Governu defaktu la sériu dada kadoras Greater Sunrise mai TL

DILI (TOP) — Vise xefe bankada Konsellu Nasionál Rekonstrusaun Timor Leste (CNRT) deputadu, Patrcínio dos Reis Fernandes konsidera governu defaktu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak la sériu atu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste, tanba jere de’it osan Covid-19 no Cesta Bázika mós la’o ulun-ain tiha ona.

“Durante audiénsia ho governu de Faktu Inkonstitusional iha diskusaun ba Projetu-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskal 2021, governu, liuhosi Vise-Primeiru Ministru de Faktu José Maria dos Reis no Ministru Petróleu no Minerais de Faktu manifesta momoos sira-nia pensamentu mukit atu kontinua halo esforsu hotu-hotu lori Kadoras Greater Sunrise mai iha Timor-Leste,” dehan Patrocínio liuhusi konferensia imprensa iha salaun bankada CNRT, Parlamentu Nasionál, Dili, Kuarta 18 Novembru 2020.

Vise Primeiru Ministru, José Reis to’o oras ne’e sei dúvidas hela kona-ba atu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste.

Notisia relevante: Jose Reis kontinua duvida ba projetu tasi mane

Deputadu husi munisipiu Manufahi ne’e hatutan, governu kontinua foti pozisaun katak, laiha estudu viabilidade atu dada Kadoras Greater Sunrise mai iha Timor-Leste, dala barak tau mós kestaun ekonómika no komersial hodi háfraku tiha Timor-Leste nia pozisaun atu obriga Australia no Kompañia Joint Venture. Tanba tuir Governu katak, labele obriga ho polítika no presiza kustu ne’ebé aas tebes atu dada kadoras mai iha Timor-Leste.

Nia hatutan, bankada CNRT hakarak deklara katak, karik la-iha estudu viabilidade, Komisaun Konsoliasaun rasik mós sei la konkorda ho pozisaun Timor-Leste nian. Iha negosiasaun nia laran, Timor-Leste mak aprezenta ninia estudu viabilidade kompletu; bain-hira ConocoPhilips fó liu husi Komisaun Konsiliasaun, Kay Rala Xanana Gusmão dehan ba komisaun katak dokumentu husi ConocoPhilips ne’e lixu.

“Povu doben Timor-Leste Razaun sira ne’ebé governu aprezenta hatudu katak, governu foti ona pozisaun lakohi dada Kadoras mai iha Timor-Leste, hanesan uluk partidu FRETILIN vota kontra bain-hira Parlamentu Nasionál ratifika Fronteira Marítima permanente ho Australia iha 2019. Agora Ministru sira husi FRETILIN, inklui Prezidente TIMOR GAP buka razaun oin-oin hodi desmantela pozisaun Timor-Leste atu dada kadoras Greater Sunrise mai iha Timor-Leste. Sira kontra de’it sem aprezenta estudu foun ida hodi justifika sira-nia razaun labele lori kadoras mai iha Timor-Leste,” nia hateten.

Deputadu Patrocinio dos Reis Fernandes.

Nia hatete, bankada CNRT lamenta tebes ho pozisaun Governu nian ida-ne’e kona-ba destinu dada kadoras Greater Sunrise ne’ebé sai tiha la klaru. Tuir loloos, Timor-Leste iha pozisaun ne’ebé seguru liu agora atu dada kadoras Greater Sunrise mai iha Timor-Leste, tanba, depois Timor-Leste iha Fronteira maritime permanente ho Australia, maioria Kampu Greater Sunrise lokaliza (tu’ur) iha área Tasi Timor-Leste nian.

“Pozisaun seguru mós haree husi partisipasaun asõens (saham) TIMOR GAP E.P. nian iha Joint Venture; TIMOR GAP iha 56.56%, Woodside Energy 33.44% (Operator), Osaka Gas 10%. Ida-ne’e hatudu forsa bo’ot Timor-Leste atu halo desizaun iha Komisaun Joint Venture nia laran,” nia esplika.

Timor-Leste asina akordu fronteira mairima ho Australia iha kuartel jeral ONU iha New York, Amerika hafoin Timor-Leste manan Australia iha Tribunal Arbitrajen Internasional iha tinan 2018. Foto Media ONU.

Entretantu, durante tinan barak, Mari Alkatiri sempre deklara FRETILIN desde uluk kedas hakarak dada kadoras mai Timor-Leste, maibé prátika loloos mak nia asina tiha ho Austrália durante tinan 50 nia laran labele ko’alia fronteira maritima. Soberanu maritima ne’e foin maka restaura hikas iha tinan 2018 bainhira xefe negosiador fronteira maritima Kay Rala Xanana Gusmão lori kontinente Austrália ba Tribunal Arbitrajen Internasional. Prátika seluk ne’ebé Alkatiri hatudu mak nia haruka deputadu FRETILIN sira iha Parlamentu Nasionál vota kontra tan ratifikasaun akordu fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia iha 2019. Hafoin votasaun kontra ne’e, Alkatiri hato’o diskursu ida iha CCF ameasa deputatdu FRETILIN balun ne’ebé la tuir nia orientasaun politika iha tempu ne’eba.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter