BAUKAU (TOP) — Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão akompaña hosi Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas (MAPPF), Marcos da Cruz hatuur fatuk da-huluk bá Mega Projetu Konstrusaun Irrigasaun iha área Watuwa-Modobuti, Suku Samalari, Postu Administrativu Baucau-Vila, munisípiu Baukau iha loron Sábadu, 16 Agosto 2025.
Primeiru-Ministru iha esperansa boot katak, iha tinan rua mai tán sei mai fali iha fatin ida-ne’e atu loke bee bá natar sira ne’ebé tinan barak nia laran abandonadu iha área Samalari tun to’o Seisal.
Tanba ne’e, husu bá empreza atu servisu didi’ak asesgura projetu ne’e ninia kualidade, nune’e bele finaliza tuir tempu no bele lori duni benefísiu bá povu agrikultór sira.
“Ha’u husu bá empreza atu servisu di’ak, tuir duni tempu liu-liu assegura ninia kualidade. Husu komunidade tomak atu kontribui bá servisu ida-ne’e tanba ne’e bá imi-nia di’ak atu prepara kondisaun hodi re-ativa hikas natar barak ne’ebé tinan barak la funsiona,” PM Xanana hateten iha diskursu.
IX Governu Konstitusionál iha kompromissu bo’ot atu tau-matan bá área Agrikultura, oinsá iha tempu ruma povu agrikultór bele prodús rasik foos iha rai laran no labele hatama beibeik hosi estranjeiru.
“Ha’u lakohi atu fó parabéns bá Ministru Marcos da Cruz maibé ha’u husu de’it atu kontinua servisu hamutuk ho povu agrikultór sira, kontinua servisu bá povu nia di’ak. Ha’u iha esperansa bo’ot katak, tinan rua mai tán ita hotu sei hamutuk fali iha ne’e atu loke bee bá natar sira iha Samalari tun to’o Seisal,” Xefe Governu hateten tán.
Iha fatin hanesan, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas (MAPPF), Marcos da Cruz garante katak, projetu irrigasaun ida-ne’e hanesan projetu bo’ot ida ne’ebé sei fó benefísiu bá ema barak.
Tanba ne’e, dezenvolvimentu iha área Argikultura presiza tebes infra-estrutura bázika hanesan irrigasaun.
Ministru ne’e relata katak, agora daudaun konstrui hela irrigasaun bo’ot rua, ida iha área Venilale Baucau no ida seluk iha Galata Waibobo ne’ebé sei fornese bee bá natar hektares 800 iha Postu Administrativu Venilale Baucau ho Postu Administrativu Ossu munisípiu Viqueque ne’ebé sei halo inaugurasaun iha fulan Outubru tinan 2025.
Irrigasaun ida tán mak sei iha hela prossesu konstrusaun nia laran iha área Laivai, munisípiu Lautém ne’ebé tuir planu sei halo inaugurasaun iha tinan ne’e nia laran.
Iha tinan ne’e nia laran, IX Governu Konstitusionál iha lideransa Kay Rala Xanana Gusmão nian halo desizaun importante bá dezenvolvimentu Agrikultura, nune’e konsege halo irrigasaun bo’ot hamutuk ualu (8).
Projetu Irrigasaun ualu ne’e maka lansamentu da-huluk iha Maliana II ne’ebé sei fornese bee bá natar hektares 1.400 ho ninia konstrusaun la’o hela ho progressu 15%.
Iha mós Irrigasaun bo’ot ida ne’ebé sei konstrui iha munisípiu Baucau área Fatumeta-Vemase tanba natar hektares 600 mak sei abandonadu hela.
Iha konstrusaun bá irrigasaun ida iha Irrabere. Iha parte Súl Governu sei konstrui irrigasaun ida iha Maupola área Zumalai, munisípiu Covalima.
Iha Betano munisípiu Manufahi sei konstrui irrigasaun ida iha Fatuberliu nune’e mós parte Norte Governu sei konstrui irrigasaun ida iha Laclo, munisípiu Manatuto.
Ohin Governu halo tán lansamentu iha-ne’e irrigasaun bo’ot ida ne’ebé sei kobre natar hektares 1.294. Natar sira ne’e iha tempu Indonézia, iha duni kanál irrigasaun maibé iha tempu independénsia estragadu hotu nune’e natar sira abandonadu to’o ohin loron.
Projetu irrigasaun Watuwa-Modobuti, empreza selebra kontratu iha fulan Marsu tinan 2025, konsultór asina kontratu iha fulan Maiu ho sira-nia servisu preparasaun ne’e la’o ona durante fulan rua nia laran hodi kee dalan bá asesu atu bele halo movimentu no transporta materiál sira.
“Informa bá Primeiru-Ministru katak, iha duni kolaborasaun, kontribuisaun, partisipasaun másimu hosi povu liu-liu líder komunitáriu sira, Gariwai, Samalari no Seisal ho sira seluk tán hanesan Buruma, no Caibada Makasae inklui veteranu sira, Prezidente Autoridade ninia orientasaun hamutuk ho Administradór Postu sira mak to’o ohin loron ita seidauk rona ka akontese problema ruma,” Ministru Marcos relata.
Oras-ne’e daudaun kampaun bá kontratór nian harri iha área Samalari no mákina dulas fatuk, rai henek no semente instaladu iha ne’ebá. Iha mós mákina fera fatuk instaladu iha área Gariwai nian ho objetivu atu populasaun bele hetan oportunidade hodi servisu.
Servisu mega projetu irrigasaun ne’e iha pontu prinsipál rua, iha liña ida kór mutin no liña seluk kór me’an. Signifika konstrusaun irrigasaun iha mota laran ne’e ninia naruk hamutuk metru 200, lu’an metru 55.
Konstrusaun intek hamutuk rua, ida bá parte karuk no ida seluk bá iha parte loos. Konstrusaun bá sendimentasaun atu so’e foer sira molok hatama bee bá iha kanu laran. Morru protesaun rua, ida hosi parte loos ho naruk metru 320 no parte karuk metru 355.
Iha kanál boot ne’e ho naruk kilómetru metru 32 ne’ebé fahe bá parte karuk iha kilómetru 14 no iha parte loos kilómetru 18.
Nune’e mós Prezidente Autoridade Munisipál (PAM), Veneranda E. M. Lemos Martins hamutuk ho forsa bo’ot Baucau nian, hakarak hato’o agradesimentu wa’in bá IX Governu Konstitusionál ne’ebé halo desizaun ida bo’ot no di’ak tebtebes bá Mega Projetu ne’ebé sei benefisia komunidade Baucau liu-liu suku 7 mak hela besik inklui suku viziñu sira.
Veneranda E. M. Lemos Martins introdús katak, fatin ida-ne’e hanaran Wailesu Falunu Romisa, katak, lulik ida ne’ebé aas-liu. Bee ne’ebé suli daudaun hosi mota ne’e mai hosi Larigutu área Venilale ne’ebé sulin to’o iha Seisal.
Fatin ne’e mós konsideradu hanesan koziña lulik bá komunidade Sentru Fatumaka no Baucau-Vila.
“Ha’u ho haraik-an lori povu tomak iha Baucau nia naran hakarak agradese bá IX Governu Konstitusionál ne’ebé fó ona servisu lubuk ida no projetu lubuk ida iha munisípiu ne’e. Agradese tanba tinan barak laiha bee natar barak abandonadu maibé ho forsa no vontade hosi Ministru Marcos da Cruz ninian, la’o la kolen bazeia bá orientasaun Primeiru-Ministru katak povu labele hamlaha, konsege realiza duni projetu bo’ot ida-ne’e,” nia hateten.
Mega Projetu Kontrusaun Irrigasaun Watuwa-Modobuti, suku Samalari, Postu Administrativu Baucau Vila, munisípiu Baucau ho nia númeru Tenderrizasaun maka TENDER/027/MAPPF-2024 ho Supervizaun hosi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas.
Empreza kontratór bá Mega projetu ne’e maka China Nuclear Industry 22ND Construction CO., LTD ho montante orsamentu $22,605, 600,00, Consultant Caturbina Guna Persada-Multimera Harapan (CGP-MMH) JV ho Amythas Consultant Unipessoal, Lda (Sub-Consultant) ne’ebé ninia períudu konstrusaun durante fulan 36.
Partisipa iha serimónia hatuur fatuk da-huluk ne’e maka reprezentante Embaixadór Xina iha Timor-Leste, Banku Mundiál, membru Governu balun, Deputadu balun, Na’in bá Empreza, Reprezentante ADN, CNA, Administradór Postu sira, Xefe Suku, Xefe Aldeia sira no povu agrikultór sira.
Konstrusaun Mega Projetu ne’e hetan bensaun hosi Pároku Parókia Santu António Baucau, Padre Manuel Ximenes, SDB.