Alkatiri ho kompañia Árabe asina kontratu 3 dala ida de’it, maibé Clínica do Coração Ambeno “la funsiona”

AMBENO (TOP) – Durante ne’e sidadaun barak hasoru difikuldade boot tebes kona-ba oinsa atu asesu informasaun kona-ba lala’ok implementasaun projetu pilotu ho naran Zona Espesial ba Ekonomia Sosial no Merkadu ne’ebé lidera no komanda husi eis Primeiru-Ministru atual Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri iha Rejiaun Administrativu Espesial Oe-Kusi Ambeno (RAEOA).

The Oe-Kusi Post (TOP) observa, lala’ok serbisu Alkatiri ho nia aliadu (estrutura rejional) sira iha rai-ketan Ambeno durante tinan lima nia laran konsege susesu dezenvolve de’it suku ha’at (4), no suku 14 seluk ne’ebé namkari iha sub-rejiaun tolu hanesan, Nitibe, Pasabe no Oe-Silo nia kondisaun real husi aspetu hotu laiha mudansa to’o ohin loron. Maske nune’e, parte balun konsidera saida mak Alkatiri halo iha Oe-Kusi Ambeno nu’udar susesu boot ida ne’ebé ikus mai prega titulu “BOM GESTOR” ba nia kabas maske rezultadu fiskalizasaun husi Komisaun ba Anti-Korupsaun (KAK) no relatóriu auditoria finanseiru husi Tribunal Câmara de Contas nia rezultadu hatudu no hamosu “MAL GESTÃO”, mosu korupsaun boot no violasaun grave ba Rejimentu Juridiku Aprovizionamentu (RJA).

Tuir Relatório de Auditoria Financeira á Região Administrativa Especial de Oe-Kusi Ambeno – Anos de 2014 e 2015-Vol. I ho númeru prosesu 2/2016/AUDIT-S/CC ne’ebé TOP asesu, maioria mega projetu sira ne’ebé Alkatiri ho nia aliadu sira jere no implementa iha Oe-Kusi Ambeno la kumpri Rejimentu Juridiku Aprovizionamentu (RJA), tanba tipu kontratu ba projetu boot sira ne’e kuaje ajuste direto (Single Source) de’it.

Ijemplu real ida mak kontratu ba projetu instalasaun Klinika Kurasaun ne’ebé tuir loloos tenke kumpri RJA, maibé Alkatiri desidi ajuste direto (Single Source) de’it hodi habokur no hadalas empreza husi Emirados Árabes Unidos, Interway Dwc, LLC, Dubai iha tempu ne’eba.

Informasaun balun ne’ebé TOP asesu husi site ofisial Interway Group, kompañia ne’e ninia kuartel jeral iha Dubai ne’ebé lokaliza iha Dubai World Central, Business Park District, Building E, Office #453. Kompañia ne’e mós iha nia Central Office iha R. Castilho, nº 213, 2º Andar, 1070-051 Lisboa, Portugal.

Eziste mós iha kontinente Afrika ho naran sira hanesan Interway Angola Codisa at Work, Codisa IT Solutions lokaliza iha edifisiu Kimpa Vita Atrium, Esc. 403, Rua Joaquim Kapango, nº5, Luanda, Angola.

No nia fatin iha Amérika Latinu bazeadu iha Brazil ho naran Tree Solution iha edifisiu Thera Faria Lima Pinheiros Office, Rua, Paes Leme, nº 215 | 30 º Andar - 3001-3005, Pinheiros | SP 05424-150, São Paulo, Brazil.

Rezultadu auditoria Câmara de Contas ho númeru prosesu 2/2016/AUDIT-S/CC Vol. I, iha pájina 59-66 relata, iha loron 14 Agustu 2015, autoridade RAEOA ne’ebé lidera husi eis Primeiru-Ministru atual Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri selebra kontratu ho empreza Interway Dwc, LLC, Dubai ho valor kontratu $ 3.316.600 hodi halo instalasaun no fornese modular no farmasia ba Klinika Kurasaun iha kapital Pante Makassar.

Kompañia Interway uja de'it kontentor mak instala klinika ne'e, maibé nia valor kontratu ne'e aas liu fali hanesan halo konstrusaun foun./Net.

Iha tan kontratu rua ne’ebé asina ka selebra iha loron hanesan ho kompañia hanesan ba projetu konstrusaun hanesan mós. Projetu instalasaun klinika modernu ka Klinika Kurasaun, maibé ninia kontratu ne’e iha tipu tolu kedas ne’ebé asina iha loron ida de’it, la nakloke ba públiku hodi iha kompetisaun, tanba Alkatiri nia kontratu ho kompañia Dubai ne’e ho tipu ajuste direto (Single Source) de’it.

Kontratu rua ne’ebé asina iha loron hanesan mak Supply of Clinical Equipment, furniture and other clinical items to RAEOA-TL, ho valor $ 1.090.830 USD, no kontratu ida seluk mak Installation and assembly of Modular Clinic, setup and Initial technical training of Clinical Equipment and hardware, supply of software licenses and technical documentation to RAEOA-TL, ho valor $ 346.400. Kontratu tolu ne’e ho nia valor total $ 4.755.830 la públika liu husi tenderizasaun públiku atu ema hotu bele kompete, maibé foti fó de’it ka halo de’it ajuste direto (Single Source).

Estrutura kompañia Interway ne'ebé momentu manan projetu instalasaun klinika fuan iha Ambeno./Net.

Auditoria ne’e mós esplika osan ho montante $ 3.316.600 ne’ebé Alkatiri selu ba empreza husi Árabe, Dubai ho nia jestor balun husi Portugal ne’e uza de’it material pre-fabrikadu hodi halo instalasaun ba Klinika Kurasaun ne’ebé tuir loloos la merese atu uja fali material pre-fabrikadu ne’e, tanba osan ho montante boot ne’e tenke uja material di’ak hodi halo mós klinika di’ak ida, la’os uja fali material pre-fabrikadu hodi ba tidin loos de’it iha Oe-Kusi Ambeno.

Povu nia osan ho montante boot hanesan ne’e merese atu uja material di’ak, no tenke halo konstrusaun foun, la’os halo de’it instalasaun hanesan oras ne’e eziste iha Oe-Kusi Ambeno.

A’at liutan, rezultadu auditoria ne’e mós detekta kompañia Interway ne’e halai ses husi nia obrigasaun hodi selu taxa ba Estadu. Total osan ne’ebé tuir loloos kompañia Interway tenke selu taxa ba estadu mak $ 66.332.

Kompañia Interway uja de'it kontentor mak instala klinika ne'e, maibé nia valor kontratu ne'e aas liu fali hanesan halo konstrusaun foun./Net.

Rezultadu relatoriu auditoria ne’e esplika, iha loron 28 Setembru 2015, autoridade RAEOA hahu prosesa transferênsia osan ho montante $ 3.316.600 ba kompañia ne’e, maibé la ko’a impostu retensaun (2%) ka koresponde ba $ 66.332.

Lei Tributária Timor-Leste ho númeru 8/2008, 30 Jullu, iha artigu 1 define klaru kona-ba atividade konstrusaun edifisiu públiku husi kompañia sira, no iha artigu 53 hateten momoos katak, qualquer pessoa que efectue o pagamento de uma importância relativa a serviços prestados em Timor-Leste a uma pessoa que efectue actividades de construção ou edificação, deve reter imposto do pagamento ilíquido, à taxa de 2%.”

Kompañia Interway uja de'it kontentor mak instala klinika ne'e, maibé nia valor kontratu ne'e aas liu fali hanesan halo konstrusaun foun./Net.

Maske lei hatete momoos hanesan ne’e, maibé realidade la akontese ba Mari Bim Amude Alkatiri durante assume kargu Prezidente Autoridade ba RAEOA.

Bainhira Klinika Kurasaun ka Klinika Fuan ne’e sei iha hela prosesu konstrusaun, Alkatiri nu’udar Primeiru-Ministru ba governu minoritaria hahu haruka Timoroan nain-tolu ba hasai kursu espesilizada kona-ba fuan nian iha Centro Hospitalar e Universitario de Coimbra (CHUC) Portugal iha loron 8 Janeiru 2018.

Credit: Media RAEOA-ZEESM TL.

Pessoal saúde nain tolu ne’e antes ne’e hala’o serbisu iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) iha ida-idak nia área.

Alkatiri iha tempu ne’eba katak, espesialista mediku importante atu bele aumenta liutan sira nia kapasidade hodi bele halo serbisu di’ak liutan iha área saúde.

Espesialista nain tolu ne’e kompostu hosi doutor na’in-rua no infermeiru ida ne’ebé simu knar no konfiansa husi Clínica de Coração Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Kusi Ambeno no Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu Timor-Leste (RAEOA ZEESM TL) atu ba haklean tan sira nia koñesimentu tuir área ne’ebé sira ida-idak haknar aan ba hodi nune’e bele kontribui ba serbisu saúde iha Timor-Leste.

Espesialista nain 3 ne'ebé Alkatiri haruka ba Portugal. Credit: Media RAEOA-ZESSM TL.

Haruka espesialista nain tolu ne’e iha kooperasaun entre Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Kusi Ambeno no Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu Timor-Leste ho Centro Hospitalar e Universitario de Coimbra, Portugal. Antes ne’e mós, Clínica de coração Oe-Kusi Ambeno haruka tiha ona médiku na’in-tolu ho infermeira ida, depois haruka tan dr. Andrade Monteiro, dr.João Pedro no Infermeiro Did Feliciano. sira na’in tolu sei aranka ba Portugal iha fim de Janeiru 2018.

Iha sira nia estudu ne’e dr. Andrade Monteiro ba foti kona-ba intervensaun Cardiologia (Fuan) tinan ida, dr. João Pedro iha área cirurgia cardeotoracica tinan tolu no infermeiro Did Feliciano foti kona-ba kuidadu espesiál cardiáco iha área envermajen durante tinan ida.

Espesialista nain-tolu ne’e remata ona sira nia estudu, no fila mai ona iha Timor-Leste, iha loron Kuarta 9 Novembru 2022, TOP hakat ba haree direitamente Klinika Kurasaun Ambeno ne’ebé tolan tomak povu nia osan lubuk ida, maibé realidade hatudu klinika ne’e atu nakfilak aan tiha ba fatin mate-klamar, tanba laiha atividade serbisu iha laran, maibé monta de’it seguransa ida mak loron-kalan hein iha klinika ne’e.

To'o ohin loron klinika fuan ne'e sei kontinua mamuk hela. Foto TOP/João Caunan.

Relatoriu auditoria ne’e hatudu momoos mosu krime lubuk ida, maibé deskonfia autoridade judisiariu sira liliu nain ba asaun penal durante ne’e kala tauk hodi lakohi loke prosesu ruma kontra Alkatiri ho nia aliadu sira durante ezekuta povu Timor tomak nia osan iha Oe-Kusi Ambeno.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter