Loron 3 Marsu mai husi ne’ebé?

Mensajen Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ba loron nasionál veteranus Marsu 2024.

Ba Companheiros de Luta hotu-hotu, nebé ha’u hakru’uk,

Ba Veteranos no Combatentes de Libertação Nacional, nebé ha’u respeita tebes,

Ba Katuas no Ferik sira hotu, nebé ha’u bolu Heróis Vivos,

Ba Jovens sira hotu, iha Timor-Leste laran tomak.

Ha’u felisita Comissão Organizadora, husi Veteranos sira, bele organiza evento ida ne’e, hodi selebra Loron Boot ida iha História Timor-Leste nian – loron Tolu fulan Marso.

Ha’u hatene katak, karik iha 2021 la iha Kovid, lolós ita selebra Loron 3 de Março ne’e, iha Tinan 2021, tanba iha nebá maka halo Tinan Hatnulu, bain-hira iha Ai-Laran hala’o atividade importante tebes ida hodi bele kontinua Funu hasoru inimigo.

Tanba, atividade nebé ha’u temi, akontese iha loron Tolu fulan Marsu tinan 1981.

Maibé, liu tiha ona no, iha tinan ne’e, ita selebra 43 anos bain-hira, iha Laline, guerrilheiros sira tur hamutuk hodi deside atu Reorganiza fali Resistência hasoru okupantes sira.

Maluk sira hotu,

Karik permite, ha’u bele ko’alia oitoan kona-ba assunto ne’e, liuliu atu Jovens sira bele kompreende kona-ba importância Loron 3 de Março ne’e.

𝐈 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 – Iha fulan Setembro tinan 1975, soldados indonésios invade daudauk ita-nia Rain, hodi hahú tama iha fronteira no okupa daudauk ona Maliana, Balibó to’o Batugadé no hakbesik-an ona mai mota Loes.

Nune’e, iha loron 7 de Dezembro de 1975, Indonésia ho ninia aliados sira decide atu invade cidade Dili, liu husi hatún paraquedistas, hodi buka tama daudauk ba Vilas sira seluk.

𝐈𝐈 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 – População iha fatin hotu-hotu buka halai ba ai-laran no, depois de Reunião iha Soibada, iha Maio tinan 1976, bele ona organiza população iha Bases de Apoio, hodi mos marka ona Setores militares, hanesan Setor Fronteira Sul, Fronteira Norte, Centro Norte, Centro Sul, Centro Leste no Ponta Leste, hodi nune’e Companhias FALINTIL buka proteje população, bain-hira inimigo ataca.

Hahú iha fulan Julhu 1977, inimigo halo Operasoens boot, hanaran ‘Campanhas de Cerco e Aniquilamento’ no ataca Sector ida por ida. Husi Fronteira Sul, tama iha Fronteira Norte, sobu tiha Fronteira Norte bá Centro Norte hodi tun ba Centro Sul, depois bá Centro Leste no, ikus liu, iha ona 1979, bá Ponta Leste no Matebian monu iha fulan Novembro.

Iha Setores hotu-hotu, Direção da Luta (membros CCF no Comandantes sira) ou mate ou rende, hanesan mos Forças no população tomak obrigada atu rende.

Nune’e, bele dehan katak ita lakon tiha ona Funu.

𝐈𝐈𝐈 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 – Iha 1980, husi Ponta Leste, haruka guerrilheiros sira ba buka iha sectores sira seluk, sé mak sei moris, forsas hira mak sei iha, populasaun oin-sá ona.

Ho ida ne’e, rezultadu nebé mosu mak: husi Comité Central Fretilin, sobreviventes Rua deit, mak iha Ponta Leste. Kona-ba FALINTIL, husi kilat liu Rihun Tolunulo, iha tinan 1977, hela deit kilat besik atus lima no barak at ona no munisoens la iha.

Depois de halo análize kle’an ba situasaun funu nian, durante tinan 1980 tomak, hodi buka hatene didiak tanba sá mak lakon funu ne’e, kauzas husi aspetu polítiku no aspetu militar nebé kontribui ba derrota boot ne’e, sá-ida maka populasaun tomak nia hakarak, mak iha, Março 1981, iha Laline, hala’o Konferênsia atu Reorganiza Rezistênsia, ho medidas nebé objetivas no bele responde ona ba situasaun difisil né.

Iha 3 de Março de 1981, hasai Rezolusoens importantes tebes, hodi loke hanoin luan kona-ba kapasidade atu kontinua funu, oin-sá organiza atu bele preparadu liu hasoru inimigu, no oin-sá bele mobiliza timoroan sira tomak atu bele partisipa iha funu, ka iha Rezistênsia hasoru Okupante.

𝐈𝐕 𝐩𝐚𝐫𝐭𝐞 – Medidas importantes nebé hasai maka:

a) Atu harí Unidade Nasional, labele obriga timoroan ida tenki tama iha Fretilin, tanba iha Baze de Apoio, oho Komandantes mesak didi’ak no Kuadrus mesak matenek, tanba deit sira lakohi kumu liman;

b) Sé maka hakarak Ukun-An ba Timor Lorosa’e, bele partisipa iha sá-ida deit, tuir ninia kapasidade;

c) Organiza Rezistência iha Frente Tolu: - 1) Frente Armada, iha Ai-laran, ho FALINTIL; 2) Frente Política, mak Organização Clandestina, nebé hahú la’o, liu husi Organizasoens Jovens sira; 3) Frente Diplomática, hodi Maluk sira nebé iha Liur, bele kontinua foti TL-nia problema iha Organizasoens Internasionais, hanesan ONU no seluk tan, nebé ikus mai, entrega ba Companheiro de Luta, Ramos-Horta;

d) Iha 1983, iha período ‘kontak Dame’ ka ‘cessar-fogo’, no depois de hasoru Coronel Purwanto, entrega dokumento ida atu nia haruka ba Presidente Soeharto, ho hanoin estratégico ida kona-ba oin-sá resolve Funu. Ita propõe Solução Negociada, hodi exige participação ONU nian, Portugal no Indonésia no mós Comunidade Internacional tomak. 

Solução nebé ita propõe maka REFERENDUM, hodi husu ba Povo Timor Lorosa’e se hakarak integração ka independência;

e) Ne’e hotu, ho hanoin katak ita sei la iha kbit atu duni sai inimigu, husi ita-nia Rain, tanba kilat la iha no munisoens mos la iha; husi aspetu seluk, inimigu sei la man’an funu ne’e, tamba Povu tomak hatudu ona katak, sira bele simu sacrifícios hotu-hotu, mas sei la soe Mehi Bei-Ala sira nian kona-ba Ukun Rasik-An;

f) Ita tenki hein 𝐓𝐈𝐍𝐀𝐍 𝐒𝐀𝐍𝐔𝐋𝐔 𝐑𝐄𝐒𝐈𝐍 𝐍𝐄𝐍 … - tempu naruk ne’e hatudu deit katak Povu Maubere brani tebes, hodi nunka hakiduk iha situasaun sá-ida deit, maski hetan susar oi-oin, hetan ameasas, hetan dadur no mate, no, importante liu, Povo Maubere konsistente tebes iha ninia Mehi atu Ukun-An, mehi nebé, ita hotu hatene, mai kedas husi Bei-Ala sira. 

Ida ne’e mak História badak, atu ita bele celebra Loron 3 de Março ho konfiansa katak, kuandu ita hakarak alkansa buat diak ida, ita tenki konsistente iha ita-nia prinsipius, iha ita-nia deveres ba Rai Doben no ba Povu Aswain ida ne’e.

𝐎𝐛𝐫𝐢𝐠𝐚𝐝𝐨 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤 𝐧𝐨 𝐇𝐚𝐤𝐨𝐚𝐤 𝐛𝐨𝐨𝐭 𝐛𝐚 𝐈𝐦𝐢 𝐡𝐨𝐭𝐮.

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter