Ho Xanana nia matenek mak harii g7+

DILI (TOP) – Durante tinan barak nasaun ki’ik no frazil sira ladun hetan atensaun husi nasaun poderozu sira no ladun hetan mós espasu hodi hato’o sira nia lian iha Organizasaun Nasões Unidas (ONU), maibé hafoin nasaun ki’ik no frazil sira ne’e halibur-hamutuk iha organizasaun g7+ konsege hetan ona atensaun husi nasaun barak, no hetan mós espasu di’ak ida hodi sai nu’udar observador ida iha ONU.

Saida mak g7+?

G7+ hanesan organizasaun intergovernamental ida ne’ebé forma husi nasaun postu-konflitu sira. Nasaun ne’ebé hola parte ba organizasaun ida ne’e mak hanesan: Afganistão, Burundi, República Central África, Chad, Comoros, Côte d’lvoire, República Democrática Congo, Guine, Guine Bissau, Haiti, Liberia, Papua Nova Guine, São Tomé Principe, Serra Leone, Somalia, Ilha de Solomon, Sudan Sul, Timor-Leste, Togo no Yemen.

Organizasaun intergorvenamental ida ne’e harii ho objetivu sira hanesan: fasilita no fahe experiensia ne’ebé kada nasaun membru hetan ona no pratika buat ne’ebé di’ak atu harii paz no  mós ba konstrusaun estadu, suporta reforma politika jestaun no involvimentu internasional iha kada nasaun-membru, liu husi prinsipiu involvimentu efetivu no dezenvolvimentu ne’ebé adapta ba situasaun frajil  sira, promove no defende paz no konstrusaun estadu ne’ebé lidera husi  nasaun henesan baze ba kualker estrutura dezenvolvimentu, no promove instituisaun ne’ebé efikas liu husi  asistensia ba membru  sira liu husi hadia politika, administrasaun públika, rekursu umanu,  ekonomia no finansas alem de ida ne’e sira mós iha objetivu ida oinsa atu kria kooperasaun entre nasaun frajil sira (Fragile-to-fragile cooperation) atu nune’e ho serbisu ne’ebé koletivu, sira bele apoiu malu hodi sai husi situasaun frajil ne’ebé sira hasoru hela.

G7+ iha missaun mak atu fó atensaun espesial ba dezafiu ne’ebé enfrenta husi estadu frágil sira. Organizasaun ne’e iha Abril 2010 hala’o sira nia diálogo Internasional “Dili Declaration”  ne’ebé halo iha Dili, Timor-Leste, iha sira nia dialogo ne’e estabelese sira nia expetativa atu hari paz no konstrusaun estadu liu husi: legitimidade politika, seguransa, justisa, fundasaun ekonomia no rendimento no serbisu.

Timor-Leste nu’udar nasaun fundador ba g7+ ho nia kuartel jeral iha Dili.

Iha tinan 2019 Prezidente Repúblika José Manuel Ramos-Horta hetan fiar husi organizasaun g7+ nu'udar pesoal importante ida atu trata asuntu sira relasiona ho kna'ar no kompetensia husi g7+.

“Tinan 3 liubá, iha enkontru Ministerial g7+ ba dala lima ne'ebé hala’o iha fulan Juñu 2019 iha Lisboa, grupo g7+ koletivamente nomeia ona José Ramos-Horta nu'udar enviada spesial g7+ nian,” katak g7+.

Parte g7+ mós considera vizita PR Horta nian ba iha organizasaun ne’e nu’udar oportunidade murak-mean ida hodi rona direta xefe estadu nu’udar mós enviadu spesial hodi mai fahe hanoin, hanesan mós bele ajuda organizasaun ne’e bele rezolve konflitu, frajilidade no kríze umanitaria ne’ebé nasaun membru sira enfrenta no rona idea balun husi xefe estadu relasiona ho kríze geopolitika ne’ebé akontese iha mundu agora.

Hafoin remata sorumutu ho g7+, PR Horta katak, nia sente kontente tebes hodi ba vizita kuartel jeral g7+ ne’ebé mak sai mahon ba nassaun sira hotu ne’ebé mak frajil.

“Ho laran haksolok mai vizita kuartel jerál g7+ ne’ebé Timor-Leste mak funda, maun bo’ot Xanana no Emilia Pires mak hahú prosesu ida ne’e (harii). G7+ nu’udar reprezentante estadu frajil Ázia, Afrika no Karibia manan kredibilidade nu’udar parseiru díalogu ho rai barak-barak iha mundu hanesan uniaun europa no ho sistema nasõens unidas,” katka PR Horta ba jornalista sira iha kuartel jeral g7+ iha Dili, Segunda 20 Juñu 2022.

“G7+ hanesan observador iha Nasõens Unidas ho estatutu hanesan instituisaun multilateral sira seluk hanesan Uniaun Europeia, iha influensia bainhira rai sira indústralizadu sistema Nasões Unidas sira halo díalogu internasionál kona-ba konflitu post-konflitu, kona-ba dezenvolvimentu sustentavel sempre rona pontu de vista g7+ nian,” PR Horta esplika.

Laureadu Nobel ba Paz 1996 ne’e rekoñese matenek ne’ebé líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão iha hodi halibur nasaun hotu ne’ebé moris ho de’it konflitu hodi hakat hamutuk sai husi kríze sira para bele hahú fali konstrui estadu tuir dalan ne’ebé di’ak no dignu.

“Ne’e hatudu maun boot Xanana nia vizaun halibur estadu frajil sira ne’ebé iha esperiensia komum para defende ita nia ajenda komum ho parseiru internasionál sira. Maun bo’ot Xanana ema ida matenek tebes, líder sira bele iha vizaun bele halo inisiativa más presiza ema ne’ebé ho kakutak no ho esperiensia hodi halo jestaun para monta sekretariadu ida iha organizasaun nia laran ne’ebé kompetente para hala’o servisu ho di’ak,” fundamenta Horta.

“Sekretariadu g7+ manan kredibilidade ho ita nia governu rasik hanesan ministériu negósiu estranjeiru, ministériu finansas ho sistema nasõens unidas. Buat sira ne’ebé sekretariadu G7+ halo tuir standart internasionál nian jestaun acountibility transparensia.”

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter