Ukun to’o ponte Buanurak monu-rahun

DILI (TOP) – Infraestrutura barak mak sofre maka’as husi inundasaun katastrófika ne’ebé akontese iha loron 4 fulan-abríl tinan 2021 liuba inklui ponte Buanurak rasik ne’ebé monu no tohar tiha ona iha mandatu governasaun Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak nian ne’ebé mai ho lema Timor Tenke Ba Oin, maibé ponte Buanurak tenke monu tohar.

Udan boot ne'ebé akontese iha loron Domingu 27 Novembru 2022 rezulta ponte Buanurak iha aldeia Buanurak, suku Uabubo, postu Ossu, munisipiu Vikeke tenke tohar hodi monu tun tiha ona ba mota laran. Situasaun ne’e difikulta tebes movimentu povu sira husi Vikeke ba Baukau, no sira tenke hakat liu husi mota laran, tanba ponte besi (Gear Bridge) ne’ebé governu atual hamutuk ho kompañia internasional husi China Overseas Engineering Group Co., Ltd ka Chinese construction and engineering company (COVEC) ba lansa iha Buanurak iha loron 23 Setembru 2022 to’o ohin loron seidauk hotu to’o ohin loron.

Ponte Besi./Net.

Maske nune’e, polítika ka vizaun Governu Konstitusionál daualu (VIII) nian ba estrada mak kontinua hametin konektividade fíziku entre rejiaun sira iha Timor laran tomak, inklui ba munisípiu Vikeke atu bele hasa'e kresimentu sósiu ekonómiku ba povu nia moris. Tanba ne'e governu kontinua prioritiza estrada nasionál, estrada munisipál no rurál sira ne'ebé mak halo ligasaun entre área produtiva sira no merkadu, atu nune'e povu bele halo sira-nia atividade ekonómiku. Politika ka vizaun ida ne’e kontraditoriu ho kondisaun ponte Buanurak.

Ponte Loes, no ponte barak tan iha teritoriu nasionál iha posibilidade boot atu kotu no monu tun ba mota laran iha tempu udan tinan ida ne’e to’o Janeiru-Fevereiru tinan oin, tanba durante ne’e governu konsentra no gasta enerjia barak liu ba politika dismistifkasaun liu husi fahe Cesta Básica ho intensaun atu hamihis de’it asaun karitativa ne’ebé hala’o husi Kay Rala Xanana Gusmão durante periodu Covid-19 desde Marsu 2020 to’o ohin loron.

Credit: Arte Moris.

Projetu dismistifikasaun liu husi fahe Cesta Básica ne’e iha indikasaun forte hodi hariku matak de’it kompañia sira husi belun Partidu Libertasaun Popular (PLP) no kamarada FRETILIN sira inklui loke Bola Guling, no Futu Manu.

Eis Prezidente Autoridade ba RAEOA atual Sekretariu Jeral partidu FRETILIN, Mari Bim Amude Alkatiri partisipa iha jogu Bola Guling./Net.

Iha loron 1 Juñu 2021, governu anunsia ba públiku katak, governu Timor-Leste no Parseiru sira husu ajuda dolar amerikanu millaun 32 atu tulun vítima inundasaun nian sira no atu halo rekuperasaun lalais. Hafoin estragu ne’ebé kauza husi inundasaun iha fulan-abríl ne’ebé afeta família barak iha nasaun ne’e, governu no parseiru umanitáriu sira, inklui Nasoins Unidas, lansa apelu konjuntu ida hodi husu apoiu millaun 32 dolar amerikanu atu hatán ba nesesidade umanitária pendente sira no fó tulun iha inísu prosesu rekuperasaun nian to’o fulan-dezembru tinan 2021.

Apelu ne’e husu millaun 32,7 (USD millaun 8,8 ba nesesidade imediata no USD millaun 23,9 ba nesesidade iha tempu badak) ne’ebé atu fó asisténsia direta ba ema 65.00 no sei benefisia indireta ba populasaun hotu-hotu ne’ebé afetadu husi inundasaun ne’e. Hanesan resposta multisetoriál ida, apelu ne’e identifika atividade prioritária sira hodi taka ba lakuna krítika sira iha setór 9: Koordenasaun no Jestaun Akampamentu no Abrigu Emerjénsi nian; Bee, Saneamentu no Ijiéne (WASH, sigla iha lian-inglés); Kestaun Jéneru no Protesaun; Seguransa Ai-han; Nutrisaun, Saúde, Edukasaun; Rekuperasaun Antesipada no Meiu-Subsisténsia nian; no Lojístika Emerjénsia nian.

Iha tempu ne’eba, governu aloka USD millaun 65,2 liuhusi Fundu Kontinjénsia, bainhira parseiru umanitáriu sira, inklui Nasoins Unidas, kompromete USD millaun 10,7 hodi apoia esforsu intervensau nian sira.

Estrada no ponte sira ne’ebé antes ne’e hetan estragus iha loron 4 Abril 2021 to’o oras ne’e barak mak seidauk hadia, maibé iha tempu ne’eba governu aprova osan lubuk ida, no simu mós osan lubuk ida husi parseiru internasional sira. Realidade hatudu, estrada foun hahu husi Manleu to’o mota-ulun atu sa’e ba Aileu iha parte Khunsin nian to’o oras ne’e seidauk hadia. Lahatene osan sira ne’ebé governu aprova no simu husi nasaun seluk ne’e uja hotu ba ne’ebé karik? Susar tebes atu hetan ninia justifikasaun.

Ida ne'e mak kondisaun estrada foun mota-ulun atu sa'e ba Aileu, Kuarta 30 Novembru 2022. Credit: Racom Maubisse Mauloko.

Lalika ba do’ok, sidadaun sira balun iha Dili laran inklui parte Tasi-Tolu nian ne’ebé sofre maka’as bai ha inundasaun ne’e kuaje maioria to’o oras ne’e seidauk asistensia sosial ne’ebé adekuadu husi governu rasik maske governu aprova osan lubuk ida husi povu nia osan no simu mós osan husi parseiru sira. Maibé, realidade hatudu oin seluk.

Hakarak modelu ukun hanesan ne’e mak tenke kontinua nafatin ba tinan lima mai tan, fila-fali ba ita boot sira nia desijaun tomak iha eleisaun parlamentar ne’ebé sei akontese iha inisiu tinan oin.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter