, husi loron 3 fulan-setembru, hodi hatán ba pandemia COVID-19 nian. Estadu Emerjénsia ne’e abranje teritóriu nasionál tomak no vigora hahú husi tuku 00:00 loron 5 fulan-setembru to’o oras 23:59 loron 4 fulan-outubru tinan 2020.

Dekretu Governu nian ne’e determina katak ema hotu ne’ebe maka hakarak tama mai no sai husi teritóriu nasionál tenke sujeita ba kontrolu saúde nian no izolamentu profilátiku (kuarentena) ho durasaun mínima loron sanulu resin haat. Prazu ida-ne’e la aplika ba membru tripulasaun sira husi aviaun hirak ne’ebé tula pasajeiru no merkadoria entre nasaun no motorista sira ne’ebé lori kareta boot sira hodi tula merkadoria entre nasaun liuhusi rai-maran.

Bandu atu sa’e bis-kota (autokarru), roo ka aviaun, ba ema hotu ne’ebé maka hatudu kualkér sintoma hirak tuir-mai ne’e ida: temperatura isin-lolon nian to’o 37,50 c ba leten; me’ar; kakorok moras, inus-been no fani; no susar atu dada iis, exetu iha kazu evakuasaun médika nian.

Dekretu Governu nian ne’e obriga mós atu halo teste COVID-19, ba ema se de’it maka tama mai teritóriu nasionál no aprezenta sintoma saida de’it maka temi iha parágrafu anteriór. Karik iha teste ne’e sira hatudu katak iha moras COVID-19, tenke tama iha izolamentu terapéutiku.

Hela iha konfinamentu obrigatóriu, durante loron 14 ka to’o simu alta husi médiku, iha estabelesimentu saúde, iha uma rasik ka sentru izolamentu Estadu nian, ema sira ne’ebé infetadu ho SARS-CoV-2, ne’ebé tama iha teritóriu nasionál mai husi rai-li’ur ka ema sira ne’ebé autoridade saúde nian sira halo hela vijilánsia ba sira.

Prazu ne’ebé refere iha paragrafu liubá la aplika ba membru tripulasaun sira husi aviaun hirak ne’ebé tula pasajeiru no merkadoria entre nasaun no motorista sira ne’ebé lori kareta boot sira hodi tula merkadoria entre nasaun liuhusi rai-maran, ne’ebé sujeita ba períodu konfinamentu obrigatóriu ne’ebé koinside ho tempu permanénsia husi ema hirak ne’e iha territóriu nasionál, la konta ho tempu tripulasaun veíkulu nian. Regra sira kona-ba konfinamentu obrigatóriu ba sidadaun hirak ne’e aprova ho diploma ministeriál husi Ministériu Saúde.

Iha kazu exesionál sira, ne’ebé justifika ho razaun saúde no seguransa populasaun sira-nian, Ministru Interiór bele determina atu taka temporáriu ka hamenus oráriu atendimentu nian ba públika iha postu fronteira nian sira.

Durante períodu vijénsia Estadu Emerjénsia nian, lisensa, autorizasaun no atu administrativu no dokumentu sira hotu válidu nafatin, la haree ba durasaun husi husi ninia prazu validade nian.

Fiskalizasaun ba kumprimentu ba dispozisaun sira iha diploma ida-ne’e kompete ba forsa no servisu seguransa nian sira no ba ekipa vijilánsia epidemiolójika no sanitária, tanba ne’e, ema labele kontra, ho forma saida de’it ativa ka pasiva, hasoru orden sira ne’ebé fó sai ona husi autoridade públika kompetente sira iha ezekusaun ba deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’e.



Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter