DILI (TOP) - Governu Timor-Leste liu husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Assuntu Ekonómiku, Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay aprezenta ona Proposta Lei ba Promosaun Esportasaun-PPL N.º 20/VII (2º) ba Parlamentu Nasionál.
Iha audiénsia públika ne’e, Vise-PM ne’e esplika katak, Lei ba Promosaun Esportasaun ne'e sai hanesan inisiativa ida ne'ebé konstitui pasu estratéjiku ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian no ba reforsu integrasaun iha ekonomia globál.
“Ho onra boot mak ha'u mai iha Komisaun ida-ne'e hodi ko'alia kona-bá Proposta Lei ba Promosaun Esportasaun no relevánsia husi aprovasaun Parlamentu Nasionál nian. Lei ida ne'e sai hanesan inisiativa ida ne'ebé konstitui pasu estratéjiku ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian no ba reforsu integrasaun iha ekonomia global,”afirma Vise-PM perante Prezidente Komisaun D, distintu deputadu sira no ilustre partisipante sira, iha Kuarta, 25 Fevereiru 2026.
Setór esportasaun nu'udar pilár esensiál ida ba dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian no ba konstrusaun ekonomia ida ne'ebé modernu, diversifikadu, no kompetitivu. Ekonomia ida ne'ebé bele halo esportasaun maka ekonomia ida ne'ebé bele produz ho efisiente, hamosu valór akresentadu, kria empregu, no integra tomak iha merkadu internasionál sira.
Dadus husi TradeInvest katak, Timor-Leste oras ne'e dadaun halo ona esportasaun ba produtu sira hanesan; kafe, nu-maran, kami, kaijus, budu tasi maran, sukaer no produto seluk tan ba rai liu hanesan Indonézia, Austrália, Nova Zelandia, Japan, Republic of Korea, United States of America, China no rai seluk tan iha mundu. Ho esportasaun ne'ebé maka Timor-Leste halo iha 2025, Timor-Leste hatama ona osan hamutuk US$ 325,028,272.59.
Proposta Lei Promosaun Esportasaun ida ne'e iha Kapítulu IV (haat) no artigu rua-nulu-resin-tolu (23). Lei ida-ne'e define baze enkuadramentu legál ba atividade ekonómia ba esportasaun no re-esportasaun sasán sira iha Timor-Leste.
Lei ne'e regula prosedimentu administrativu hodi haree ba liberdade, garantia no benefísiu ba esportadór, kondisaun, obrigasaun husi esportadór atu kumpri tuir lei no regulamentu sira iha atividade ekonómia bainhira atu halo esportasaun ka hasai sasán ba rai-liur. Lei ne'e mós atu kria ambiente ida ne'ebé transparente no efisiente ba sistema ida neʼebé sentraliza esportasaun iha Timor-Leste hodi nune’e bele fó konfiansa ba esportadór.
Benifísiu hosi Lei Promosaun Esportasaun ida ne'e maka: Governu bele iha sistema esportasaun ida neʼebé sentraliza hodi nune’e relasaun sira entre empreza esportadór no servisu oioin ne'ebé envolve iha prosedimentu ba esportasaun sei koordena liuhosi pontu kontaktu ida de'it.
Ho sistema ida ne'ebé sentraliza, Governu fiar katak sei bele hamenus esportasaun husi empreza esportadór hodi hasai sasán ka esporta sasán ba rai-liur tamba kuñese ka iha koneksaun rasik ho empreza iha rai-liur.
Aprovasaun Lei ida ne'e sai hanesan: 1.) Kompromisu internasionál ne'ebé Timor-Leste hala'o ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) iha faze pos-adezaun nian. Lei Promosaun Esportasaun tama mos iha lejislasaun rua-nulu-resin ida (21) ne'ebé tenke aprova iha faze pos-adezaun; 2.) Kriasaun enkuadramentu estrutura legál ida ba promosaun esportasaun ida ne'ebé iha sistema ida hodi bele sentraliza esportasaun.

