Xanana kontinua apoia luta Sahara Osidental ba ukun rasik aan

DILI (TOP) – Lider Karismátiku, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, kontinua fó apoiu total ba povu Sahara Osidental nia luta atu hetan ukun rasik aan ne’ebé durante tinan barak seidauk hetan.

Sahara Osidental nu’udar teritóriu ida iha Afrika Norte ne’ebé baliza ho Algeria, Mauritania no Marocco. Sidade boot ho habitante barak mak Laayoune. Teritóriu ne’e nu’udar parte husi Marocco ka RDAS sei iha hela disputa laran. Sahara Osidental oras ne’e okupa husi Marocco, maibé reklamasaun ne’e la hetan rekoñesementu global. Frente revolusionáriu Polisario luta hela atu liberta teritóriu ne’e.

Eis kolonial España koñesidu nu’udar España Sahara, nu’udar sitiu historiku no territorial ne’ebé kontinua iha konflitu entre Reino de Marrocos ho movimentu Sarauís POLISARIO (the Frente Popular de Liberación de Saguía el Hamra y Río de Oro), suporta husi governu viziñu Algeria. Disputa ida karateriza husi kolonializasaun, dekolonializasaun, invasaun, subsekuente impase politika rezulta situasaun ida iha fulan hirak ikus ne’e hanaran “konflitu ida ne’ebé kleur liu no difisil iha Áfrika.

Sahara Osidental okupa hosi imperiu España, no abandona tiha sem halo prosesu auto – determinasaun hodi ikus mai fó dalan ba Marocco invade Sahara Osidental to’o ohin loron. Povu Sahara Osidental to’o oras ne’e sei kontinua luta hela hodi hetan ukun rasik a’an.

Reprezentante Sahara Osidental, Mohammed Salama Badi hasoru malu ho Prezidente partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão iha sede nasionál partidu CNRT iha Bairro Grilhos-Dili, Tersa 25 Outubru 2022. Foto TOP/Raimundos Oki.

Involvimentu Organizasaun Nasões Unidas (ONU) ba kestaun Sahara Osidental desde 16 Dezembru 1965, bainhira Assembleia Jeral ONU adopta rezolusaun primeiru ne’ebé hanaran España Sahara, husu España atu “foti medida hotu ne’ebé nesesariu” hodi deskoloniza teritoriu ne’e, bainhira tama ba negosiasaun ba “problema sira ne’ebé relasiona ho soberanea”.

Entre tinan 1966 no 1973 Assembleia Jeral adopta rezolusaun hitu ba teritoriu ne’e, ne’ebé rezolusaun hirak ne’e repete nesesidade atu realiza referendu ida kona – bá auto – determinasaun. Nune’e, ONU afirma klaru hosi inisiu katak konflitu Sahara Osidental bele rezolve liuhósi aktu ida auto – determinasaun, bazeia ba Deklarasaun kona – bá Konsesaun (garante) Independensia ba nasaun no povu kolonial sira. pojisaun ne’e mantein hosi organizasaun to’o ohin loron.

Bainhira España anunsia planu atu halo referendum iha inisiu tinan 1975, Liurai Hassa II hosi Marocco anunsia katak Marocco la simu referendum ne’ebé inklui opsaun independensia no hatama ba arbitrazen hosi Tribunal Internasional ba Justisa (TIJ) hodi desidi pre – kolonial ba estatutu legal teritoriu ne’e.

Konsellu Seguransa ONU ho unaminidade aprova rezolusaun ida ho númeru 690 iha loron 29 Abril 1991 hodi estabelese misaun Misaun Nasões Unidas ba Referendu iha Sahara Osidental- United Nations Mission for the Referendum in Western Sahara (MINURSO).

MINURSO depois halo kontaktu ho Frente Polisario no Maroco atu iha kontaktu dame (hapara funu) entre parte rua hodi bele fó biban ba misaun ONU ne’e hodi realiza prosesu referendum ne’e, maibé misaun ONU ne’e falla tanba parte rua kontinua funu malu nafatin to’o ohin loron.

Komandante em Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão relembra katak, ONU hasai desijaun atu halo referendu iha ne’eba.

“Ha’u fó hatene ba ita nia funu-nain sira katak, depois Sahara Osidental karik ho Palestina, ita sei ba referendu. Ha’u dehan ita sei ba referendu tanba, ita nia planu ba paz iha 1983 husu ba Indonézia atu hala’o referendu,” Xanana esplika ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho reprezentante Sahara Osidental ba Timor-Leste, Mohammed Salama Badi iha sede nasionál partidu CNRT iha Bairro Grilhos-Dili, Tersa 25 Outubru 2022.

Nia hatutan, iha tinan 1999 bainhira akontese referendu iha Timor-Leste mosu violensia barak hodi rezulta ema barak hetan oho ona husi grupu milisia pro-Indonézia, no delegasaun ONU nian ba hasoru Xanana iha prijaun Salemba hodi husu ba nia atu tenke kansela ka adia tiha referendu ne’e tanba bele rezulta ema mate barak liutan.

“Ha’u dehan No Way tanba, ema kuaje 200.000 mak mate tiha ona iha funu-laran, no agora ida-rua mak foin mate ne’e la vale buat ida ba ami, ne’ebé referendu ne’e tenke la’o nafatin, tanba imi adia tiha ona iha Sahara Osidental desde 1992 to’o agora 1999,” Xanana konta hikas.

Desde tinan 1992 to’o ohin loron, misaun ONU kontinua adia referendu ba Sahara Osidental tama ona tinan 32.

“Agora ita hotu defende ba direitu auto-determinasaun husi Sahara Osidental, sira mós fó ijemplu di’ak ida ba ita. Agora ne’e hanesan esforsu ita nian tenke fó apoiu tomak ba Sahara Osidental atu hetan auto-determinasaun ne’ebé sira merese no sira iha direitu ba,” hateten Xanana.

Sei akontese konferensia boot ida iha Berlin, Alemaña iha tinan ida ne’e hodi ko’alia nafatin kona-ba destinu povu Sahara Osidental nian. 

 

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter