Estadu emerjénsia ba dahaat sei remata iha 4 Setembru

DILI (TOP) – Hafoin rona hanoin favorável husi membru sira husi Konsellu Superior Defeza no Seguransa, Konsellu Estadu, no hetan autorizasaun husi Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo deklara ona Estadu emerjénsia ba dahaat ne’ebé hahu ona iha loron 6 Agostu no sei remata iha loron Sesta, 4 Setembru 2020.

Iha mensájen ne’ebé diriji ba Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika informa katak iha períodu naruk ida nia laran, iha territóriu nasionál la rejista kazu COVID-19 maibé ida ne’e la signfika Timor-Leste livre ona husi risku ka perigu. Ita sei hasoru nafatin risku tanba númeru kazu moras aumenta iha Repúblika Indonézia, partikularmente iha provínsia ne’ebé Timor-Leste fahe nia fronteira internasionál terrestre, no mós iha ita-nia país viziñu, Austrália.

Iha loron 4 Agostu, Timor-Leste rejista kazu pozitivu foun ida husi sidadaun ida ne’ebé tama mai territóriu nasionál husi fronteira terrestre.

“Situasaun interna ohinloron iha ita-nia rai-laran la ejize medidas restritivas ne’ebé forte hanesan períodu estadu emerjénsia datoluk liubá . Tanba ne’e estadu emerjénsia foun ida ne’e sei parsialmente suspende no limita direitu ba sirkulasaun internasionál, liberdade sirkulasaun no fixasaun residénsia iha territóriu nasionál no mós direitu ba rezisténsia,” hateten Prezidente Repúblika.

Nia husu atu tau atensaun espesiál ba pontus entrada ba territóriu nasionál atu sidadaun hotu bele hasees-an husi risku coronavírus tama tan iha rai-laran.

“Sidadaun sira ne’ebé tama iha Timor-Leste tenke submete ba kuarentena, katak sei moris ketak iha fatin ida durante loron sanulu resin haat”.

Nia dehan, ba Estadu emerjénsia ida ne’e atividade ekonómika, sosiál, kulturál, eskolár, serbisu, halimar, vizita família, toka no kanta sei la’o hanesan bainbain. Hothotu tenke haktuir prátika fase liman beibeik, uza máskara no distanciamentu sosiál atu ita ida-idak bele hasees-an husi moras Covid-19 no karik moras, la hada’et ba ema seuk.

Lú Olo esplika, lisaun prinsipál ida ne’ebé aprende iha luta kontra Coronavirus mak unidade. Unidade husi ema hotu-hotu, feto, mane, foin-sa’e ka lae, sidadaun nasional ka estranjeiru. Hotu-hotu iha responsabilidade atu kumpre ninia dever ba Povu Timor-Leste no ba umanidade tomak. Liuhusi kontribuisaun ema hotu nian mak Timor-Leste bele manán dezafiu ida ne’e.

Pandemia Covid-19 kontinua ameasa umanidade. Moras ne’e hada’et lalais liu husi rai ba rai, liuliu husi pasajeiru aviaun nian no mós husi fronteira-rai. Iha rai barak, moras foun ne’e mosu, konsege kontrola tiha, maibé mosu fila fali. Akontese nune’e hela de’it husi 11 marsu 2020, loron ne’ebé OMS - Organizasaun Mundial Saúde deklara katak umanidade hasoru ona pandemia Covid-19.

Iha Timor-Leste, hafoin mosu kazu pozitivu ida, iha 21 marsu, órgaun soberania Timor-Leste hamriik kedas, no liu de’it loron neen, Prezidente Repúblika hetan tiha ona kbiit konstitusional hodi deklara Estadu Emerjénsia. Pesoal primeira liña servisu ho efisiénsia, no ho apoiu husi organizasaun nasional no internasional, konsege hala’o di’ak medida sira ne’ebé foti ho estadu emerjénsia.

“Tanba hetan mós kolaborasaun husi Povu Timor-Leste, ita konsege sulan moras ne’e iha fatin tratamentu no kuarentena obrigatória hodi nune’e la hada’et ba komunidade. Kazu pozitivu hamutuk rua nulu resin haat maibé rekupera hotu. Husi 15 maiu 2020 mak ita la deteta kazu foun”.

“Maibé tanba Timor-Leste labele haketak-an husi mundu, ita presiza matan moris nafatin. Moras Covid-19 sei la’o maka’as hela. Ita-nia país viziñu sira, Indonézia no Austrália, iha kazus barak tebes no seidauk hatene bainhira mak sira livre husi Covid-19”.

Haree ba situasaun iha mundu tomak no liuliu, iha ita-nia país viziñu rua ne’e, Governu Timor-Leste aprova proposta, iha segunda-feira kotuk, 3 agostu, hodi husu ba Prezidente Repúblika atu deklara estadu emerjénsia.

Prezidente Repúblika simu pedidu husi Governu iha 4 agostu 2020. Iha loron ne’e duni, kazu foun Covid-19 deteta iha sidadaun ida ne’ebé tama-mai Timor-Leste iha 22 jullu, husi fronteira-rai. Sidadaun ne’e haketak kedas iha fatin-izolamentu Vera Cruz no Ministériu Saúde hatutan kedas kuarentena ba sidadaun sira tama-mai iha Timor-Leste iha loron hanesan ho sidadaun kazu pozitivu ne’e. Medida seluk foti mós atu la husik moras ne’e hada’et ba komunidade.

“𝑫𝒖𝒓𝒂𝒏𝒕𝒆 𝒑𝒆𝒓í𝒐𝒅𝒖 𝒆𝒔𝒕𝒂𝒅𝒖 𝒆𝒎𝒆𝒓𝒋é𝒏𝒔𝒊𝒂 𝒊𝒅𝒂 𝒏𝒆’𝒆, 𝒂𝒕𝒊𝒗𝒊𝒅𝒂𝒅𝒆 𝒆𝒌𝒐𝒏ó𝒎𝒊𝒌𝒂, 𝒔𝒐𝒔𝒊á𝒍, 𝒌𝒖𝒍𝒕𝒖𝒓á𝒍, 𝒆𝒔𝒌𝒐𝒍á𝒓, 𝒔𝒆𝒓𝒗𝒊𝒔𝒖, 𝒗𝒊𝒛𝒊𝒕𝒂 𝒇𝒂𝒎í𝒍𝒊𝒂 𝒌𝒂 𝒂𝒕𝒊𝒗𝒊𝒅𝒂d𝒆 𝒔𝒆𝒍𝒖𝒌 𝒍𝒂’𝒐 𝒉𝒂𝒏𝒆𝒔𝒂𝒏 𝒃𝒂𝒊𝒃𝒂𝒊𝒏”.

Maibé, labele haluha katak moras Covid-19 sei la husu lisensa atu tama iha rai-laran. Moras ne’e bele mosu iha momentu ne’ebé de’it. Nune’e, importante tebes ita proteje-an nafatin no proteje ema hotu. Ema ida-diak tenke hatuir nafatin medida tolu importante tebes: fase liman beibeik, uza máskara no halo distansiamentu sosiál. Bainhira hala’o atividade ruma ho ema rua ka liu, hothotu tenke tau máskara no hadok-an malu metru ida, pelumenus.

Estadu emerjénsia foun ida ne’e sei suspende no limita direitu no liberdade balun kona-ba sirkulasaun internasionál, liberdade sirkulasaun no hili residénsia iha fatin ne’ebé de’it iha territóriu nasionál mós direitu ba rezisténsia. Katak hothotu tenke kumpre medidas hatún husi Governu.

“𝙆𝙤𝙣𝙖-𝙗𝙖 𝙨𝙞𝙧𝙠𝙪𝙡𝙖𝙨𝙖𝙪𝙣 𝙞𝙣𝙩𝙚𝙧𝙣𝙖𝙨𝙞𝙤𝙣𝙖𝙡, 𝙋𝙧𝙚𝙯𝙞𝙙𝙚𝙣𝙩𝙚 𝙍𝙚𝙥ú𝙗𝙡𝙞𝙠𝙖 𝙝𝙪𝙨𝙪 𝙗𝙖 𝙖𝙪𝙩𝙤𝙧𝙞𝙙𝙖𝙙𝙚 𝙧𝙚𝙡𝙚𝙫𝙖𝙣𝙩𝙚 𝙨𝙞𝙧𝙖 𝙖𝙩𝙪 𝙩𝙖𝙪 𝙖𝙩𝙚𝙣𝙨𝙖𝙪𝙣 𝙚𝙨𝙥𝙚𝙨𝙞á𝙡 𝙗𝙖 𝙥𝙤𝙣𝙩𝙪𝙨 𝙚𝙣𝙩𝙧𝙖𝙙𝙖, 𝙠𝙖𝙩𝙖𝙠 𝙛𝙖𝙩𝙞𝙣 𝙚𝙢𝙖 𝙩𝙖𝙢𝙖 𝙝𝙪𝙨𝙞 𝙧𝙖𝙞-𝙡𝙞’𝙪𝙧 𝙝𝙖𝙣𝙚𝙨𝙖𝙣 𝙛𝙧𝙤𝙣𝙩𝙚𝙞𝙧𝙖-𝙧𝙖𝙞, 𝙖𝙚𝙧𝙤𝙥𝙤𝙧𝙩𝙪 𝙣𝙤 𝙛𝙖𝙩𝙞𝙣 𝙧ó 𝙨𝙞𝙧𝙖 𝙩𝙖𝙢𝙖, 𝙖𝙩𝙪 𝙞𝙩𝙖 𝙡𝙖 𝙝𝙪𝙨𝙞𝙠 𝙠𝙤𝙧𝙤𝙣𝙖𝙫í𝙧𝙪𝙨 𝙩𝙖𝙢𝙖 𝙩𝙖𝙣 𝙞𝙝𝙖 i𝙩𝙖-𝙣𝙞𝙖 𝙧𝙖𝙞𝙣”.

Ho estadu emerjénsia ida ne’e, timoroan ka sidadaun estranjeiru ne’ebé iha autorizasaun atu tama iha Timor-Leste, tenke submete hotu ba izolamentu obrigatóriu, katak sei moris ketak iha fatin ida, durante loron sanulu resin haat. Haketak iha fatin kuarentena ka fatin aprova husi Ministeriu Saúde! Karik hetan kazu pozitivu, sidadaun afetadu tenke tama iha fatin-tratamentu determina ona husi Governu.

Jefriano Oqui
Author: Jefriano OquiEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Online Counter