FRETILIN husu povu labele fiar politika fahe ezmola

DILI (TOP) – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasionál kontinua kritika no akuza asaun caritativa ne’ebé durante ne’e hala’o husi líder karismatiku Kay Rala Xanana Gusmão desde Marsu to’o ohin loron iha teritóriu nasionál, maibé FRETILIN mós haluhan tiha nesesidade báziku durante ne’e apoiu mós husi emprezáriu FRETILIN sira.

Akuzasaun ba asaun karidade ne’e fofoun hamosu husi Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri bainhira hala’o diálogu ho membru estrutura komisaun politika postu Vera Cruz, Dili iha loron 29 Agostu liuba.

Diskursu ne’ebé Alkatiri hato’o ba nia membru estrutura komisaun politika postu Vera Cruz katak nia prezensa iha fatin ne’e la’os atu lori ezmola, maibé lori esperansa ba povu.

“Ha’u mai iha baze lori esperansa, la lori ezmola ka lori kariedade. Ezmola ho kariedade ne’e halakon esperança,” hateten Alkatiri iha loron 29 Agostu liuba iha postu Vera Cruz, Dili.

“Kariedade lolós mak liman los halo kariedade liman karuk la presiza hatene,” nia afirma.

Afirmasaun ne’e kontinua repeta hikas husi Vise Prezidente Bankada FRETILIN, deputadu Francisco Miranda Branco molok vota afavór iha votasaun generalidade ba OJE 2020 iha loron Sesta 2 Outubru 2020.

“Iha oportunidade ida-ne’e, Bankada FRETILIN hakarak esklarese no lori hakmatek ba povu tomak, atu labele fiar ba propaganda baratu, ba polítika fahe esmola no kari rai-rahun, ne’ebé ema balun halekar iha ita-nia leet,” deputadu Branco repeta tan afirmasaun Alkatiri nian iha loron 29 Agostu liuba.

Entretantu, igreja katolika durante ne’e defende maka’as katak asaun karidade nu’udar dalan ida atu sa’e ba lalehan,

Hafoin surtu moras virus corona (Covid-19) mosu iha Timor-Leste, governu hahu halo ona medida prevensaun Covid-19 iha teritóriu nasionál, maibé Premiadu Nobel ba Paz, José Manuel Ramos Horta fó ona apresiasaun boot ba eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao okupa primeiru lugar ba kampana prevensaun Covid-19 iha Timor-Leste. 

Horta hatutan, durante ne’e nia mós halo asaun karidade no sosializa medida prevensaun Covid-19 iha rai-laran, maibé la to’o, no la boot liu asaun no sosializasaun ne’ebé halo husi Kay Rala Xanana Gusmao nian.

Horta esplika asaun sira ne’ebé durante nia halo hetan tulun husi embaixador Indonézia iha Timor-Leste, no Korea Sul. Embaixador China mós ajuda, no Embaixador Australia uja nia osan rasik ba sosa bola entrega ba Horta. Inklui empreza China Harbour sira halo portu Tibar ne’e mós ajuda inklui Isabel Ferreira.

José Ramos Horta akompaña Kay Rala Xanana Gusmão bainhira sosializa medida prevensaun Covid-19 no halo asaun karitativa ba komunidade sira iha suku Grotu, postu Same, munisipiu Manufahi iha loron Tersa 22 Setembru 2020. The Oe-Kusi Post/Raimundos Oki.

“Ema barak mak halo. Buat ne’e la’os politika. Avo Nana mak ijemplu primeiru lugar,” hateten Horta bainhira akompaña Kay Rala Xanana Gusmao ba halo asaun karidade no sosializa medida prevensaun Covid-19 ba komunidade sira iha suku Grotu, postu Same, munisipiu Manufahi, Tersa 22 Setembru 2020.

Horta dehan, durante nia vizita sira iha fatin balun iha teritóriu nasionál, nia rona informasaun no halerik balun husi komunidade sira katak, sira presija loos prezensa Kay Rala Xanana Gusmão nian iha sira nia fatin. Sira la presija atu lori foos no hahan seluk tan, maibé presija liu nia prejensa fizikamente iha sira nia le’et.

“Ha’u rona komunidade sira dehan lia-fuan ida hanesan poezia. Sira dehan nune’e, ami hamrok, maibé hamrok ba Avo Nana nia lian, la’os hamrok ba bee. Ami hamlaha, hamlaha ba Avo Nana nia prezensa, la’os hamlaha ba hahan,” Horta afirma.

Horta esplika asaun karitativa ne’e la’os politika, maibé nakloke ba se de’it mak iha sentimentu, iha kapasidade bele halo.

“Avo Nana mak ijemplu número um, tanba ho nia ijemplu autoridade moral, karisma konsege muda, konsege mobiliza, maibé ha’u hatete mós buat ida kuandu to’o tempu krize, krize politika, krize seguransa ka krize ida agora dadauk ate povu to’o konfunde ne’e, lider sira tenke marka prezensa iha povu nia le’et. La’os lider sira tauk Covid-19, entaun sulan iha uma la sai. Se lider sira tauk tanba Covid-19, entaun povu tauk liutan, tanba lahatene oinsa atu proteze aan,” Horta esplika.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa asaun karitativa ne’ebé durante ne’e hala’o husi eis Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha teritóriu nasionál la’os hanesan akuzasaun FRETILIN nian, tanba diskursu tomak ne’ebé Xanana hato’o ba povu maka kona-ba oinsa atu prevene aan husi moras Covid-19, nia mós husu ba foinsa’e sira atu kuda dame, kari domin, tenke respeita ferik-katuas sira, no husu ba joven sira mós atu hahu hakerek ona istoria terus nian durante tinan 1975 to’o 1999 iha ida-idak nia aldeia, no suku hodi história terus nian ne’e labele lakon.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter