Direitu de reposta husi Lourenco (Mau) Soares nia eis-patrosinador sira

Ami mak Janet no Michael McColl, sidadaun Austrálianu, hela iha Kyneton,Victoria. Janet nu'udar emprezária lokál ida no serbisu iha sektór fó-aluga no fa'an bens imóveis (propriedade), agora dadaun reforma tiha ona no Michael nu'udar manorin hosi ensinu sekundáriu, reforma tiha ona. Ami iha oan na'in tolu no beioan na'in haat.

Ami hafó apoiu ba Topu Honis hahú 2012. Apoiu ne'e inklui viajen tinan-tinan ba Oecusse, tulun hodi harii fasilidade sira balun iha Topu Honis Mahata, liuhosi serbisu fíziku no kontribuisaun finanseiru, halo angariasaun ba fundus iha Austrália no mós patrosíniu ba foinsa'e Timoroan balun hodi selu sira-nia propinas ba universidade no kustu ba moris nian. Ami-nia apoiu inklui pelumenus vizita ba dala 12 ba Oecuse husi tinan 2011 to'o 2019.

Iha semestre dahuluk tinan 2018, ami simu informasaun kona-ba alegasaun abuzu seksuál hasoru labarik ne'ebé komete husi Sr. Daschbach. Hamutuk ho Sr. Anthony Hamilton, Janet ba iha Timor-Leste ho intensaun atu ko'alia ho Sr. Daschbach. Durante enkontru ne'e, Sr. Daschbach rasik konfesa mai ami kona-ba ninia krime. Ami halo enkontru ho funsionáriu balun iha Topu Honis no membru board sira hodi ko'alia kona-ba gravidade husi alegasaun sira-ne'e.

Bainhira investigasaun kriminál iha Timor-Leste la'o daudaun hela, ami hetan notifikasaun formál husi Ministériu Públiku atu presta ami-nia deklarasaun iha 7 Outubru 2019. Atu hatudu respeitu ba solisitasaun legál ida-ne'e mak Janet ba iha Timor-Leste.

Nu'udar doadór ba Topu Honis no patrosinadór individuál ba Sr. Lourenço Soares, ami iha devér étiku no mós devér dilijénsia atu informa ba nia kona-ba alegadu abuzu seksuál ne'ebé komete ona iha orfanatu ne'ebé nia hela bá.

Molok Janet to'o iha loron 6 Outubru 2019, ami husu ba reprezentante sira husi JU,S Jurídico Social atu kontaktu ba Sr. Lourenço Soares kona-ba ami-nia xegada iha tempu badak nia laran tanba nia lafó resposta ba ami-nia mensajen sira (nia hato'o mai ami katak ne'e tanba nia laiha kréditu atu asesu ba internét).

Iha loron 6 Outubru 2019, Janet husi Aeroportu ba diretamente kedas Otél Esplanada, no halo konversa ida difísil tebes ho Sr. Lourenço Soares, atu fó-hatene ba nia kona-ba abuzu sira ne'ebé Sr. Daschbach rasik konfesa. Iha momentu ne'ebá Vatikanu hasai tiha ona Sr. Daschbach hosi padre, ne'e duni aproveita mós biban ne'e hodi fó-hanoin ba Sr. Lourenço kona-ba kestaun ne'e.

Ba ami, importante tebes ba nia atu hatene kona-ba abuzu ne'ebé komete ona. La'ós de'it tanba nia nu'udar Alumni sénior ida husi Topu Honis, maibé tanba nia mós nu'udar joven ida husi Topu Honis ne'ebé ami patrosina.

Ami hetan apoiu hosi durubasa Timoroan mane ida ne'ebé fó servisu independente hodi halo tradusaun iha lian-Tetum ba Janet nia konversa dahuluk ho Sr. Lourenço Soares kona-ba tópiku ida-ne'e. Tanba ami iha difikuldade ho língua, Janet sente importante tebetebes atu asegura katak Sr. Lourenço Soares kompriende buat saida mak nia hato'o daudaun.

Laiha situasaun ida mak Janet husu Sr. Lourenço Soares atu konfirma se abuzu sira-ne'e akontese duni ka lae. Tuir loloos, ami kompriende husi inísiu kedas katak rezidente mane hosi Topu Honis sira sei la hatene informasaun direta kona-ba abuzu ne'e tanba abuzu sira-ne'e komete hasoru labarik-feto sira, no akontese iha Sr. Daschbach nia kuartu laran.

Janet fó-hatene ba Sr. Lourenço kona-ba buat saida mak ami hatene no medida saida de'it mak autoridade Igreja nian foti ona no mós prosesu investigasaun kriminál sira ne'ebé hala'o daudaun iha Timor-Leste. Espesifikamente hato'o ba nia katak objetivu husi Janet nia vizita ba Timor-Leste iha Outubru 2019 ne'e mak atu presta deklarasaun ba Ministériu Públiku.
Ami halo nafatin komunikasaun ho Sr. Lourenço Soares no fó apoiu finanseiru ba nia depoizde Janet fila hikas mai Austrália.

Iha fulan Dezembru 2019 Michael no Janet halo viajen ba Timor-Leste ho objetivu espesífiku rua: ida mak atu ko'alia ho autoridade sira iha Timor-Leste no mós Igreja lokál kona-ba ami-nia apoiu ba Topu Honis no mós atu partisipa iha Sr. Lourenço Soares nia graduasaun.

Nu'udar sinál respeitu ba ami-nia joven patrosinadu no ninia família foun, ami deside atu hasoru malu ho nia foin kedas bainhira ami to'o iha fulan Dezembru 2019. Ami hatene katak ne'e prosesu ida susar tebes ba nia, tanba nia haree ba Sr. Daschbach hanesan aman ida. Ami hatene katak presiza duni atu habesik ho nia no atu fó apoiu ba nia iha prosesu ida-ne'e. Susar tebes ba kualkér oan ida bainhira rona katak ninia aman halo ona abuzu hasoru ema sira ne'ebé nia konsidera nu'udar ninia alin sira. Nu'udar sidadaun ne'ebé preokupadu no mós iha relasaun besik ho Sr. Lourenço Soares, ami sente katak ami iha devér atu ko'alia fali ho nia kona-ba violasaun grave sira ne'ebé Sr. Daschbach komete ona.

Ami hanoin atu hela fulan ida tomak iha Timor-Leste durante fulan Dezembru 2019, inklui atu partisipa iha Sr. Lourenço Soares ninia serimónia graduasaun.

Bainhira organiza hela ami-nia viajen mai Timor-Leste iha tinan 2019 nia rohan, ami halo komunikasaun beibeik ho Sra. Lily Tarung no foufoun nia fó-hatene mai ami katak sei simu ami iha Topu Honis.

Ami halo viajen ba Oecusse nu'udar parte husi grupu ida ne'ebé lidera husi Governu atu halo diálogu ho diretór foun Orfanatu nian no ninia funsionáriu no mós membru diresaun/board sira. Grupu ne'e lidera husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Komisaun Direitu Labarik, inklui reprezentante Igreja husi Roma no Timor-Leste, Fokupers no JU,S, no mós doadór sira seluk husi Topu Honis.

Molok ami sai husi Dili ba Oecusse, ami ko'alia ho Sra. Lily Tarung, jerente Topu Honis, no nia fó garantia mai ami katak ami sei hasoru malu iha aeroportu Oecusse. Sei simu ami iha Topu Honis.

Bainhira to'o iha Oecusse, Orfanatu ne'e, iha lideransa Sra. Lily Tarung nian, husik hela ami mesamesak iha aeroportu. Sorte di'ak, ami konsege arranja transporte alternativu. 

Ami to'o iha Topu Honis no haree katak portaun xave metin tiha no ema balun iha Topu Honis mak hamriik hela hodi hamnasa ami iha parte sorin husi portan be xave metin ne'e no satan netik ami atu tama.

Tanba portaun xave metin, nune'e ami laiha tan opsaun seluk aleinde hakotu ami-nia relasaun ho Topu Honis, nune'e mós hapara ami-nia apoiu.

Ami pasa ona tinan barak no hafó ona apoiu finanseiru no emosionál barak ba Topu Honis no buat hotu ne'ebé ami hakarak atu simu mak pelumenus trata ami ho respeitu. Ami mai tanba konsidera joven no funsionáriu hirak ne'e barak nu'udar ami-nia belun.

Durante ami-nia semana dahuluk iha Dili molok ba Oecusse, ami ba iha Embaixada Austrália atu husu informasaun kona-ba oinsá mak ami bele tulun Sr. Lourenço Soares atu hetan vistu ida hodi ba serbisu iha Austrália.

Bainhira ami fila hikas ba Dili husi Oecusse, ami koko esplika ami-nia esperiénsia iha Topu Honis ba Sr. Lourenço Soares. Nia lafó komentáriu ruma no, dala ida tan, husu de'it osan $1,000 ba ninia festa graduasaun.

Ho laran-trizte, ami fila hikas mai Austrália iha loron 15 Dezembru 2019.

Sr. Lourenço Soares nia osan propinas no kustu hotu-hotu ba nia estudu iha Universidade ami no patrosinadór sira seluk selu hotu ona durante tinan haat resin nia laran. Iha totál, Sr. Lourenço Soares hetan apoiu diretamente ho valór osan $USD 10 000 resin husi família doadór rua hodi fó apou ba nia durante nia hala'o ninia estudu iha Universidade. Ba ninia festa graduasaun Sr. Lourenço Soares husu osan adisionál $USD 1 000, ne'ebé ami labele fó tanba fundu adisionál sira-ne'e la prevee iha orsamentu. Ami-nia apoiu ne'e espesifikamente atu kontribui ba ninia edukasaun iha nível universitáriu no sei hapara bainhira nia ramata ona ninia estudu; Sr. Lourenço Soares iha konxiénsia tomak kona-ba ida-ne'e.

Sr. Lourenço Soares halo komunikasaun nafatin ho ami no husu apoiu dezde ami fila husi Timor-Leste iha tinan 2019 nia rohan. Durante tinan 2021 Sr. Lourenço Soares kontaktu ami pelumenus dala rua. Iha kontaktu hirak ne'e, Sr. Lourenço Soares informa mai ami kona-ba difikuldade finanseira ne'ebé nia hasoru no husu ba ami atu fó nafatin apoiu, inklui husu ba ami atu buka serbisu ida ba nia ho ami-nia belun no ema sira be ami koñese iha Timor.

Iha kada komunikasaun ka kontaktu ne'ebé ami halo ho Sr. Lourenço Soares, dezde revelasaun sira kona-ba abuzu seksuál hasoru labarik ne'ebé komete husi Sr. Daschbach, ami ko'alia loloos ba nia katak nia iha direitu tomak atu la fiar ba alegasaun sira-ne'e, hanesan mós ami rasik iha ami-nia direitu atu fiar ba alegasaun sira-ne'e.

Nu'udar ema Kristaun ne'ebé iha devosaun, ami fiar ba prosesu ne'ebé Igreja foti ona hodi hasai Sr. Daschbach no ami hato'o ami-nia opiniaun sira ba Sr. Lourenço Soares.

Aleinde ne'e, ami mós dehan sempre ba Sr. Lourenço Soares katak ami la ezije ba nia atu halo buat ruma ka atu hatete buat ruma, maibé husu de'it ba nia atu tau-matan ba ninia família. Ami iha devér étiku atu fó-hatene ba nia kona-ba buat saida mak ami hatene. Ami hakarak de'it atu iha serteza katak nia kompriende duni kona-ba gravidade husi alegasaun sira-ne'e no razaun ba Sr. Daschbach nia demisaun husi funsaun klerikál. Ami mós hakarak esplika ba nia katak abuzu seksuál hasoru labarik sira nu'udar krime ida grave, katak abuzu seksuál ne'e iha forma barbarak, no mós katak la'ós abuzu seksuál hotu-hotu sei rezulta iha isin-rua no bebé.

Haree husi Sr. Lourenço Soares nia deklarasaun ba Oekusi Post bele signifika katak dalaruma nia la kompriende loloos buat saida mak ami hato'o tiha ona ba nia ka keta nia rasik ho intensaun hakarak fó informasaun falsu ba mídia iha Timor-Leste kona-ba ami no mós kona-ba serbisu ne'ebé hala'o husi JU,S Jurídico Social no ninia membru sira-nia ho intensaun atu hafoer naran-di'ak ami nian no mós husi ema hirak be fó apoiu ba ema sira ne'ebé sai vítima ba Sr. Daschbach.

Ami hatene katak ami hala'o tiha ona ami-nia devér étiku no moral atu:

  1. fó-hatene ba ema hirak be ami fó apoiu diretamente kona-ba abuzu seksuál ne'ebé komete no konfesa husi Sr. Daschbach;
  2. hatudu prontu nafatin atu fó apoiu ba Orfanatu iha tutela lideransa ida transparente no profisionál; no
  3. fó apoiu ba Timor-Leste nia autoridade sira iha prosesu ba justisa kriminál.

Ami reza katak sei hetan duni justisa iha kazu ida-ne'e no vítima sira husi hahalok Sr. Daschbach nian sei hetan solok no simu apoiu ne'ebé sira presiza.

Ami laiha sentimentu aat hasoru Sr. Lourenço Soares ba akuzasaun falsu nia halo hasoru ami. Ami mós reza ba nia. Ami hatene katak prosesu ida-ne'e difisil tebes ba ema hotu ne'ebé envolvidu.

Kyneton Victoria, 16 Agostu 2021

Michael no Janet McColl

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter