Horta hakarak loke hikas investigasaun foun ba kazu krize 2006

DILI (TOP) – Kandidatu Prezidente Repúblika ba periodu 2022 to’o 2027 José Manuel Ramos-Horta promete bainhira hetan vitoria iha eleisaun prezidensial ne’ebé sei akontese iha loron Sábadu, 19 Marsu 2022 nia sei loke hikas prosesu investigasaun foun ba kazu krize 2006 to’o 2007 hodi bele hetan nia hun no abut loloos.

Ekipa kampaña kandidatu PR ne’e durante halo abertura kampañ iha munisipiu Lautem iha loron 2 Marsu liuba to’o oras ne’e nunka halo akuzasaun falsu hasoru kandidatu PR seluk, maibé Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hamutuk ho José Manuel Fernandes “Nakfilak” durante kampaña kandidatu PR Francisco Guterres Lú Olo iha rai-laran sempre sukit hikas kazu krize 2006-2007.

The Oe-Kusi Post (TOP) observa, kazu krize 2006-2007 sai nu’udar materia prinsipal durante kampaña prezidensial kandidatu PR Francisco Guterres Lú Olo. Entretantu, hatur hikas konstituisaun RDTL ba iha nia fatin ho loloos no konserva valor demokrásia sai nu’udar produtu kampaña ba kandidatu PR José Manuel Ramos-Horta ho númeru sorteiu desde loron 02 Marsu to’o ohin loron iha Tasi-Tolu.

Durante kampaña ba kandidatu PR Francisco Guterres Lú Olo ninia ekipa kampaña hanesan Mari Alkatiri ho José Nakfilak sempre halo akuzasaun maka’as hasoru Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão ho kandidatu PR, José Manuel Ramos-Horta nu’udar autor prinsipal ba kazu krize 2006-2007, maibé kandidatu PR Horta deklara ona katak, bainhira manan eleisaun prezidensial sei loke hikas investigasaun foun ba kazu ne’e. Deklarasaun kandidatu PR Horta nian ne’e mós hetan apoiu mazimu husi Kay Rala Xanana Gusmão katak presija loke duni investigasaun foun ba kazu ne’e hodi hetan ninia fukun ho loloos.

“Ha’u lakohi sukit fali saida mak liu tiha ona, maibé se eleitu duni karik ha’u sei loke prosesu investigasaun ba kazu krize 2006-2007, no sei konvida mós painel internasional ida hodi partisipa,” hateten kandidatu PR Horta durante nia kampaña politika iha Tasi-Tolu, Dili, Tersa 15 Marsu 2022.

“Sira ne’ebé ko’alia buat ne’e sei simu karta husi prokurador,” afirma Horta.

Entretantu, antes ne’e iha loron Tersa 21 Setembru 2021, bankada Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independente (FRETILIN) iha Parlamentu Nasionál (PN) husu ba povu tomak atu labele levanta bebeik kazu krize 2006-2007.

"Señor Prezidente ha’u hanoin katak krítika kona-bá governasaun e sujestaun, é normál, maibé lalika sukit fali problema ne'ebé sensivel teb-tebes iha 2006 nian, hodi hatete katak, sira na'in-rua mak hamosu, 600 militár ne'ebé sai husi F-FDTL. Tuir relatóriu husi TIM investigasaun internasionál, kona-bá akontesimentu kazu 2006, hatete loloos iha ne'ebá, sé loós mak autór ba kazu ida ne'e. Susar teb-tebes ba ita, sé ita la komprinde kona-bá situasaun sira ne'e, lalika foti," katak deputada FRETILIN, Josefa Pereira iha Parlamentu Nasionál iha loron Tersa 21 Setembru 2021.

Tasi-Tolu

Iha parte seluk Rai Loos hateten, eis Primeiru-Ministru Mari Alkatiri mak nu’udar autor krize 2006-2007, tanba nia rasik simu kilat husi Mari Alkatiri iha tempu ne’eba.

“Mari mak fó kilat ba ha’u. Ne’ebé ha’u prontu atu sai sasin bainhira kazu ne’e loke hikas iha tempu oin mai, no atu kondena fali ha’u mós ha’u prontu simu,” katak Rai Loos durante kampaña kandidatu PR José Manuel Ramos-Horta iha kampu futebol, Likisa, Segunda 14 Marsu 2022.

Tinan 2006 sai tiha hanesan tinan neebe halo Timor Leste Nakdoko ho violensia iha capital dili no resulta intervensaun forsa manutensaun da paz lidera husi Australia no rezignasaun Primeiro Ministro Mari Alkatiri iha fulan Juñu.

Violensia iha Dili

Hamutuk ema nain tolu nulu resin walu mate iha violensia foin dadauk iha Kapital Timor Leste Dili,  depois Tiru malu entre Autoridade Militar no Polisia no mos konflitos entre grupos jovens ne'ebe foti vantajen wainhira situasaun siguransa vokum iha akontesemento fulan abril. Kauza husi violensia sira ne’e husi desijaun governu Timor-Leste ne'ebé halo expulsaun ba membru militar hamutuk 600 resin husi Timor parte loromonu. Membru militar hetan expulsaun (hanaran an'' petisionariu'') hala’o demonstrasaun boot durante loron lima iha kapital Dili ne'ebé ikus mai hamosu situasaun la di’ak hanesan konflitu no distruisaun, sunu kareta no assaltu ba edifisiu governu nian. Membru defektadu balun husi instituisaun polisia mós hola parte hamutuk ho grupu petisionariu sira hodi kontra membru instituisaun militar F-FDTL (FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste).

Hahu husi pedidu governu Timor-Leste ba forsa multinasional ne’ebé kompostu husi forsa Australia, Nova Zelandia, Malazia, no Portugal to'o  kedas iha fulan Maiu ne'ebé buka esforsu hodi hapara violensia.

Violensia kauza mais ou menos ema deslokadu hamutuk 150,000 husik sira nia uma iha sidade Dili. Primeiru-Ministru Mari Alkatiri rezigna husi nia kargu iha fulan Juñu liu ba hodi responde ba kritikas husi públiku. Eis Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun José Manuel Ramos-Horta troka hikas Alkatiri.

 

 

The Oekusi Post
Author: The Oekusi PostWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
www.OeKusiPost.com nu’udar plataforma media online iha Oe-Kusi Ambeno, Timor-Leste ne’ebé aprezenta notísia iha área oioin iha teritóriu nasionál. Rua. Numbei, Oe-Kusi Ambeno Mobile: +670 7723 4114 Email: info (at) OeKusiPost.com

Online Counter