DILI (TOP) - Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta partisipa iha Sábadu, 30 Agostu 2025 ne’e iha serimónia komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala 26 iha jardím Largo de Lecidere hamutuk ho komunidade, autroriedade nasionál no komunidade internasionál sira.
Iha diskursu, Xefe Estadu hanoin fila-fali katak realizasaun ba konsulta populár iha tinan 26 liubá, akontese hafoin mudansa polítika Indonézia entre tinan 1997 no 1998, iha ne’ebé Prezidente Soeharto rezigna no foti hikas Vise-Prezidente B.J. Habibie hanesan Prezidente foun ba Repúblika Indonézia nian.
Tuir Ramos-Horta, Habibie asume kedas komprimisu no inisiativa atu rezolve kedas problema Timor-Leste nian antes tinan 1998 nia rohan.
Husi ida ne’e, Estadu Indonézia hahú halo ona negosiasaun ho Portugál no ONU atu dudu prosesu Timor-Leste ba Independénsia. Finalmente deside katak tenke realiza konsulta populár atu deside Timor-Leste nia pozisaun atu kontinua hanesan Provínsia ida husi Indonézia ka haketak-an husi Indonézia hodi forma nasaun ida.
Prezidente Ramos-Horta hanoin fila-fali katak, iha fulan-janeiru tinan 1999, hahú mosu aktu violasaun oin-oin entre grupu pro-Indonézia ho Timor-oan sira ne’ebé hakarak Independénsia ho objetivu atu muda prossesu konsulta populár. Maibé Xanana Gusmão, atuál Primeiru-Ministru, insiste firmemente katak konsulta populár ka referendum tenke realiza lalais labelle hein tan.
“Ha’u admira tebes ho lideransa Xanana Gusmão nian nu’udár líder polítiku tanba ha’u akompaña besik katak forma estratéjika oinsálidera prosesu ida ne’e, hanesan joga hela xadréz iha momentu ne’ebá,’’ dehan Xefe Estadu.
Ramos-Horta subliña importànsia atu rekoñese papel determinante husi militár indonézia no saudozu BJ. Habibie iha viabilizasaun papél importante iha prosesu konsulta popular, destaka mós mobilizasaun internasionál iha tempu ikus atu deside loron hala’o referendu. Prezidente husu atu ema hotu halo reflesaun nasionál kona-ba aten brani povu Timor nian, ne’ebé kontinua hakat ba sentru votasaun maske hetan ameasa no presaun, oin-oin.