Governu Austrália ho Woodside tenke justu ba projetu Greater Sunrise

DILI (TOP) – To’o oras ne’e seidauk iha sinal positivu kona-ba kompañia petroliferu husi nasaun ne’ebé mak iha interese atu investe iha kampu mina-matan Greater Sunrise, maibé governu Timor-Leste halo ona alerta ba governu Austrália ho kompañia Woodside tenke hatudu sira nia laran di’ak kona-ba investimentu ne’e, se la’e iha posibilidade boot atu bolu fali kompañia petroliferu husi China hodi bele dada kadoras ne’e mai iha Timor-Leste.

Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália, Penny Wong halo repreensaun ho kuidadu ba Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, José Ramos-Horta ne’ebé durante ne’e sempre husu intervensaun governu federal Austrália atu ajuda rezolve impase negosiasaun ho empreza zigante enerjétika Woodside kona-ba polémika projetu mina no gás iha Greater Sunrise (GSR).

Ministra Negósiu Estranjeiru Australia, Penny Wong hasoru Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta iha Dili./Net.

Tuir reportazen husi jornalista Stephen Dziedzic iha ABC News Austrália katak, Prezidente Horta durante ne’e sempre uza série lubun halo entrevista ba media sira hodi fó alerta katak, Timor-Leste iha posibilidade atu husu empreza petroliferu husi China atu finansia projetu ne’e bainhia governu Austrália la halo “intervensaun” ba Woodside hodi suporta Timor-Leste nia planu ambisaun atu dada kadoras mina no gás husi kampu Greater Sunrise ba Kosta Sul, ne’ebé pretende atu harii planta prosesamentu.

Penny Wong hasoru malu ho Prezidente Horta iha loron Kuarta lorokraik 31 Agustu 2022 iha Dili inklui mós lider sira seluk iha nia vizita dahuluk nu’udar Ministra Negósiu Estranjeiru. Timor-Leste nia rendimentu kontinua depende maka’as ba reseita petroliferu no gás, no reserva finanseiru sei mohu iha dekada ida nia rohan bainhira kampu mina matan sira maran ona.

Durante konferensia imprensa konjuntu entre Penny Wong ho Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Adaljiza Magno, katak Austrália laiha partisipasaun direta iha projetu ne’e, no sujere PR Horta nia alerta públiku hodi husu empreza China nu’udar kontra-produtivu.

“Importante tebes atu rekoñese katak parseiru joint venture presiza to’o ba akordu ida atu projetu ne’e bele kontinua…to’o agora seidauk akontese,” hateten Penny Wong.

“Saida mak ha’u hatete ona katak projetu ne’e paradu durante tinan barak ona. Ha’u hateten ona ba Prezidente no sira seluk katak ita presiza desliga tiha. Ita hakarak haree atu oinsa bele hetan dalan sai.”

Charles Scheiner husi La’o Hamutuk katak, nia lahatene projetu ne’e nu’udar projetu di’ak ba nasaun ka la’e.

Nia mós hatutan, laiha klareza husi empreza petrolifera China nian ne’ebé espresa sira nia interese atu bele finansia projetu ne’e, maibé governu Timor-Leste dehan ona durante ne’e iha ona empreza lubun ne’ebé iha interese atu investe.

Nune’e mós professor politika no relasaun internasional husi Universidade Swinburne, Michael Leach katak, maske Timor-Leste hetan empreza petrolifera husi China hodi finansia projetu ne’e no dada kadoras ba kosta sul mós, Timor-Leste sei presiza asegura nafatin akordu husi Ausralia.

“Austrália presiza aprova konseitu dezenvolvimentu iha tratadu fronteira maritima nia okos ne’ebé asina tiha ona iha tinan 2018,” nia hateten.

“Agora, ida ne’e la signifika katak Timor-Leste la konsege hetan nia dalan (se konsege hetan investor ida), maibé tenke iha negosiasaun kona-ba assuntu ne’e.”

“To’o iha pontu ida ne’e laiha evidensia real ba China nia interese, maibé saida mak importante liu atu nota mak estadu ki’ik hanesan Timor-Leste iha poder foun ba bargaña, poder foun iha elasaun ho nasaun sira hanesan Austrália tanba kauza husi prezensa China iha rejiaun ne’e.”

