SINGAPURA (TOP) - Definisaun ba Dalan Datoluk: Hafoun Diplomasia Prátika hodi Atende Kauza Abut sira husi Dezarmonia Globál.
Sir John, Dr Bastian, obrigadu ba priviléjiu atu halo parte iha Diálogu Shangri-La. Liu fali uluk, Diálogu Shangri-La importante, importante ohin, iha oras ida-ne'e. Ida-ne'e maka fatin ida hosi fatin uitoan ne'ebé linguajen sira seguransa no diplomasia nian hasoru malu sorin-sorin, rua ne'e presiza.
Husik ha'u hahú ho liafuan uitoan kona-ba saida maka ita hotu hatene. Ita-nia arkitetura seguransa internasionál prinsipál - Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian - maka moribundo, esklerótiku, la relevante. Ida-ne'e maka espellu triste ida ba estadu mundu nian ohin loron. Ha'u la iha serteza katak espansaun simples ida ba membru sira no eliminasaun ba podér vetu nian sei hamoris fali no halo ida-ne'e sai hanesan tutela ida ne'ebé efetivu no kredível ba seguransa internasionál.
Órgaun judisiál foun liu, Tribunál Penál Internasionál ne'ebé kria ho fanfarra barak iha 2002, hetan destruisaun. Maibé parese katak ICC ne'e de'it ba alegadu ditadór afrikanu sira, nune'e hetan lisensa atu hasai mandadu kapturasaun no hala'o julgamentu sira. Timor-Leste entre nasaun sira ne'ebé asina uluk Tratadu Roma nian iha tinan 2002. ICC hasoru hela ameasa ezistensiál ida - hotu-hotu tanba ninia Prokuradór koko atu onra prinsípiu proverbiál Justisa maka matan-delek.
Ita ko'alia beibeik kona-ba prezerva orden bazeia ba regra sira; maibé regra sira la sobrevive tanba sira imprime iha karta sira. Sira moris tanba estadu sira hili restrisaun, konsisténsia, hili diálogu hodi rezolve keixa sira. Regra sira presiza instituisaun no konfiansa. No konfiansa la'ós kria hosi deklarasaun sira. Ida-ne'e harii liuhosi buka interese komún sira no aplikasaun ho boa-fé ba regra no norma sira. Seguransa ne'ebé sustentavel labele mai hosi kilat nia kanu, hosi koersaun no tauk. Iha buat barak liu ba orden, buat barak liu ba seguransa no buat barak liu ba dame. Bainhira fallansu sira-ne'e espoin ema sira ne'ebé vulneravel liu ba prejuízu liután, ida-ne'e sobu lei no instituisaun sira ne'ebé ita hotu kria ona iha dékada barak nia laran atu prevene funu sira no rezolve sira bainhira sira akontese.

Governu sira iha devér atu proteje sira-nia nasaun nia soberania no integridade territoriál, no liuliu governu sira iha responsabilidade última sagradu atu proteje nia povu rasik, sira-nia ser fíziku no direitu atu moris iha liberdade no dignidade. Ita nasaun ki'ik ida ho istória ne'ebé turbulentu, maibé ita sempre iha esperansa. Ita aprende liuhosi istória katak esperansa maka forsa interiór ida, ida-ne'e maka buat ida ne'ebé ita kaer metin bainhira ita lakon buat hotu. Ita-nia independénsia harii liuhosi tinan barak ho pasiénsia, diplomasia prátika ne'ebé gradualmente nakfilak kanek tuan sira ba ligasaun foun sira. Ami nunka demoniza parte seluk, ami la desrespeita sira nia fiar. Ita hetan liberdade bainhira Indonézia sira liberta sira-nia an iha 1998-1991 no hahú prosesu reforma no demokrasia ne'ebé promisór.
Timor-Leste no Indonézia nu’udar modelu rekonsiliasaun no parseria nian. Ami hatudu katak istória la presiza dadur ita-nia fuan no neon, istória labele dadur nasaun sira, lideransa matenek no diálogu bele nakfilak konflitu ba konvivénsia, no konvivénsia ba amizade no konfiansa. ASEAN la moris iha époka ida ne'ebé hakmatek, nia moris hosi ahu-ruin sira funu Korea nian, funu sira iha Vietname, Kamboja no Laos, insurjénsia maoista sira, marka koloniál sira, rivalidade sira Funu Malirin nian, loukur ideolójiku no konfrontu. Ninia susesu la'ós tanba nia halakon diferensa sira. Nia halo buat ida ne'ebé modestu liu, no karik klean liu: nia kuda ai-banyan ida, no iha nia fulin nia okos líder sira halibur no halo planu ba funu sira nia rohan.
Iha dékada barak nia laran, ASEAN halibur nasaun sira ne'ebé moris no sofre hosi iha leten. Líder matenek sira fiar katak soberania no kooperasaun la'ós opostu. Liuhosi Tratadu Amizade no Kooperasaun nian, nia afirma prinsípiu sira ne'ebé rona simples maibé revolusionáriu bainhira pratika: respeitu ba malu, negosiasaun sira ne'ebé la para, persistente ne'ebé lori rezolusaun pasífika ba disputa sira, renúnsia ba ameasa ka uza forsa, no kooperasaun ne'ebé efetivu.
Konfiansa ne'ebé rezulta entre nasaun sira ASEAN nian fó ona benefísiu mútuo ne'ebé boot. Ekonomia ASEAN nian hetan apoiu hosi komérsiu intrarejionál ne'ebé luan. ASEAN laos Lalehan iha Rai. Atinji konsensu ne'e neineik tebes. Diplomasia bele dezanima. Deziluzaun bele hamosu sinizmu. Dezafiu seguransa nian sira persiste. Funu sivíl Myanmar nian maka mancha ida iha ASEAN nia katálgu susesu nian ne'ebé impresionante. Maski nune'e, iha mundu ida ne'ebé ponte sira sunu lalais liu duké sira harii, ASEAN fornese lisaun sira kona-ba oinsá diálogu ne'ebé sustentavel, envolvimentu, bele salvaguarda hasoru konflitu no fó benefísiu sira ne'ebé fahe. Salvaguarda ida-ne'e bele mós apoia lideransa sivíl no militár ne'ebé forte iha mediasaun ba akordu sira ne'ebé justu, sustentável, no bilaterál. Ida-ne'e bele kria espasu ba imajinasaun, vizaun no negosiasaun.
Hirak-ne'e maka hanoin sira - dezesperu no esperansa nian - ne'ebé mosu mai ha'u bainhira ha'u haree fallansu abismu hosi lideransa globál ne'ebé rezulta iha funu devastador sira iha Ukránia, Gaza, Líbanu, Iraun, ne'ebé nia konsekuénsia sira reverbera iha mundu tomak. Fallansu hanesan atu hapara liberdade movimentu no fragmenta konfiansa iha Tasi Xina Súl, konsekuensia ba ita nia mundu bele boot liu tan.
Tasi Xina Súl labele sai hanesan pontu inflamasaun ida. Konvensaun kona-ba Direitu Tasi nian (UNCLOS) fornese espasu ba diálogu no mediasaun hodi rezolve reklamasaun sira ne'ebé maka sobrepoin malu. Área marítima ida-ne'e maka sai hanesan liña moris nian ba ita hotu, inklui estadu sira ne'ebé la'ós tasi-ibun. Krize iha Estreitu Ormuz nian hatudu mai ita saida maka iha risku se ita la aselera ritmu negosiasaun nian ba Kódigu Konduta Tasi Súl Xina nian no hasa'e mekanizmu prevensaun konflitu nian ne'ebé eziste.
Nasaun sira Sudeste no Leste Aziátiku nian, ho no lahó Zona Ekonómika Eskluziva sira, iha oportunidade atu halibur hamutuk iha vizaun Tasi Xina Súl nian hanesan Zona Dame nian, hodi hanoin hikas fali arranju territoriál sira seluk ne'ebé maka iha tempu naruk ne'ebé maka asegura ona asesu ba komún globál sira ne'ebé maka hetan kontestasaun, hanesan iha kazu Sistema Tratadu Antártida nian ka kolaborasaun sira ne'ebé maka lori ba Akordu Intergomentál Espasiál, mandatu ne'e bazeia ba objetivu pasífiku sira.

Líder sira sei hamriik aas liután no hanoin liu interese nasionál sira ne'ebé ki'ik no lukru sira ba tempu badak? Se iha ne'e ha'u risku liafuan sira ne'ebé mehi-na'in sira uza, ha'u konvida ita-boot atu sukat liafuan sira-ne'e ho ha'u ba momentu. Iha Zona Dame nian, disuasaun iha duni nia fatin. Prontidaun iha nia fatin. Maibé lójika la aumenta se ita konfunde planu seguransa ba tempu badak ho seguransa ba tempu naruk.
Iha 2025 gastu militár globál atinji kuaze dolar biliaun tolu. Iha tempu hanesan, ODA tun ba nivel ki'ik liu, no finansiamentu adaptasaun klimátika ba nasaun sira ne'ebé dezenvolve hela sai hanesan frasaun ida hosi saida maka presiza. Konsolida liberdade sirkulasaun ba futuru, marka ida hosi Zona Dame ida-ne'e ha'u imajina, Estadu reklamante sira la abandona sira nia reklamasaun ida-idak tuir UNCL0S, hotu-hotu konkorda atu kria Zona Dame ida-ne'e, livre hosi illa artifisiál sira no baze militár sira ne'ebé inevitavelmente aumenta suspeisaun, tauk, no kontra-asaun sira. Illa artifisiál sira ne'ebé eziste tenke nakloke, asesivel, simu estudu oseanográfiku no moris tasi nian.
Ró militár sira ne'ebé tama iha Zona Dame nian ida-ne'e sei adota marka kostumeiru sira Dame nian, hodi fó sinál ba malu iha lian ida ne'ebé parte sira iha taka Estreitu Ormuz nian labele. Ami peskiza ona alternativa sira ba kooperasaun hanesan ne'e ho di'ak liu. Enkuantu ami hetan hela osan barak liu atu prepara ba funu, ita luta buka osan hodi prevene kondisaun sira ne’eba halo konflitu sai provável liu. Misil ida bele hapara adversáriu ida maibé nia labele tahan tasi. Tanki ida bele defende fronteira ida, maibé nia labele restaura kolleita ne'ebé falla. Submarinu ida bele halo patrulla iha tasi ida, maibé labele harii fali konfiansa iha sosiedade ida ne'ebé maka hetan dezlokasaun tanba dezastre no konflitu. Arma funu nian la apropriadu ba objetivu hotu-hotu ne'ebé ita iha tentasaun atu tau ba sira.
Ha'u fila fali ba ha'u nia refrão: laiha buat ida ne'ebé maka prátiku liu duké ida ne'ebé maka sustentável no dura ba tempu naruk Zona da Paz ne'ebé mantein movimentu iha Tasi Súl Xina nian nakloke no ekuitativu ba estadu tasi-ibun no la'ós tasi-ibun sira ne'ebé depende ba nia estabilidade. Maibé tasi mós bele sai espellu ida ba ita atu haree filafali asumsaun klean oioin. Bainhira ita ko'alia husi ‘ekonomia azul’ porezemplu, la'ós de'it item ajenda ida tan atu kuantifika ita-nia rekursu nasionál sira, maibé hanoin filafali transformasionál ida ne'ebé haree soberania 'estreitu' ne'ebé tau entre tasi sira ne'ebé ligadu no hola parte iha nosaun sira ne'ebé luan liu kona-ba prosperidade. Ida-ne'e lori ita fila fali ba nosaun sira reziliénsia nian ne'ebé mosu hosi ita-nia interdependénsia.

Kay Rala Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru no Reprezentante Espesiál ba Ekonomia Azul iha Timor-Leste, lidera ita-nia Governu Konstitusionál da-9 hodi adota objetivu ida-ne’e: “atu transforma ita-nia tasi — ne’ebé sentrál ba ita-nia identidade, ekonomia, no jeopolítika — sai fonte ida ba dezenvolvimentu sustentável, inkluzaun, no reziliénsia ambientál.” Nia hatutan tan katak “ba Timor-Leste, Ekonomia Azul la’ós de’it estratéjia ba sobrevivénsia maibé mós ba dezenvolvimentu no reziliénsia klimátika. ”Loos duni, ba nasaun illa no tasi-ibun sira hanesan ita-nian, nesesidade ba reziliénsia hanesan ne'e la'ós abstratu. Mudansa klimátika la'ós kestaun ambientál ida ne'ebé dook. Ida-ne'e maka krize seguransa nian. Ida-ne'e ameasa uma sira, peska sira, infraestrutura sira, bee, sistema sira ai-han nian no, iha kazu balu, integridade territoriál rasik hosi estadu sira.
Ha'u hanoin hikas ida-ne'e bainhira foin lalais ne'e tuir Simeira Oseanu Melanéziu nian iha Papua Nova Guiné, iha ne'ebé líder sira hosi Pasífiku tomak destaka fali katak mudansa klimátika maka ameasa direta ida ba estabilidade ekonómika, sistema ai-han sira, koezaun sosiál no mós ba viabilidade estadu nian rasik. Se ita la konsege investe ho sériu iha reziliénsia no prevensaun, nasaun barak liután sei dudu ba brink. Ema barak liután sei hetan obriga atu muda. Governu barak liután sei hasoru opsaun sira ne'ebé imposivel. Instabilidade sei la hela metin iha fronteira sira nia laran.
Ba poténsia ki'ik no médiu sira, hili reziliénsia labele sai hanesan ultimatu ida entre polítika bloku nian no izolamentu, entre nostaljia ba orden ida ne'ebé nunka perfeitu no sira nia rende ba mundu ida ne'ebé governa ho forsa bruta. Ba poténsia ki'ik no médiu sira, dalan ida-ne'e hahú ho rekuza atu simu katak futuru tenke organiza de'it iha konfrontu nia sorin. Ita la presiza simu mundu ida ne'ebé fahe permanentemente ba bloku rival sira. Ita bele serbisu ho ema hotu iha ne'ebé interese sira fahe; ko'alia ho klaru iha ne'ebé prinsípiu sira hetan ameasa; no harii koligasaun sira iha tarefa prátika sira ne'ebé nasaun ida labele rezolve mesak.
Koligasaun sira tenke harii kestaun ba kestaun: kona-ba finansiamentu klimátiku, kona-ba seguransa enerjétika, kona-ba saúde tasi nian, kona-ba reziliénsia ai-han nian, kona-ba preparasaun ba dezastre sira, kona-ba governasaun dijitál, no kona-ba mediasaun dame nian. Atu hatete ho momoos, dalan datoluk tenke iha prinsípiu no pragmátiku. Ha'u hatene ida-ne'e no halo ona viajen rasik. Emerjénsia konflitu nian bele estraga tinan barak nia laran progresu ba dezenvolvimentu sustentável. Tanba ne’e ita tenke fó atensaun foun atu rezolve kondisaun sira ne’ebé hamosu konflitu no atu prezerva mekanizmu sira ne’ebé prevene ida-ne’e. Ida-ne'e signifika dezenvolve diplomasia ida ne'ebé prátiku liu ba Sékulu XXI.

ASEAN, no Timor-Leste nia, istória úniku iha ninia konstelasaun nia laran, kaer lisaun xave ba pasiente, diplomasia ne’ebé prátiku no efetivu. ASEAN nia realizasaun iha aspetu ida-ne'e la'ós katak nia halo nasaun hotu-hotu hanoin hanesan. Ida-ne'e la hamoos diferensa sira iha istória, polítika, medida ka perspetiva estratéjiku. Envezde, ida-ne'e kria ona toman sira kooperasaun nian maski iha diferensa sira-ne'e.
Enkontru ba enkontru, akordu ba akordu, projetu ba projetu, ASEAN hatudu ona katak konfiansa bele konstrui. Hatudu ona katak diálogu bele sai komérsiu, komérsiu bele sai interdependénsia, no interdependénsia bele sai hanesan interese fahe ba dame. Ida-ne'e maka tipu diplomasia ne'ebé ita-nia mundu agora presiza liután. La'ós diplomasia hanesan mamuk serimonia. La'ós diplomasia hanesan dezempeñu. Maibé diplomasia hanesan konstrusaun pasiente.
Se ita sériu kona-ba dalan datoluk ho impaktu ne'ebé sustenta hosi diplomasia prátika, entaun ita tenke halo ida-ne'e sai vizivel iha área sira ne'ebé konkretu. Ita tenke trata seguransa enerjétika no reziliénsia klimátika hanesan kestaun seguransa prinsipál sira.
Rejiaun ida ho arma barak liu maibé rede sira ne'ebé falla, tasi-ibun sira ne'ebé vulneravel, sistema ai-han ne'ebé frajil no enerjia ne'ebé la asesivel la seguru. Ne'e hein de'it ba xoke tuirmai. Ita tenke garante katak finansa klimátika no dezenvolvimentu la trata hanesan laran-luak opsionál, ne'ebé disponivel de'it bainhira orsamentu sira konfortavel. Ba nasaun vulnerável sira, reziliénsia la'ós karidade. Ida-ne'e maka prevensaun. Ne'e maka serbisu ne'ebé hamenus posibilidade ba dezlokasaun, instabilidade no konflitu iha futuru. No ita tenke aplika regra sira ho konsistente. Seletividade estraga konfiansa. Bainhira regra sira mosu ba proteje balun no la'ós sira seluk, estadu ki'ik sira hahú hanoin se linguajen orden nian maka loloos de'it linguajen podér nian.
Orden ida ne'ebé bazeia ba regra sira só sobrevive bainhira nasaun sira haree katak restrisaun, justisa no akordu pasífiku pratika, la'ós de'it haklaken. Ida-ne'e la'ós idealizmu. Ida-ne'e maka realizmu ho orizonte ne'ebé naruk liu. Nune’e mai ita husik Diálogu ida-ne’e ho sentidu ida ne’ebé klaru liu kona-ba saida mak dame ezije. Ida ne'e presiza defeza, sim, maibé presiza mós prevensaun. Presiza forsa nasionál, maibé mós prátika kooperasaun liuhosi fronteira sira liuhosi diplomasia ho pasiénsia. Ida-ne'e presiza regra sira, maibé mós konfiansa ne'ebé fó moris ba regra sira. Diplomasia prátiku, pasiénsia, bele harii konfiansa ida-ne'e.
Iha 2026, mai ita matan-moris kona-ba perigu, maibé labele hetan kaptura husi perigu. Mai ita komprometidu atu mantein seguransa, maibé dedikadu atu harii kondisaun sira ba Zona Dame ida iha Tasi Súl Xina nian ba Sudeste Aziátiku tomak, ba Ázia tomak, ba mundu.
Atu Maromak ba Umanidade tomak haraik matenek no laran-sadia ba líder sira.

