Riak Leman sei apoia kandidatu PR husi Xanana

DILI (TOP) – Prezidente Konsellu ba Kombatente Libertasaun Nasionál (KKLN), Vidal de Jesus “Riak Leman” katak, nia sei fó nia votu ba kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé hetan apoiu husi Komandante em Xefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão.

Riak Leman dehan, Xanana nu’udar komandante no Maun Boot desde kedas iha ai-laran to’o ohin loron, tanba ne’e tuir nia katak, nia nu’udar alin no soldadu ida sei fó nia apoiu tomak ba kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé hetan konfiansa husi Kay Rala Xanana Gusmão.

"Sim, ne'e ita (ha'u) nia komandante kedas ne'e, ita nia maun boot mai kedas hosi ai-laran ne'e. (Ha'u la'os foin mak apoiu), loron ida nia (Xanana) toba iha Vera Cruz ha'u ba to'o iha ne'eba, tanba hanesan komandante boot mai kedas hosi ai-laran," hateten Riak Leman ba jornalista sira bainhira ba partisipa kongresu nasionál Movimentu Kuadru Rezistensia Apoiu Xanana (MOQURA-X) iha salao Dom Bosco Komoro-Dili, Sabadu 15 Janeiru 2022.

Prezidente Konsellu ba Kombatente Libertasaun Nasionál (KKLN), Vidal de Jesus “Riak Leman”. Foto TOP/Marcelino Bata.

Veteranu ne’e hatutan, hare ba krize politika ne'ebe akontese kuaze tinan hirak nia laran no imajen Timor Lorosa'e komesa monu iha mundu internasional, presiza lider ne'ebé koñesidu no matenek hodi hadi'a hikas ka hamorin hikas Timor Lorosa'e nia naran iha mundu internasional.

"Presiza lider ida tenki koñesidu internasionalmente, presiza lider ida hanoin ne'e naruk no lider ida mundu tomak koñese. Ijemplu ita atu adere ba ASEAN no organizasaun internasional ita atu ba iha ne'eba ne'e tenki ema matenek maka asume duni kargu ida ne'e (Prezidente Repúblika)," nia esplika.

Nia hatutan, kuadru rezistensia tomak ne'ebé iha ne'e ne hotu-hotu hein (kandidatu ne'ebé Xanana tula liman ba). Tanba, agora ema barak mak sente situasaun atual no balun ko'alia di'ak liu, ita nia partidu sira ne'ebé iha ne'e para tiha, hili lai maun boot Xanana ukun tiha rai ne'e depois aban bain-rua fila ba ida-idak nia partidu.

"Situasaun balun mosu iha televizaun no media sosial hotu-hotu hein maun boot Xanana, maun Xanana tula liman ba se hotu-hotu ba iha ne'eba. Ne'e la'os foin agora akontese, komesa uluk tula liman ba Taur Matan Ruak depois tula liman ba Prezidente Repúblika Lu Olo ne'ebé hotu-hotu hein de'it maun boot Xanana tula liman iha se, ba hotu apoiu".

Iha fatin hanesan, Portavóz Nasionál ba Movimentu Quadros Rejistência e Rejistência Apoio Xanana (MOQURA-X), Cesár Valente de Jesus hateten, movimentu apoiu lider Karismátiku, Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia partidu Congresso Nasionál Reconstrução Timorense (CNRT) nia figura kandidatu Prezidente Repúblika ne’ebé sei desidi iha tempu badak.

Portavóz nasionál ne’e konta, iha konferensia ida ne’e ho nia tema atu deklara iha nivel nasionál hodi afirma prinsipiu libertasaun povu, Movimentu Quadros Rejistência e Rejistência Apoiu Xanana (MOQURA-X) hambrik ho Quadros Resistensia katak mai husi estafeta, kaixa, selkom, Nurep, zona, sub-rejiaun to’o iha nivel rejiaun desidi apoiu José Ramos Horta ba Prezidente Repúblika, no Kay Rala Xanana Gusmão ba Primeiru-Ministru.

Portavóz Nasionál ba Movimentu Quadros Rejistência e Rejistência Apoio Xanana (MOQURA-X), Cesár Valente de Jesus. Foto TOP/Marcelino Bata.

“Tanba saida maka ita la aseita uluk ita fó ita nia vida ba mate hodi dignifika povu ida ne’e, ninia identidade nasionál ba rai-doben Timor Leste. Tanba sá maka ukun atu manan de’it osan hodi kria fali situasaun ba povu sira ne’ebé maka loloos ita bele liberta, ita maka kria nafatin komplikasaun iha sira nia moris,” hateten portavóz Nasionál, MOQURA-X, Cesar Valente de Jesus ba jornalista hafoin halo konferensia nasional iha salaun Dom-Bosco, Komoro, Dili, Sabadu 15  Janeiru 2021.

“Ami hanesan antisipa tiha deit tanba ami hare ba espasu tempu ba eleisaun prezidensial no parlamentár propriu maun boot Xanana Gusmão rasik ho ninia partidu CNRT maka ami antisipa maibé la’os signifika katak, deklara iha ne’e falta munisipiu tolu no haat maka estrutura seidauk kompletu maibé depois remata ami orienta ona ami nia planu ne’e ba ona rejiaun ponta leste”.

Iha fatin hanesan, membru CPN partidu CNRT, Jacinto Rigoberto dehan, nu’udar partidu boot CNRT hamutuk ho lideransa Karismátiku, Kay Rala Xanana Gusmão sente laran metintebes ba prezensa MOQURA-X no movimentu sira barak deklara ho sira-nia deklasaun rasik hodi apoiu lider Karismátiku, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia partidu CNRT.

“Sira hare katak, Partidu CNRT uniku partidu ne’ebé maka bele solusiona situasaun sira ne’e, hanesan mós uluk partidu CNRT solusiona tiha ona iha tinan 1999 nune’e mós solusiona iha tinan 2006-2007 no agora so CNRT maka patidu alternativu ne’ebé maka bele solusiona situasaun defisil ida ne’e hodi restaura hikas fali ita nia soberania estadu ida ne’e,” nia konta.

Jacinto Rigoberto.

“Ho ida ne’e nu’udar iha partidu CNRT hodi estrutura nia naran aperesia no agradese ba inisiativa MOQURA-X lideransa hotu-hotu ho nia inisiativas rasik hodi harii movimentu hodi apoiu ba maun boot Kay Rala Xanana Gusmão ho partidu CNRT, liu-liu MOQURA-X  ohin halo sira nia konferensia nasionál”.

The Oe-Kusi Post observa komferensia ne’e Prêmiadu novel ba Paz José Manuel Ramos Horta maka loke abertura ba konferensia nasionál ne’e. Diplomata José Luis Guterres, Prezidente Konsellu Veteranu Kombatente Libertasaun Nasionál, Vidal de Jesus “Riak Leman”, Sekretariu Estadu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Jil da Costa Monteiro “Oan Suro”. Iha komferensia MOQURA-X  maihusi Munisipiu 12 no RAEOA kauze partisipante nain 800 maka partisipa iha konferensia ne’e.

Entretantu, antes ne’e Vise Prezidente Junta Forsa Politiku (JFP) no aliadu defende direitu demokrátiku (ADDD), Cornelio Barros hateten, hakarak apoiu lider Karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão ba iha Primeiru-Ministru (PM) no José Manuel Ramos Horta ba Prezidente Repúblika (PR).

“Ami iha familia boot no filleira boot hodi hamutuk forsa politika aleadu defende direitu demokratiku iha Timor Leste deklara no konfirma katak, fó apoiu vitoria determinante no hakarak lori duni maun boot Kay Rala Xanana Gusmão no Dr. José Manuel Ramos Horta ba Palasiu Prezidensial Ai-tarak laran no lori maun boot Kay Rala Xanana Gusmão ba Palasiu Governu no eleisaun prezidensial 2022 no eleisaun Parlamentár iha tinan 2023  ninian,” hateten Cornelio Barros liuhusi komferensia imprensa iha salaun katedral, Dili, Sesta 14 Janeiru 2022.

Ramos Horta hamutuk ho Kay Rala Xanana Gusmão hala'o asaun karitativa ba komunidade sira iha Fahi-Nehan, Manufahi iha tinan 2020./Net.

“Ami hakarak hato’o mós katak, junta forsa politika aleade defende direitu demokratiku harii no ami nia konsiensia no halo tuir nu’udar sidadaun ne’ebé responsavel politika, responsavél partidaria nune’e determinante atu kontinua tane aas valor ukun rasik aan no prinsipiu iha ita nia estadu direitu demokratiku,” nia esplika.

Nia argumenta, junta forsa politika aleadu direitu demokratiku rekonese katak, durante tinan 4 povu enfreta, ema desafiu sira ne’ebé efeta husi ita nia estadu no servisu ofende konstitusionál sira no minimiza sidadaun públika ida ne’e.

“Ita hotu hatene katak, surtu Covid-19 estadu governu halo serka sanitaria no konfinamentu obrigatoriu limita no halo perturbasaun ba sidadaun no situasaun ekonomia no hamate progresimentu vontade povu”.

Iha fatin hanesan eis Prezidente Republika José Manuel Ramos Horta hateten, nia agradese ba apoiu no konfiansa ne’ebé maka fó tanba tinan rua mai organiza Timoroan rihun ba rihun ne’ebé maka hola parte iha movimentu sira ne’e.

Movimentu rezistensia sira deklara apoiu José Ramos Horta ba Prezidente Repúblika, no Kay Rala Xanana Gusmão ba Primeiru-Ministru.

“Ha’u agradese ba apoiu no konfiansa tomak ne’ebé fó laos ohin loron de’it maibé iha tinan rua mai timor oan rihun ba rihun hamahon iha movimentu hanesan UMDD, ADDD, JFP no grupu seluk tán ne’ebe hola parte iha organizasaun sira ne’e,” hateten Horta.

“Ha’u halo mensajén, sira rasik halo komentáriu iha hau nia konta facebook i agradese ba konfiansa ida ne’e, ondra boot ida todan tebes, ema ne’ebé maka politika hanoin duni tenke sukat didi’ak. Iha kbi’it, iha vontade, iha motivasaun, iha matenek, iha esperensia para simu todan ne’e”.

Komunidade Fahi-Nehan (Manufahi) ho kontente simu prezensa Kay Rala Xanana Gusmão ho José Ramos Horta iha tinan 2020./Net.

“Ha’u halo reflesaun fulan ida nia laran, e ha'u sei hein Presidente Repúblika anunsia promulga lei kalendadiu eleitoral nian, marka data eleisaun e ha'u sé ko’alia ho maun boot Xanana aban ka bairua, depois hamutuk ho maun boot Xanana halo reflesaun para ami nain rua bele hateten kandidatu ninian sé atu ba, sé mak nia hakarak, sé mak nia hanoin,” nia akresenta.

"Portantu to’o agora ha’u seidauk halo desizaun sé maka atu kandidata aan prezidente Repúblika. Ha’u sempre pronto ba kualker todan responsabilidade governu ké nasaun ké prezidente ké estadu ké povu presiza hakarak”.

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo dekreta ona loron eleisaun ba prezidensial ne'e sei akontese iha loron 19 Marsu 2022.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter