UPMETAN (TOP) - Uma kain 30 resin iha bairro Upmetan iha tinan hitu liu ba sente kontente tebes ho prezensa projetu produsaun bee-moos ho naran Oé-Domin, tanba bele lori benefisiu direta ba sira. Sentimentu kontente ne’e la’o durante fulan tolu (3) nia laran de’it mosu fali sentimentu tristeza desde tinan 2017 to’o ohin loron.
Povu maioria iha Upmetan ne’ebé tama ba área geografia Aldeia Mahata, suku Kutete, Postu Pantai Makassar inklui uma kain-balun iha mota sorin parte suku Nipani nia mós hatene hotu kona-ba projetu Oé-Domin ne’ebé inisiu atu lori grasa boot ba sira, maibé ikus mai nakfilak ba desgrasa boot ida to’o ohin loron.
Legadu loloos ita ema nian mak legadu morál no influénsia sosiál ne'ebé sei la lakon ho ita nia isin ba ema kriatura seluk.
Regio da Cruz Salu hetan konfiansa husi governu hodi asume kargu nu’udar Sekretáriu Rejionál ba Assuntu Agrikultura iha Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Kusi Ambeno (RAEOA) iha tinan 2015 to’o Maio 2020. Nia mandatu nu’udar membru Autoridade RAEOA ne’e foin Arsenio Paixão Bano troka José Luis Guterres iha loron 12 Juñu 2020.
Projetu Oé-Domin ne'ebé abandonadu desde tinan 2017 to'o 2025. Foto/TOP.
Durante mandatu nu’udar Sekretariu Rejional RAEOA ba assuntu agrikultura, Regio da Cruz Salu konsege hamosu serbisu lubuk ida atu oinsa bele hadia setor agrikultura iha rai-ketan Ambeno hanesan iha inisiativa no mehi di’ak ida hodi hamosu projetu Oé-Domin (Àqua de Oe-Cusse) ho montante osan lubuk ida iha tinan 2017 ne’ebé lokaliza iha bairro Upmetan, Aldeia Mahata, Suku Kutete, postu Pante Makassar.
Projetu Oé-Domin (Àqua de Oe-Cusse) nu’udar ain-fatin (legado) eis Sekretariu Rejional Agrikultura atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu iha tempu ne’eba, maibé faktu hatudu projetu ne’e husik hela naran no ain-fatin ne’ebé “la morin” ba uma-kain 37 iha bairro Upmetan.
Projetu ne’e abandonado desde tinan 2017 to’o ohin loron. Fasilidade lubuk ida mak oras ne’e sai dodok ona iha uma ida nia laran, no makina ida ne’ebé atu produz Oé-Domin (Àqua de Oe-Cusse) mós abandonado hela iha uma ne’e nia laran.
La’os projetu Oé-Domin de’it mak sai abandonado, maibé kolam ikan iha Upmetan mós sai maran dekor desde tinan 2017 to’o ohin loron. Maran kuaje tinan hitu (7) ona husi 2017 to’o 2025.
Domingos Queno, nu’uda nain-ba rai Upmetan hateten, iha tinan hirak liu-ba nia sente kontente no konvensidu tebes ho ekipa husi Sekretariu Rejional Agrikultura ne’ebé promete buat barak mesak nafunan midar rebo-rebo katak, bainhira nia prontu atu oferese nia rai-Upmetan ba projetu produsaun bee-moos no aqua galong ne’e, nia sei hetan benefisiu oioin.
Domingos Queno. Foto/TOP.
“Projetu ne’e la’o fulan tolu de’it iha tinan 2017 no husi tempu ne’eba kedas to’o ohin loron abandonadu,” hateten Domingos Queno ba jornalista sira iha Upmetan, Aldeia Mahata, Suku Kutete, Postu Pantai Makassar, Oe-Kusi Ambeno, Tersa, 02 Fevereiru 2025.
Queno hatutan, promesa sira iha tempu ne’eba mesak midar de’it no midar liu fali bani nia been hodi halo komunidade sira iha Upmetan ne’e fiar metin kedas katak, kala sira nia moris ne’e sei iha ona mudansa maka’as ho prezensa projetu produsaun aqua galong ne’e.
“Maibé, realidade hatudu promesa midar ne’e sai tiha fali promesa moruk mai ami durante tinan hitu ona,” Queno afirma.
Queno hatutan, iha tinan 2025 ne’e parte husi orgaun segundu soberanu liliu Komisaun Parlamentar ne’ebé responsavél ba bee moos no infraestrutura ba halo ona fiskalizasaun ba projetu produsaun bee moos Upmetan, maibé to’o oras ne’e seidauk iha sinál mudansa ruma.
Projetu produsaun bee moos iha Upmetan ne’e iha uma rua, uma ida nia kakuluk anin sobu rahun tiha ona, no uma ida seluk sei di’ak no nakonu ho fasilidade sira ne’ebé ligadu ba produsaun bee moos no aqua galong ne’e.
Projetu ne’e mós iha kolam ikan hamutuk 8, kompostu husi kolam tradisional hamutuk ha’at no kolam halo ho simentu iha ha’at ne’ebé sai maran dekor hotu to’o ohin loron, tanba tanki rua ne’ebé konstroi tiha ona atu fornese bee ba kolam hirak ne’e mós maran hotu kleur ona.
“Uluk nia nu’udar Sekretariu Rejional Agrikultura mak mai lori projetu ne’e iha tinan hitu liu ba, agora nia sai nu’udar Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, ami hanoin nia tenke mai hatutan no hadia fali projetu ne’e, tanba Estadu lakon tiha ona orsamentu lubuk ida, maibé abandona tiha sai hanesan ne’e,” rekomenda Queno.
“Ha’u ko’alia la’os tanba interese polítika, la’e tanba kintál ne’e ha’u nian rasik mak oferese hodi konstrui projetu ne’e, no ha’u rasik mak agora sai seguransa, ne’ebé uluk nia sei Sekretáriu Rejionál Agrikultura iha 2017, ikus mai abandona tiha, agora sai ona Prezidente Autoridade, entaun ami nia rekomendasaun se bele kontinua, labele husik hanesan ne’e, tangki sira maran, uma sira mós anin sobu hotu, sasán sira iha edifisíu laran atu prodús bee-galon ho água mós balu aat ona, tanba tinan hitu ona, husik de’it nune’e,” esplika Queno.
Iha parte seluk, Xefe aldeia Mahata Vebronia Colo mós husu no ezije ba Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu atu tenke kontinua projetu produsaun bee moos alias Oe-Domin ne’ebé mai husi ninia inisiativa iha tinan 2017.
Xefe aldeia Mahata Vebronia Colo. Foto/TOP.
“Ba projetu produsaun bee-galon no água ne’ebé uluk Sekretariu Rejional Agrikultura agora nu’udar Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu abandona hela to’o ohin loron, agora sai ona Prezidente Autoridade, ami husu se bele tenke kontinua projetu ne’e, nune’e komunidade bele asesu bee, tanba projetu ne’e gasta ona osan barak ba projetu ne’e,” hateten Xefe Aldeia Vebroina Colo ba jornalista sira iha edifisiu Sekretariu Rejional assuntu Edukasaun nia oin iha Santa Rosa, Oe-Kusi Ambeno, Tersa, 02 Setembru 2025.
Hatan ba nia legado no obra abandonadu ne’e, eis Sekretariu Rejional Agrikultura atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu kontinua promete sei halo esforsu atu kontinua projetu produsaun aqua galong ne’e iha tempu badak.
“Ha’u hakarak esklarese katak, iha momentu ne’ebá, nia prosesu ne’e tama iha prosesu administrasaun legál, portantu ha’u sei loke fali tanba autoridade sesante, halo ona auditória interna, maibé saida mak akontese, tanba ita hakarak asegura duni katak, osan povu nian tenki uza ho didi’ak, maibé ita seidauk bele hateten katak, ne’ebá laloos ka loos, ita sei to’o tempu iha ne’ebá, maibé investimentu ne’ebé uluk autoridade halo, ne’e investimentu Estadu ba povu no ba rejiaun Oe-Kusi Ambeno bazeia ba lei númeru 3/2014, ita sei haree katak, buat ne’e la so’e no estraga,” Eis Sekretariu Rejional Agrikultura 2017 atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu hateten ba jornalista sira iha gabinete Autoridade RAEOA iha Oe-Bau, Oe-Kusi Ambeno, Kuarta, 03 Setembru 2025.
Ekipa Auditoria Interna RAEOA iha Juñu 2025. Foto Media: RAEOA.
Antes ne’e, responsavél ekipa auditoria interna husi Gabinete Prezidente Autoridade RAEOA iha Juñu 2025, Alvaro Freitas esplika, unidade auditoria interna halo ona inspesaun ba projetu engarrafar água potavél, iha área Upmetan deskobre katak, projetu ne’e konstrui iha tinan 2017, ne’ebé autoridade anterior lidera husi Mari Bin Amude Alkatiri, selebra akordu ofisiál ida ho kompañia Scope Asia, no delega kompeténsia ba Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura atual Prezidente Autoridade RAEOA Provizoriu, Regio da Cruz Salu konsege desloka tékniku funsionáriu na’in-tolu ba partisipa formasaun iha nasaun Suisa (Genebra) durante fulan tolu, hodi sai responsavél ba investimentu engarrafa água potavél ne’ebé hanaran Oé-Domin, no pagamentu 100% ona, maibé ninia benefisiu ne’e 0% ba komunidade Upmetan durante tinan hitu ona to’o ohin loron.
Informasaun balun husi Serbisu Agua no Saneamento (SAS) RAEOA katak, tuir loloos projetu bee moos ka projetu produsaun bee galong iha Upmetan ne’e teknikamente tenke entrega ba SAS mak bele jere, maibé faktu hatudu prosesu inisiu kedas nunka involve SAS.
“Agora sira la’o to’o dalan klaran projetu ne’e falla ona mak sira foin hakarak entre fasilidade sira ne’e mai ami, maibé iha tempu ne’eba kedas ami lakohi simu, tanba prosesu inisiu ne’e sira nunka involve ami,” esplika pessoal SAS ida ne’ebé hatene itoan kona-ba inisiu projetu produsaun aqua galong ne’e iha tinan 2017.
Pessoal SAS ne’e hatutan, iha tempu ne’eba Autoridade RAEOA mós haruka ema nain-tolu mak ba tuir formasaun durante semana tolu iha Switzerland (Jenebra).
“Maibé, ema nain tolu ne’e mós sira hili malu de’it, tanba tuir loloos tenke hili ema husi SAS mak bele ba tuir formasaun ne’e, maibé hili fali funsionariu agrikultura sira mak ba tuir formasaun no depois fila mai nunka kontribui hodi hadia projetu ne’e,” pessoal SAS ne’e argumenta.
Ema nain-tolu ne’ebé iha tempu ne’eba ba tuir formasaun mak Amisto Pinto nu’udar pessoal media Sekretariu Rejional Agrikultura no Carlito da Conceição Salu mós nu’udar funsionariu Sekretariu Rejional Agrikultura iha tinan 2017, inklui ema nain ida tan.
Haruka fali funsionariu agrikultura mak ba tuir fali formasaun kona-ba produsaun bee-domin alias Oé-Domin ne’e mak kontribui ba projetu ne’e paradu no abandonadu kleur ona.
Tuir loloos, komentariu husi pesoal SAS RAEOA nian katak, tenke haruka ema tekniku sira husi SAS nian mak bele ba tuir formasaun kona-ba bee-moos nian, atu nune’e bainhira fila husi formasaun ne’e bele halo supervizaun no tau matan di’ak liu-tan ba sustentabilidade projetu produsaun bee moos ne’e.
Tuir informasaun balun ne’ebé The Oe-Kusi Post (TOP) asesu katak, montante orsamentu ba projetu produsaun aqua galong ka Oe-Domin iha bairro Upmetan ne’e mak U$ 850,638.00 ho nia prosesu pagamento 100%, maibé realidade hatudu projetu ne’e ninia benefisiu ba komunidade sira iha Upmetan ne’e mak 0%, tanba abandonadu desde tinan 2017 to’o ohin loron.
Author: The Oekusi PostWebsite:https://www.oekusipost.comEmail:Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál.
Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno
Mobile: +670 7723 4114
Email: info (at) OeKusiPost.com