Bankada CNRT dezafia Mari Alkatiri lori Oceanic Exploration ba Tribunal

DILI (TOP) – Bankada Parlamentar CNRT iha Parlamentu Nasionál kontinua dezafia eis Primeiru-Ministru atual Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri atu lori Oceanic Exploration ba Tribunal.

Vise Xefe bankada CNRT, deputadu Patrocinio Fernandes dos Reis hateten, deputadu Fretilin liuhosi nia Bankada rejeita keixa husi Oceanic Exploration ne’ebé sai ona polémika iha ita-nia sosiedade nia laran kona-ba eskândalo subornu no korrupsaun ne’ebé komete hosi Sekretáriu-Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri. Rejeisaun mai ho akuzasaun balun ne’ebé la fundamenta ho dadus konkretu no ninia efeitus ne’ebé fó prejuízu ba prátika boa-governasaun nian.

Deputadu Patrocinio hatutan, keixa husi Oceanic Exploration hateten katak, subornu ne’ebé ConocoPhillips fó ba Mari Alkatiri atu halo desizaun ne’ebé prevalese ba kompañia no hatún táxa ne’ebé ConocoPhillips tenke selu mai iha Governu Timor-Leste.

“Realidade hatudu duni, Mari Alkatiri asina Acordo Marítima (CMATS) entre Timor-Leste ho Austrália iha tinan 2002 hodi suspende diskusaun no negosiasaun hotu-hotu sobre disputa Fronteira Marítima durante tinan 50 nia laran,” hateten deputadu Patrocinio bainhira le’e deklarasaun politika bankada CNRT iha sesaun plenaria parlamentar, Segunda 6 Jullu 2020.

Nia hatutan, akordu CMATS konklui ho markasaun ba kampu Greater Sunrise ne’ebé hela de’it 18% mak tama iha área Konjunta entre Timor-Leste ho Austrália nian, enkuantu kampu Greater Sunrise liu 80% tama iha territóriu administrasaun Austrália nian.

“Graças a Deus! Timor-Leste iha nia ema ne’ebé hadomi rai ne’e, onestu, servisu maka’as no visionáriu hanesan Líder Kharismátiku Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão ho nia ekipa hodi nune’e Timor-Leste konsege mánan ninia soberania, no iha fulan-Julho de 2019 ratifika Tratadu Fronteira Marítima iha Parlamentu Nasional. Iha plenária ida-ne’e duni no Povu asiste, Fretilin vota kontra ratifikasaun Fronteira Marítima, maske Fronteira Marítima importante ba Timor-Leste hodi kompleta ninia soberania núdar Estadu”.

Nia dehan, atu sés hosi eskândalo ne’ebé Mari Alkatiri halo ona hodi benefísia ba án no Partidu Fretilin, Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional lori tán informasaun no dadus inventadus sobre prosesu aprovizionamentu ba Servisu Nasional Kadastral (SNC) ne’ebé ném sita iha relatóriu Câmara de Contas, inklui mós kazu Inspetór PNTL Calisto Gonzaga ne’ebé iha ona desizaun finál hosi Tribunal rasik.

Relasaun ho kestaun hirak ne’e hotu, Bankada CNRT aliña pontu 6 hodi afirma sira nia pozisaun.

“Ami deputadus CNRT tomak hakarak dezafia Eis Primeiru-Ministru Mari Alkatiri atu lori Oceanic Exploration ba iha Tribunal, atu nune’e labele husik “duvidas” ba iha Povu tomak konaba subornu ne’ebé nia simu hosi ConocoPhillips. Sé karik Sekretáriu-Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri lori duni ba Tribunal, ne’e tanba nia obrigasaun iha altura ne’ebá núdar Chefe do Governo atu rekopera hikas naran di’ak, no asegura integridade Estadu Timor-Leste nian”.

Deputadu ne’e esplika, akuzasaun ne’e ba Mari Alkatiri núdar Chefe do Governo reprezenta Estadu hodi halo kontratu no akordu sira, tanba mós dokumentus ne’ebé espalha iha públiku aprezenta dadus kompletu sobre subornu, inklui númeru montante osan ne’ebé mak haruka ba número konta bankaria Mari Alkatiri ho nia alin Ahmad Alkatiri nian. Hanesan polítiku, no preokupasaun ami nian mak ita labele husik kompañia internasional sira halo akuzasaun ba Chefe do Governo Mari Alkatiri.

Bankada CNRT relembra Mari Alkatiri no Partidu Fretilin hasai komunikadu ida iha fulan-Juñu 2008 katak sira sei lori Oceanic Exploration ba Tribunal ho akuzasaun halo difamasaun hasoru Mari Alkatiri. Maibe liu ona tinan 11 públiku Timor-Leste la-rona rezultadu hosi keixa ne’ebé Mari Alkatiri no Fretilin halo hasoru Oceanic Exploration.

No, iha facebook, Mari Alkatiri dehan Xanana subar-án iha korrupsaun, nune’e CPN Partidu CNRT prepara dadauk surat ba Ministériu Públiku hodi bolu Mari Alkatiri atu fó sai korrupsaun Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão nian.

Entretantu, iha loron 30 Juñu 2020, deputadu FRETILIN Joaquim dos Santos le’e deklarasaun politika bankada FRETILIN nian katak, CNRT lakonsege taka sira nia stress no post-power syndrome.

“Ami hakarak husu atu maluk sira iha CPN-CNRT nian no maluk deputadu sira iha bankada CNRT bele hatudu katak sira lakonsege taka sira nia stress no post-power syndrome, maibé halo ho didiak no los oituan. Tamba bosok diatas bosok hanesan sira halo semana kotuk ne’e sampah ne’ebé povu Timor-Leste no públiku tomak hare momós hela,” hateten deputadu Joaquim bainhira le’e deklarasaun politika FRETILIN iha loron 30 Juñu liuba.

Antes ne’e bankada FRETILIN ezije ba instituisaun relevante hodi investiga Kay Rala Xanana Gusmão kona-ba kazu droga sira, maibé deputadu Patrocinio dehan, alegasaun Bankada Fretilin nian relasiona ho kazu Inspetór Calisto Gonzaga nian ne’e hodi dada Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão ba iha prosesu nia laran ne’e la pertinente.

“Tanba, durante julgamentu ba kazu refere, Maun Boot Kay Rala Xanana marka prezensa no fó sasin ba Calisto Gonzaga maibé Ministériu Públiku la-ekstrai sertidaun atu akuza Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão núdar arguidu tanba laiha evidénsia”.

Nia hatutan, Calisto Gonzaga halo rekursu ba nia kazu no Tribunal Recurso hatún desizaun hodi kondena nia ba pena prizaun tinan-tolu no suspende ba tinan-hát. Calisto Gonzaga kompleta ona ninia pena no oras ne’e kontinua serbii iha Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no foin lalais ne’e hetan nomeasaun hosi Komandu-Jeral Komisáriu Faustino da Costa hodi sai Komandante ba Administrasaun. Kazu ida-ne’e laiha liu ligasaun ho korrupsaun, kazu ida-ne’e liga ho Xanana Gusmão núdar Ministru Defeza no Interior ne’ebé haruka Calisto Gonzaga lori Indonésia nain-rua ne’ebé hatama droga ba Jakarta hodi entrega ba iha Justisa Indonésia. Ho ida-ne’e bele hapara Díli sai fatin tránsitu ba droga ne’ebé mai hosi America latina, liuhosi Afrika, India, Singapura no mai kedan simu iha Díli, Indonésia nia ema mak sei lori ba Indonésia, liuhosi fronteira.

“Ida-ne’e núdar krimi organizadu, no hetan koordenasaun diak ho General Gories Mere, além de ne’e, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão lori kazu ne’e ba iha reuniaun Konsellu-de-Estadu”.

Relasaun ho prosesu aprovizionamentu Servisu Nasional Kadastral, haktuir ba relatóriu sira Câmara de Contas hosi tinan 2015 to’o agora laiha fraze ruma ne’ebá mak esplika no sita konaba iregularidade iha prosesu ajudikasaun. Ne’e signifika saída? Fretilin baibain ona, no gosta aprezenta akuzasaun sem faktus ne’ebé nakonu lia mamuk. Ne’e intensaun saída? Atu káre rai-rahun ba Povu nia matan.

Maibé deputadu FRETILIN, Joaquim dos Santos dehan Bankada FRETILIN hakarak husu dala ida tan atu Parlamentu, nudar orgaun fiskalizador, husu Tribunal de Contas atu halo auditoria ba prosesu aprovizionamentu no kontratasaun ba program Servisu Nasional ba Kadastru, ne’ebé Primeiru Ministru V Governu, Sr Xanana Gusmão, entrega diretu ba GMN Holdings ho valor besik $60 milloins dolares amerikanu.

“Ami hakarak atu informa mós iha ne’e katak bankada FRETILIN prepara hela no sei hatama keixa ida kona-ba serbisu rejistu kadastrais ne’e ba Ministeriu Publiku hodi husu investigasaun”.

Parte CNRT konsidera projeto ba Kadastru laós projeto fásil hodi loke tender. Projeto kadastru ne’e komplikadu no presiza teknólojia no meius, ne’ebé laós kompañia hotu-hotu iha teknólojia no meius ne’e hotu! Projeto Servisu Nasional Kadastral importante no urjente tebes iha tempu ne’ebá, hodi regulariza no lejítima posse ba terreno iha Timor laran tomak.

“Ho ida-ne’e maka família Alkatiri bele asegura ema seluk labele hadau sira-nia terreno iha fatin hitu, iha Komoro/Pantai Kelapa ho totál luan 47,196 m2 (metrus kuadradu). Ida-ne’e mak sai mós hanesan rezultadu kiik-oan ida ba Servisu Nasional Kadastru iha Timor Lorosa’e tomak,” esplika deputadu Patrocinio.

Deputadu CNRT ne’e mós katak, auditoria husi Câmara de Contas, iha RAEOA ba tinan 2014-2015, hatudu katak, Estadu hetan prejuízu to’o $30 milhoens de dólares no iha indísiu ba krime iha ezekusaun orsamental liu $300 milhoens de dólares, faktus ne’e akontese durante tempu ne’ebé Mari Alkatiri sai hanesan Prezidente RAEOA-ZEESM. Faktus irregularidade no korrupsaun mak ne’e, maske Parlamentu Nasional halo ona Rezolusaun no Rekomendasaun ba Ministériu Públiku maibé to’o agora laiha asaun investigasaun no akuzasaun hosi instituisaun kompetente.

“Iha RAEOA-ZEESM ne’ebé Mari Alkatiri lidera de’it maka kada USB bele iha folin to’o $450 dólares, manipulasaun ba presu no korrupsaun malorek ké Câmara da Contas deskobre. Mari Alkatiri orienta nia deputadu sira atu dezvia alegasaun sériu konaba subornu ne’ebé Mari Alkatiri simu hosi ConocoPhillips ho kazu inventadu hasoru Maun Bot Kay Rala Xanana ne’ebé nunka existe”.

Nune’e mós ho Ró-ahi HAKSOLOK, ne’ebé selu tiha ona ho osan liu ona $20 milhoens de dólares, to’o agora seidauk mai Timor-Leste no Mari Alkatiri lohi Dom Carlos Filipe Ximenes Belo no Madre Guilhermina Marçal hodi fó bensaun no sai madrinha ba besi mamuk ida. Ne’e dehan sá? Mari Alkatiri nia aktus governasaun hamosu problema irregularidade barak, inklui kontinua fó prejuízu ba osan Estadu Timor-Leste nian.

“Pior liu, kona-ba Ró-ahi Haksolok, Mari Alkatiri buka lohi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak atu simu tiha todan ne’e, hodi fó tán $14 milhoens ba Luis Pité ho nia kroni sira, hodi kontinua bosok katak hadia Ró Haksolok, ne’ebé tinta mós monu hotu ona no ekipamentus sira afinal át hotu ona”.

Entretantu, iha loron 23 Juñu 2020, eis Primeiru-Ministru Mari Bim Amude Alkatiri deklara iha nia konta Facebook Mari Alkatiri katak oras ne’e nia advogadu sira prepara no sei hatama keixa krime ba Ministériu Públiku hodi prosesa akuzasaun ne’e.

“Relasiona ho informasaun falsu nebe’e publika hanesan iha foto ne’e, hau nia advogado sira prepara hela no Iha tempo badak hau sei hatama Queixa-crime ba Ministério Público. Sira nebe'e assina decizaun CPN/CNRT sei ba Ministerio Publico atu hatan ba akuzasaun ida ne'e,” hateten Alkatiri.

Marcelino Bata
Author: Marcelino BataWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Jornalista
Jornalista TOP. Bandu atu simu envelope ka sasan ruma husi fonte informasaun sira.

Online Counter