Senadora Penny Wong sei la dehan serake Prezidente Horta mós levanta perspetiva investimentu China iha projetu ne’e bainhira nain-rua hasoru malu iha loron Kuarta liuba, maibé dalaruma hasai avizu ida kona-ba konsekuensia ne’ebé dalaruma mosu.

“Asistênsia Austrália, ami nia empréstimu sira, ami nia dívida, hotu-hotu mai ho Espiritu atu ita boot nia nasaun ne’e sai resilente liutan,” nia hateten.

“Ami hatene katak resilênsia ekonômika bele limita husi dívida sira ne’ebé la sustentavel ka ida ne’ebé fó empréstimu ho objetivu ketak ida.”

Iha parte seluk, tuir entrevista exklusivu Ministru Petróleu no Mineral, Victor da Conceição Soares ba The Austrálian Financial Review katak, nia alert aba kompañia Woodside no hateten ba governu Austrália katak, gás offshore ne’ebé lokaliza entre nasaun rua tenke kanaliza ba Timor-Leste.

Mina matan Greater Sunrise lokaliza iha tasi Timor ho nia distansia 150Km iha parte sul no 450Km ho Darwin, Austrália. Timor-Leste nia asaun hamutuk 56.56%, Woodside iha 33.44% no Osaka Gás (Japaun) iha de’it 10%.

Ministru Vitor hateten, governu Austrália ho empreza Woodise tenke “justu” hodi bele dada kadoras mina no gás ne’ebé prosesa husi Greater Sunrise ba Timor-Leste iha parte Kosta Sul, la’os ba fali Darwin hanesan Woodside nia preferensia.

“Governu Timor-Leste nia pozisaun ne’e klaru katak opsaun únika aseitável ba povu Timor-Leste mak konstrusaun Pipe Line husi Greater Sunrise tenke dada ba kosta sul,” hateten Ministru Vitor ba The Austrálian Financial Review.

Iha fulan Jullu liuba, Ministru Vitor hasoru malu ho Ministra ba Rekursu Austrália nian, Madeleine King iha kompañia Woodside nia fatin iha Perth, Austrália, no Prezidente Horta oras ne’e loby hela Minisrta Negósiu Estranjeiru, Penny Wong kona-ba proposta planta prosesamentu LNG nian.

Governasaun Primeiru-Ministru Anthony Norman Albanese hakarak tebes atu dezenvolve lalais kampu mina-matan Greater Sunrise iha konsta sul, Timor-Leste ka iha Darwin, Austrália hodi fó roayalti ho valor 70% ka 80.

Meg O’Neill /Net.

Xefe Ezekutivu Woodside, Meg O’Neill insisti katak prosesamentu gás iha sentru enerjia ne’ebé estabelese tiha ona iha Darwin nu’udar opsaun komersial ba Greater Sunrise atu kontinua, maibé Ministru Petroleu no Mineral Timor-Leste, Victor da Conceição Soares katak pozisaun governu Timor-Leste nian klaru ona katak, pipe line tenke dada ba kosta sul.

Tuir relatoriu independente ida durante prosesu arbritrazen kona-ba fronteira maritima iha tinan 2018 fó estimasaun katak, Timor-Leste sei presiza tan osan hamutuk bilaun US$5,6 hodi harii projetu ne’e.

Eis asesor seguransa nasional Austrália no mós eis asesor Timor-Leste, Alan Dupont hateten, Austrália tenke haree situasaun estratejiku, labele haree de’it husi aspetu komersial.

“Se ita la apoiu dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste, ne’e loke dalan ba China hodi halo exploitasaun hanesan saida mak sira halo iha fatin seluk,” Dupont hateten.

“Se Woodside mak lai mai iha festa, ha’u iha serteza katak Timor-Leste sei buka fatin seluk no China sei sai nu’udar fatin ne’ebé lógika hodi buka,” nia afirma.

Tuir relatóriu konsultoria husi ERCE ne’ebé kontrata husi Timor Gap, fó estimasaun katak total despeza kapital ba konstrusaun projetu LNG sei gásta hamutuk billaun US$ 11,8 iha Darwin, no billaun US$ 14,1 kuandu halo iha Timor-Leste, haktuir relatoriu ne’ebé foin finaliza iha Jullu 2021.

Relatóriu ERCE kona-ba kustu operasaun annual ba prosesamentu gás upstream, midstream, no downstream sei presiza bilaun US$1,3 kada tinan baratu iha Timor-Leste bilaun US$5, versus billaun US$6.3 iha Darwin.

Agio Pereira no eis Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália, Julie Bishop asina tratadu fronteira maritima iha kuartel jeral ONU iha New York, Estadus Unidus Amerika iha loron 6 Marsu 2018./Net.

Tuir estimasaun katak, total reseitas ne’ebé produz husi kampu mina-matan Greater Sunrise sei hetan billaun US$50.

Tuir tratadu fronteira maritima  entre Timor-Leste no Austrália ne’ebé asina ona iha loron 6 Marsu 2018 iha kuartel jeral ONU iha New York, Estadus Unidus Amerika katak, Timor-Leste sei hetan reseita 80% bainhira pipe line dada ba Darwin, Austrália, no sei hetan de’it 70% bainhira dada ba kosta sul, Timor-Leste.

Mina no gás iha tasi Timor

Hafoin Indonézia okupa rai Timor, iha tinan 1989, Indonézia no Austrália halo akordu atu explora no fahe mina no gás iha Timor Gap. Austrália ho Indonézia fahe área mina no gás iha Timor Gap ba área tolu:

  1. Mina rai no gás iha área A sira fahe ba rua 50%-50%
  2. Iha área B Austrália mak kontrola
  3. Iha área C Indonézia mak kontrola, maibe área B no C la iha mina rai no gás.

Bain hira Timor tama iha tranzisaun, iha tinan 2001, UNTAET ho Austrália halo akordu ida atu halo eksplorasaun hamutuk mina no gás iha Timor Gap. Akordo ne'e hanaran Akordu Tasi Timor. Tuir fali iha 20 de Maiu 2002, Premeiru Ministru Mari Alkatiri no Premeiru Ministru Austrália John Howard asina akordu ne'e sai Tratadu ba Tasi Timor. Tratadu ne'e ninian funsaun mak atu fahe mina rai no gás entre Austrália no Timor Lorosa'e ho ninian kuantidade 90% ba Timor Lorosa'e, 10 % ba Austrália. Maske nune, tratadu ne'e la koalia kona ba mekanisme atu tesi problema fronteira tasi nian entre Austrália no Timor Lorosa'e.

Akordu tasi Timor

Hafoin Timor-Leste restaura tiha nia independensia iha 2002, Estadu foun ne’e tama ba akordu provizoriu ho Austrália, hanaran Tratadu Tasi Timor, hodi halo esplorasaun ba rekursu mina no gás iha parte ida iha Tasi Timor hanaran Área Dezenvolvimentu Petrolíferu Hamutuk (JPDA). Akordu ida ne’e hahú vigora kedas iha Timor-Leste nia loron independesia dahuluk, 20 maiu 2002. Tratadu ne’e reflete saida mak iha ona Tratadu Timor Gap entre Indonézia ho Austrália ne’ebé sira konkorda durante okupasaun iha Timor-Leste.

Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, Gareth Evans no Ministru Negósiu Estranjeiru, Ali Alatas selebra asina akordu tasi Timor iha aviaun laran./Net.

Tuir fali Tratadu Tasi Timor, Timor-Leste negosia tan ona akordu provizoriu balu ho Austrália, hanesan, Tratadu kona-ba Akordu balu iha Tasi Timor (CMATS) no Akordu kona-ba Unitizasaun Kampu Sunrise no Troubadour (Akordu Unitizasaun). CMATS no Akordu Unitizasaun haree fila fali termu fahe reseita no regulatoria hodi kontrola iha Área Dezenvolvimentu Pertilíferu Hamutuk (JPDA) no kampu Greater Sunrise.

CMATS buka atu tau moratória ida (tau bandu ida) ba diskusaun, negosiasaun ka buka atu estabelese fronteira marítima entre Timor-Leste ho Austrália durante tinan 50. Ida ne’e maske ho obrigásaun iha UNCLOS ba Estadu sira ne’ebé hadau lisuk área ida atu negosia hodi hetan akordu ba fronteira marítima permanente ida.

Tuir termu CMATS nian, kada parte bele hakotu tratadu ne’e se planu dezenvolvimentu ba Greater Sunrise ne’e la aprova molok fevereiru 2013.   

CMATS hakotu iha 10 abril 2017 hola parte ba pakote ne’ebé konkorda ona hodi harii medida konfidensialidade ba iha prosesu konsiliasaun obrigatória nian. 

Timor-Leste halo esforsu durante tinan barak, atu negosia fronteiras marítimas permanentes ho Austrália. Maibé, Austrália hasees-an husi prosedimentus ne’ebé hodi buka rezolusaun vinkulativa ka kesi ba disputa ne’ebé relasiona ho fronteiras marítimas, no rekuza konvites, atu halo negosiasaun.



Iha Abril 2016, Timor-Leste hahú prosesu konsiliasaun obrigatória ba dahuluk iha mundu tomak tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS). Liuhusi prosesu ida ne’e, Austrália no Timor-Leste hetan ona akordu kona-ba fronteira marítima permanente ida no asina Tratadu Fronteira Marítima istóriku ne’e hodi estabelese, ba dahuluk, fronteiras marítimas permanentes iha Tasi Timor.

Timor-Leste agora foka fali ba delimitasaun fronteiras marítimas ho Indonézia no sira konkorda tiha ona atu servisu ba fronteira ida ne’ebé justu no ekitativa bazeia ba lei internasional.

Iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, Timor-Leste no Austrália asina ona Tratadu Fronteira Marítima istóriku ida iha Sede Nasoens Unidas nian iha Nova Iorke. Tratadu Fronteira Marítima ne’e estabelese ba dahuluk fronteiras marítimas permanente entre Timor-Leste no Austrália iha Tasi Timor. Asina Tratadu ne’e mak hakotu prosesu konsiliasaun obrigatória, tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian, ne’ebé Timor-Leste mak hahú iha fulan-abril tinan 2016. Tratadu ne’e estabelese fronteiras marítimas permanente iha Tasi Timor bazeia ba lei internasional, hodi hakotu Timor-Leste nia disputa marítima naruk ho Austrália. Hodi rekoñese Timor-Leste nia direitu ba nia tasi sira, asina Tratadu ne’e marka hakat importante ida ba Timoroan sira iha sira nia luta ba soberania kompleta no independénsia.

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Taur Matan Ruak no Primeiru-Ministru Austrália, Scott Morrison asina ona troka nota dimplomátika sira kona-ba ratifikasaun tratadu fronteira marítima iha tasi Timor iha loron 30 fulan-agostu, tinan 2019, iha serimónia ida iha Palásiu Governu, Dili./Net.

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Taur Matan Ruak no Primeiru-Ministru Austrália, Scott Morrison asina ona troka nota dimplomátika sira kona-ba ratifikasaun tratadu fronteira marítima iha tasi Timor iha loron 30 fulan-agostu, tinan 2019, iha serimónia ida iha Palásiu Governu, Dili. Troka Nota Diplomátika sira kona-ba Tratadu ne’ebé estabelese Ketan Tasik sira iha Tasi Timor, ne’ebé nasaun rua ne’e asina tiha ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, iha Novaiorke. Ho troka nota diplomátika sira ne’e, Tratadu Tasi Timor tama automatikamente iha vigór, no área konjunta esplorasaun petrolífera nian ida anteriór tama ba jurizdisaun Timor-Leste nian.

Nune’e, hakotu ona prosesu naruk ida-ne’e, ne’ebé hahú ho konsiliasaun obrigatória, iha fulan-abril tinan 2016, bazeia ba Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasi nian, no Timor-Leste sai nasaun dahuluk iha mundu ne’ebé utiliza mekanizmu ne’e, ne’ebé prevee iha Konvensaun ne’e.

Tratadu kona-ba Ketan Tasik, ne’ebé Timor-Leste no Austrália asina tiha ona iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, estabelese Ketan Tasik sira iha Tasi Timor, hodi asegura liña mediana ida iha Tasi Timor, ho de’it ajuste ki’ik ida atu hetan rezultadu ekuitativu ida, hanesan ida-ne’ebé direitu internasionál ezije.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter